Piše: Rubina Čengić
Kada su bili djeca i na putu do škole pješačili po nekoliko kilometara, stanovnici Kudića su uz pješačke staze nalazili kante s vodom i kutlače koje su mještani ostavljali kako bi se đaci-pješaci mogli okrijepiti. Sada su se ti nekadašnji đaci-pješaci, stanovnici mjesta Kudići u blizini Velike Kladuše, udružili i od puteva kojima su pješačili do škole napravili planinarske staze koje su ucrtane i na mapu Planinarskog saveza Federacije BiH i u evropski registar, usljed čega će dobiti GPS trag i biti uvrštene na info-platforme.
„U Kudićima imamo područnu školu do petog razreda koju smo svi završili, a onda smo do osmog razreda školovanje nastavljali u Šumacu, Šturliću ili Liskovcu, a potom u srednju školu u Velikoj Kladuši, s tim da se prvo pješačilo do autobuske stanice. Sada na tom potezu imamo tri šetačke staze, point centar gdje ljudi mogu sjesti i osvježiti se, a nekoliko žena se ponudilo da priprema domaću hranu. Napravili smo i cjenovnik i sada imamo sve elemente da iskoristimo prirodne prednosti našeg kraja. To je ono što nas motivira jer može postati samoodrživa ponuda – pomažemo ruralnu ekonomiju, samoodrživost domaćinstava i razvoj agroturizma“, priča Husnija Kudić, predsjednik Centra za ruralni razvoj i održivu proizvodnju (CROPP), koji je uradio najveći dio posla tokom prilagodbe ovog prostora za sigurno kretanje.
Na jednoj od staza nalazi se i vidikovac Nera na 500 metara nadmorske visine.
„Odatle se, kada je lijepo vrijeme, vidi cijela Krajina, od granice s Hrvatskom preko Cazina, Bihaća, dijela Bosanske Krupe, Bužima i Velike Kladuše. Jednim pogledom s jedne strane imate Krajinu na dlanu, a s druge strane pogled seže sve do Petrove gore, Zagreba i Sljemena. To je u pravom smislu riječi mjesto za one koji žele doživjeti Krajinu. To je potez od 70 do 100 kilometara. Postavili smo i besplatan internet koji će finansirati CROPP, a postavit ćemo i panoramsku kameru te je povezati sa stranicom www.cropp.ba kako bi ljudi iz cijelog svijeta mogli u realnom vremenu pratiti svoj kraj“, priča Kudić.
On vjeruje da će ove staze i prateći sadržaji pomoći „da selo živi“, ali i doprinijeti razvoju agroturizma u njihovom kraju.
„Mnogo naših ljudi živi vani i prvih godina su dolazili i ovdje ostajali više dana, a u posljednje vrijeme dođu i odmah idu prema moru ili dalje. Sada vjerujemo da će duže ostajati jer im nudimo atraktivan sadržaj“, priča Kudić i pojašnjava da iza šetačkih staza stoji jedna WhatsApp grupa od 60-ak ljudi i „razvojni krug“ Centra za ruralni razvoj koji čini 15 mladih ljudi obrazovanih za kreiranje projekata Centra.
„Uvijek su pojedinci mijenjali stvari, entuzijasti. Mi imamo jednu WhatsApp grupu od oko 60 članova, to su naši prijatelji raseljeni širom svijeta – iz Amerike, Evrope, Slovenije i Hrvatske – koji se vraćaju, kao i mi koji smo živjeli na ovom području. Oni su skupili oko 30.000 KM, ali su majstori radili, a mi smo volonterski pomagali, pa bi sve skupa moglo vrijediti oko 50.000 KM. Urađeno je baš onako kako to ljudi rade i vani. Fasciniralo me koliko talenata imamo među našim ljudima, od toga da naprave vrhunski gulaš do toga da od starih, trošnih vanjskih WC-a naprave upotrebljiv prostor. Ljudi su jednostavno rekli: ‘Hajde da mi to uradimo.’“, priča Kudić i naglašava da je sve osmislio.
Ove tri hiking staze ukupne su dužine 14,5 kilometara.
„Jedna je panoramska, dužine 4,5 kilometra, i na toj stazi s više pozicija možete vidjeti sve te predjele oko nas. Druga je duga 2 kilometra i vezana je za proizvodnju i život jer prolazi pored mlinova. Imamo izvor s tri aktivna višestoljetna mlina, od kojih dva rade, kao i radionice, kovačnice… To je staza koja pokazuje samodostatnost i neovisnost ljudi našeg kraja. Krajišnici su uvijek bili samodostatni. Danas smo više ovisni o lancima snabdijevanja nego ranije. Treća staza je najbolja. To je srednje teška staza duga 8,5 kilometara i upravo je to staza naše mladosti jer smo, kada bismo iz sela išli u školu, morali proći između pet i sedam kilometara kroz šumu do autobuske stanice. Voljeli smo taj prostor, narod je tuda rado prolazio i onda smo projektirali stazu koja prolazi pored rekreativnog centra Ranova Greda i kroz Obrašine, potok s vodopadima. To je vrlo zanimljiva staza. Na tom području nalaze se stabla kestena i lipe za koje su stručnjaci s Biotehničkog fakulteta utvrdili starost i sve to čini jedan poseban ugođaj“, s ponosom pojašnjava Kudić.
Sada će CROPP i pojedinci okupljeni oko Centra kod načelnika Općine pokrenuti inicijativu da se to područje proglasi spomenikom prirode.
„Mi tamo imamo infopoint, a tu je i jedna kuća izgrađena u starom bosanskom stilu, od autohtonih materijala. Tu su i ljudi koji će u svojim kućama ponuditi smještaj svima koji žele osjetiti Krajinu na taj način“, priča Kudić i naglašava da stanovnici Kudića i okoline ovim pokazuju da su dovoljno snažni da vlastitim sredstvima urade mnogo toga, da ne mjere vrijeme od rata do rata, već da istaknu vrijednosti i sposobnosti krajiškog čovjeka.
„Dok smo pripremali teren, projektirali i čistili te staze i prostor vidikovca, jer je sve bilo zaraslo u šiblje, imao sam osjećaj da se i ljudi u šezdesetim i sedamdesetim godinama raduju kao djeca. Vrištali su od zadovoljstva. Mi smo pogodili suštinsku emociju i ono što svi volimo“, kaže Kudić.
No, bez Centra za ruralni razvoj bilo bi mnogo teže.
„Morali smo zadovoljiti niz propisa, dobiti saglasnosti za korištenje, dozvole za korištenje struje, ali najvažnije od svega je to naše djetinjstvo koje nas je nosilo kroz ovaj posao. Mi smo i ranije znali otići tamo, proći, obići – to su staze kojima smo svakodnevno hodali i iz toga je proizašla ta priča. Projekat je naišao na opće odobravanje među mještanima, svi oni osjećaju samo ljubav“, objašnjava Kudić i najavljuje različite manifestacije u narednim mjesecima, od Kesten Festa u oktobru, na kojem će biti predstavljen kesten u svim mogućim oblicima, pa dalje.
„Može se mnogo toga uraditi u našoj državi, važno je samo da se ide u tom pravcu, da se krene. Ljudi su spremni dati podršku dobrim idejama, pogotovo kada vide da iza njih ne stoje samo priče“, zaključuje Kudić.
A CROPP okuplja volontere i radi na unapređenju ruralnih područja kroz edukacije, projekte, savjetodavnu podršku, digitalizaciju, razvoj ruralnog turizma, osnaživanje žena i mladih te promociju ekoloških i klimatski odgovornih praksi.
