CSW68: Umrežavanje i nova znanja ključ razvoja regije

    Komisija o statusu žena Ujedinjenih nacija – CSW nije samo birokratski akronim – ona je svojevrsna žila kucavica pokreta za rodnu ravnopravnost na globalnom nivou. Na Komisiji se osmišljavaju politike, države se obvezuju da će ispuniti određene ciljeve, na interaktivan način se mjeri napredak država u polju rodne ravnopravnosti, te se postavlja temelj globalnih promjena.

    Prošloga mjeseca održana je 68. po redu Komisija koja je, osim što je bila dodatni korak ka rodnoj ravnopravnosti, bila platforma za glas naših organizacija na svjetskom nivou.

    Za naš portal, povodom svog sudjelovanja na Komisiji u New Yorku govorila je Marija Risteska, regionalna direktorica Gender Budget Watchdog Network i izvršna direktorica makedonskog Centra za istraživanje i kreiranje politika (CRPM). Osim Marije, predstavnice Mreže koje su boravile u New Yorku bile su Nicole Farnsworth, Mirela Arqimandriti i Ludmila Malcoci iz partnerskih organizacija.

    Marija Risteska, regionalna direktorica Gender Budget Watchdog Network

    OBJAVI.BA:  Vi ste regionalna direktorica GBWN. Recite nam nešto o radu Mreže, koje su to trenutne aktivnosti, kako ste uopće došle na ideju da sudjelujete na 68. Komisiji o statusu žena?

    MARIJA RISTESKA: Gender Budget Watchdog Network okuplja stotinu organizacija civilnog društva (OCD) iz sedam zemalja, a za cilj ima osnaživanje uloge OCD kao interesne skupine koja doprinosi povećanju odgovornosti i transparentnosti te poboljšanju upravljanja javnim sredstvima. Mi gradimo kapacitete organizacija, a s ciljem povećanja njihovog učešća u procesima kreiranja politika i donošenja budžeta kroz korištenje monitoringa i izvještavanja iz rodne perspektive, ali i umrežavanja. Uzimajući u obzir da je rodno odgovorno budžetiranje (ROB) alat za planiranje i trošenje javnog novca u velikom broju zemalja, naš rad nije relevantan samo u regionu nego i globalno. Mreža ovakvog tipa ne postoji, što čini naš rad poprilično unikatnim ali i pogodnim za replikaciju u drugim regionima i zemljama u kojima za sada ne radimo. Uvidjevši ovu potrebu, aktivnije smo se počeli baviti zagovaranjem politika i dijeljenjem znanja na međunarodnom nivou. Aktivno učešće predstavnica Mreže na posljednjoj sesiji Komisije o statusu žena upravo je dio ove naše kampanje odlaska na globalni nivo. Ova sesija bila je posvećena finansiranju rodne ravnopravnosti, a mi kao Mreža odlučili smo otvoriti diskusiju da li međunarodne razvojne organizacije koriste ROB. Zašto? Najveći dio razvojne pomoći koriste upravo ove organizacije, a Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj, odnosno OECD, koji inače prati kroz svoje rodne markere koliko sredstava ide na dostizanje rodno odgovornih ciljeva uopće nema informacije o tome da li se ROB koristi kao metod planiranja i trošenja razvojnog novca u sredstvima potrošenim od strane multilateralnih organizacija. Kao civilno društvo smatramo da je važno zagovarati da multilateralne organizacije koriste ROB kao alat i metod, a mi ćemo taj proces pomno pratiti.

    Delegacija Gender Budget Watchdog Network na 68. Komisiji o statusu žena u New Yorku, 22.03.2024.

    OBJAVI.BA: Kako dovesti zagovaračke strategije kolektiva ili mreža na nivo koji vodi ka učešću na ovako važnim svjetskim događajima, koji su to osnovni koraci zagovaranja unutar Mreže?

    MARIJA RISTESKA: Za mene je oduvijek bilo važno strateški pristupati ovom procesu i da svaki član i članica doprinesu istom. Timski sam igrač i smatram da moć organizacija i mreža proizilazi od osoba koje rade za iste i s kojima se grade partnerstva. S druge strane, duboko vjerujemo i u moć umrežavanja, posebno onog koje obuhvata različite kompetencije, interese i talente a onda to usmjeravaju kako bi se maksimizirao uticaj na politike. Gender Budget Watchdog Network upravo je takva mreža. Kroz participativan proces kreirali smo svojevrsnu strategiju učešća na međunarodnim događajima. Nakon toga je uslijedilo jačanje kapaciteta i podizanje svijesti – od načina na koji se prijavljuje na događaje, kako predložiti takozvane „side events“ na Komisiji, napisati analizu politike, kako govoriti efektivno… To znanje potom prenosimo u akcijski plan koji sada već korak po korak provodimo. Svako od nas, svaka članica i svaki član doprinosi realizaciji plana u okviru svojih mogućnosti.

    OBJAVI.BA: Uzimajući u obzir da se bavite rodno odgovornim budžetiranjem u našoj regiji, kako biste ukratko opisali stanje ROB-a?

