Piše: Rubina Čengić
Onkološki pacijenti u Federaciji Bosne i Hercegovine diskriminisani su Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju Federacije BiH na osnovu mjesta prebivališta – dok Republika Srpska platu tokom bolovanja za osobe s ovom dijagnozom obračunava u iznosu od 100 posto, u Federaciji je to 80 posto.
„To je kršenje Ustava BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima. Ustavni sud BiH je ranije naglašavao da različita zakonska rješenja u entitetima ne smiju dovesti do toga da se građani u identičnim situacijama stavljaju u bitno različite i nepovoljnije pravne položaje, a Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) je kroz svoju praksu utvrdio da se pravo na platu, penziju, ali i zakonske naknade za bolovanje na osnovu uplaćenih doprinosa smatraju imovinskim pravom“, upozoravaju pacijenti.
Više zastupnika u Parlamentu Federacije BiH za objavi.ba kaže da “nisu znali za ovu razliku” i “da razumiju da se radi o diskriminaciji”, ali da “nije bilo inicijativa da se Zakon mijenja”, da bi “najbolje bilo da inicijativa ide prema Ministarstvima zdravstva i finansija”, ali i “da krene od Odbora za zdravstvo u kom bi i u novom sazivu trebali biti uglavnom ljekari”. Neki od njih se prisjećaju da su “inicijativom iz Parlamenta FBiH uspjeli obezbjediti lijekove za cističnu fibrozu”, a pojedinci/ke pak kažu da “i sami imaju onkološke pacijente u porodici i da im je stalo da pomognu i njima i drugima”.
Ombudsmeni za ljudska prava zagovaraju i kontinuirano ukazuju da zdravstvene politike i programi trebaju biti zasnovani na načelima nediskriminacije i jednakosti, dostupnosti i kvaliteti. Podsjećaju da svi zakoni (državni, entitetski i kantonalni) i podzakonski akti moraju biti materijalno i formalno usklađeni s Ustavom BiH, a da Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda ima prioritet nad svim ostalim zakonima i da Ustav BiH sadrži taksativno nabrojene međunarodne sporazume o ljudskim pravima koji se moraju primjenjivati u BiH.
„Da bi došlo do promjene, potrebno je provesti reforme kako bi se uspostavio jednak paket zdravstvenih prava u entitetima/kantonima, dostupan svakom građaninu unutar države, olakšavanje protoka pacijenata i pojednostavljivanje procedura smanjenjem administrativnih barijera za liječenje na području cijele države, dakle izvan matičnog entiteta ili kantona, te osnažiti mehanizme za zaštitu prava pacijenata i rješavanje pritužbi građana na rad zdravstvenih ustanova“, pišu iz Ureda ombudsmena u odgovorima na pitanja iz redakcije portala Objavi.ba. Naglašavaju da su ključni međunarodni akti u oblasti zdravstva s kojima treba uskladiti domaće zakonodavstvo Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, koji između ostalog garantuje pravo čovjeka na najviši mogući nivo tjelesnog i duševnog zdravlja, Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena i Konvencija o pravima djeteta.
„Svi zakoni i opšti propisi u BiH također trebaju biti usaglašeni i sa odredbama Zakona o zabrani diskriminacije“, naglašavaju iz Ureda ombudsmena BiH.
Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju u Federaciji BiH u članu 47. kaže da „naknada plaće određuje se u visini od najmanje 80% osnovice za naknadu, s tim da ne može biti niža od iznosa minimalne plaće važeće za mjesec za koji se utvrđuje naknada. Naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti, za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti i komplikacija prouzrokovanih trudnoćom i porođajem, za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe. Visinu naknade plaće i najviši iznos naknade plaće koja se isplaćuje na teret kantonalnog zavoda osiguranja utvrđuje upravni odbor kantonalnog zavoda osiguranja“.
Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske u odjeljku „Osnov za obračun isplate naknade“, u članu 83, propisuje da „obračun i isplatu naknade iz člana 82. ovog zakona vrši poslodavac, u sljedećim procentima od osnova: bolest ili komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće koja je utvrđena nalazom i mišljenjem doktora medicine specijaliste ginekologije i akušerstva kod kojeg je žena registrovana u skladu sa propisom kojim je uređena oblast zdravstvene zaštite ili nalazom i mišljenjem doktora medicine specijaliste ginekologije i akušerstva iz zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa u Republici – 100%, maligna bolest i njega djeteta oboljelog od maligne bolesti – 100%, dobrovoljno davanje organa, tkiva ili ćelija – 100%…“
Nije sve u plati, ima nešto i u lijekovima
Ombudsmeni potvrđuju da u praksi postoje i razlike i u obimu i stvarnoj dostupnosti prava (na šta godinama upozoravaju i iz Ureda za reviziju institucija u FBiH) i objašnjavaju ih podijeljenom nadležnošću između entiteta i kantona, odnosno jedanaest ministarstava zdravstva i jedanaest zavoda zdravstvenog osiguranja.
„Razlike se ogledaju u različitim esencijalnim/pozitivnim listama lijekova, finansijskoj moći kantona, dostupnosti i opremljenosti zdravstvenih ustanova“, pojašnjavaju ombudsmeni.
Za onkološke pacijente u Federaciji BiH situacija je dodatno složena zbog činjenice da Lista lijekova Fonda solidarnosti, na kojoj su lijekovi za liječenje onkoloških oboljenja, nije ažurirana od 2019. godine. Djelimična promjena napravljena je u septembru 2026. godine kada je Vlada FBiH na hitnoj telefonskoj sjednici donijela odluku da se proširi primjena dva lijeka (pembrolizumab i atezolizumab) čime se povećava broj pacijenata oboljelih od karcinoma koji ih sada mogu dobiti besplatno.
Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH povodom te odluke kažu da je to „važan korak prema proširenju mogućnosti liječenja, ali je za odobravanje njihove primjene u okviru tog programa potrebno osigurati dodatna finansijska sredstva“.
„Razumijemo očekivanja pacijenata i njihovih obitelji i upravo zato smatramo važnim da proširenje Liste bude povezano s osiguranjem sredstava kako bi nove terapijske mogućnosti postale i stvarno dostupne onima kojima su potrebne. Potrebna sredstva će, pored cijene lijeka, zavisiti i od broja pacijenata koji će ispunjavati uslove za liječenje u okviru proširenih indikacija“, kažu iz Zavoda.
Pojašnjavaju da bi, i kada bi nova lista bila usvojena, bilo teško napraviti pouzdanu procjenu potrebnih sredstava.
„Procjena godišnjih troškova, uključujući inovativne onkološke lijekove, zahtijeva detaljnu analizu broja pacijenata kojima bi terapija bila potrebna, indikacija, režima i trajanja liječenja te cijena lijekova. Pritom je potrebno razlikovati ukupne troškove Liste od dodatnih sredstava potrebnih za nove lijekove i proširene indikacije. Bez takve analize ne bi bilo odgovorno iznositi iznos koji bi mogao stvoriti pogrešna očekivanja o mogućnostima finansiranja“, kažu iz Zavoda. Napominju da su od 2021. do kraja 2025. godine imali više od 430 zahtjeva za sufinansiranje zdravstvenih usluga i nabavke lijekova, ali ističu da to nije ukupan broj onkoloških pacijenata čije se liječenje dijelom ili u cjelosti finansira iz Fonda solidarnosti jer su zahtjeve podnosile i bolnice. Podaci ne obuhvataju ni zahtjeve za refundaciju troškova liječenja malignih oboljenja u inostranstvu ili nabavke lijekova, kao ni isplate i prosječni procenat refundacije pacijentima.
Udruženje „Mreža policijskih službenica“, koje okuplja policijske službenice iz 16 institucija u Bosni i Hercegovini, uputilo je 2024. godine Ministarstvu civilnih poslova u Vijeću ministara BiH i Ministarstvu zdravstva u Vladi FBiH inicijativu za izmjenu Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju Federacije BiH upozoravajući na diskriminaciju koja postoji u Federaciji BiH.
„Svjesni ste činjenice da je došlo do enormnog porasta malignih oboljenja među našim građanima o čemu, vjerujemo, vi imate konkretnije podatke. Samo oboljenje se kategoriše kao teško oboljenje i, pored mukotrpnog i zahtjevnog procesa liječenja, utiče na kvalitet života, ne samo oboljelog nego i njegovog okruženja. Pozivajući se prije svega na ljudskost, apelujemo da se u što hitnijem roku razmotri i usvoji naša inicijativa kako bismo barem malo doprinijeli lakšoj borbi protiv ove zloćudne bolesti“, napisali su tada iz Mreže.
Za sada nema informacija da su ikada dobili odgovor.