    MARIJA RISTESKA: ROB postaje integralni dio sistema za upravljanje javnim finansijama. Ti sistemi su sada već i digitalizovani u dosta zemalja, tako da i bez znanja o rodnoj analizi lako se može procijeniti uticaj budžeta na ravnopravnost. Zato mi upravo kao Mreža radimo na podizanju svijesti o tome da je ROB alat za analizu politika i da se ta analiza mora provoditi. Radimo i monitoring vlasti u regionu kako bismo imali provjerene podatke o tome da li su se raspodijelila sredstva, kako su potrošena raspodijeljena sredstva i koji uticaj izvršenje budžeta ima na status žena i muškaraca.

    OBJAVI.BA: Postoji li neka uspješna priča koju biste izdvojili kao primjer one poznate izreke „sve se može kad se hoće“?

    MARIJA RISTESKA: U Mreži imamo puno lokalnih organizacija, ženskih, onih koje rade s mladima, koje se bave zaštitom životne sredine, iskorjenjivanjem siromaštva, i tako dalje. Nekoliko organizacija članica Mržee već se neko vrijeme bavilo menstrualnim siromaštvom, te smo na osnovu njihovih istraživanja razvili rodnu budžetsku inicijativu koja se ticala toga kako smanjenjem poreza na menstrualne proizvode možemo smanjiti siromaštvo među ženama. Računali smo koliki su gubici za državni budžet, koliko žene i zajednica dobijaju… Zajedno smo kreirali kampanju na društvenim mrežama, organizirali proteste i ulične akcije, a u Makedoniji i Crnoj Gori uspjeli smo i izmijeniti zakone. Trenutno je ovaj proces aktuelan na Kosovu i u Srbiji, dok se u BiH provelo prvo sveobuhvatno istraživanje ove problematike, za sada na javnim visokoškolskim ustanovama. Ovi uspjesi donijeli su nam i nominaciju za Svjetsku nagradu demokratskih inovacija (Global Democracy Innovation Award) Savjeta Evrope 2023. godine, na što smo vrlo ponosni.

    OBJAVI.BA: Koji su naredni koraci Mreže, da li planirate neko novo učešće na svjetski važnim događajima ili ćete se ipak fokusirati na lokalne politike?

    MARIJA RISTESKA: Spomenula sam prethodno naše strateško zagovaračko djelovanje, a tako se odnosimo i prema drugim aspektima rada. Na primjer, prilikom izrade naše komunikacijske strategije i SWOT analize unutar nje uočeno je da najmanje radimo sa medijima i akademijom. Stoga u maju organiziramo događaj kojim ćemo okupiti osobe koje na univerzitetima i akademskoj zajednici rade na rodno odgovornom budžetiranju, prikupiti akademske članke i napraviti prijedlog za knjigu rodno odgovornog budžetiranja u Europi jer takvo što još ne postoji. Dobrodošli ste u Skopje krajem maja ove godine.

    Eldina Pleho, predstavnica Ureda za reviziju institucija BiH na 68. Komisiji o statusu žena u New Yorku

    Za kratku izjavu na temu važnosti učešća lokalnih institucija i organizacija na ovako važnim svjetskim događajima naš portal obratio se i Eldini Pleho, predstavnici Ureda za reviziju institucija BiH koja je također izlagala na ovogodišnjoj Komisiji u New Yorku. Eldina je voditeljica tima paralelne regionalne revizije učinka koja se bavila pitanjima rodne ravnopravnosti, a bila je dijelom bosanskohercegovačke delegacije na 68. Komisiji. Za naš portal kaže:

    „Moje izlaganje bilo je dio panela u kojem se govorilo o iskustvima BiH u segmentu integrisanog rodno odgovornog budžetiranja kao jedne od pretpostavki za održivi razvoj u BiH. Prezentovala sam iskustva u provođenju paralelne revizije učinka u prošloj godini, značaju saradnje vrhovnih revizorskih institucija u BiH i regiona kada je u pitanju revizija iz oblasti rodnih pitanja, kao i glavnim nalazima i zaključcima do kojih su došli timovi provodeći paralelene revizije učinka. Podsjećanja radi, u paralelnoj reviziji učinka u ovoj oblasti učestvovali su kolege i kolegice iz institucija za reviziju iz BiH, Srbije i Crne Gore. Smatram da je prisustvo na ovoj vrsti događaja od iznimnog značaja za region kako bi podijelili znanja, iskustva i izazove koje imamo, stekli uvid u stanje rodnih pitanja i rodno odgovornog budžetiranja u svijetu, učili te dali priliku i drugima da uče iz naših iskustava.“

     

    Socijalne mreže

    6,325LjubiteljiSviđa mi se
    402SljedbeniciPratite
    294SljedbeniciPratite
    1,690PretplatniciPretplatite se

    Pretplatite se

    Povezani članci

    AEDES ALBOPICTUS: Opasni azijski tigrasti komarac

    Piše: Husein Ohran Jedna od najozbiljnijih posljedica klimatskih promjena jeste...

    NAŠE BLAGO: Bh. autohtone domaće životinje

    Piše: Husein Ohran Bosna i Hercegovina je zemlja koja se...

    “Eco-friendly” goveda

    Piše: Husein Ohran Iako mnogima ovaj podatak nije poznat –...

    Kako naša ishrana utiče na globalno zagrijavanje?

    Piše: Husein Ohran Očekuje se da će do 2050. godine...