Piše: Rubina Čengić
Razvoj novih tehnologija jeste bitan za tehnološki napredak i ekonomski razvoj Federacije BiH, ali se ne smije odvijati na uštrb zaštite životne sredine, zdravlja lokalnog stanovništva i uopšteno kvaliteta života, poručuju Iz Fondacije Atelje za društvene promjene nakon što je objavljeno da je Vlada Federacije BiH izdvojila 500.000 KM za pripreme za gradnju data centra na prostoru „stare“ Željezare u Zenici.

„Mi u Fondaciji, kao ni ostatak zainteresovane javnosti, ne raspolažemo informacija o planiranom projektu zbog čega smatramo da se još uvijek ne može kategorički tvrditi da će njegovi uticaji na životnu sredinu i lokalno stanovništvo biti neznatni. Nama treba realna, savremena procjena zasnovana na iskustvima iz svijeta. Čak i uz najnovije tehnologije, praksa u SAD-u i Evropi pokazuje da moderni data centri donose pritisak na elektroenergetsku mrežu, velike potrebe za vodom, lokalno zagrijavanje i buku“, kaže Lejla Kusturica, direktorica Fondacije. Smatra da „Vlada FBiH treba donijeti strategiju o AI i data centrima i održati javnu raspravu, te građanima razjasniti sva pitanja oko pomenutog data centra i odgovoriti na primjedbe i komentare stručne i obične javnosti” i najavljuje da će Fondacija nastaviti tražiti informacije o ovom i sličnim projektima.
Objavi.ba je nedavno pisao da je Jasmin Hadžirašidović, stečajni upravnik Željezare potvrdio da je Vlada Federacije BiH izdvojila 500.000 KM za izradu studije izvodivosti na osnovu koje će biti donesena odluka da li će na mjestu današnje Željezare u Zenici biti izgrađen tehnološki park u okviru kojeg će biti „data-centar za potrebe digitalizacije javnih usluga u Federaciji BiH“ i da je profesor Politehničkog fakulteta iz Zenice i voditelj Eko Foruma Samir Lemeš pojasnio da je riječ o malom data-centru koji će „praviti bi mnogo manje buke i trošiti mnogo manje vode i električne energije nego što je to trošila visoka peć“, te da za njegovu gradnju ne treba sječi šumu jer će biti izgrađen na mjestunapuštenog industrijskog pogona.
„To jesu svojevrsni argumenti koji govore u prilog realizaciji projekta izgradnje pomenutog data centra, naročito činjenica da bi se projekat realizovao na prostoru napuštenog industrijskog pogona i da je manji data centar. Ipak smatramo da se na osnovu do sada dostupnih informacija i navoda postavlja pitanje zašto javnost od prve ideje nije uključena u razgovore o tehnologiji oko koje postoji jako puno kontraverzi globalno“, kaže Kusturica.
Kako su i Hadžirašidović i Lemeš naglasili da bi data centar u Zenici, ako bi bio izgrađen, bio u vlasništvu Vlade FBiH i predstavljao glavni server za digitalne podatke institucija vlasti na svim nivoima u Federaciji, Kusturica kaže da „upravo zbog javnog vlansištva i javnog interesa cijeli proces mora biti maksimalno transparentan, uz pravovremeno uključivanje javnosti“.
„Važno je jasno razjasniti koje su stvarne potrebe naših institucija za čuvanje podataka, a šta su komercijalni kapaciteti za razvoj umjetne inteligencije i tržište. Građani trebaju znati čiji će se podaci tamo čuvati i pod kojim uslovima kako bismo kao društvo mogli imati informisan stav“, kaže Kusturica.
U Fondaciji Atelje smatraju da objavljivanje same odluke o dodjeli novca nije dovoljno za potpuna transparentnost projekta.
„Smatramo da Vlada FBiH i nadleženo ministarstvo u skladu sa načelom transparentnosti i prava javnosti na pristup informacijama moraju staviti na raspolaganje što više relevantnih informacija o samom projektu, svrsi, studiji izvodljivosti i svoj relevantnoj dokumentaciji. Posebno značajnim smatramo objavljivanje pravovremenih informacija u svakoj fazi razvoja projekta kako bi se zainteresovanoj javnosti omogućilo da bude informisana, da postavlja pitanja i da aktivno učestvuje u procesu donošenja svih odluka koje mogu imati dugoročne posljedice po životnu sredinu i zdravlje ljudi. Dakle, nedostaje otvorena javna rasprava. Pozivamo sve relevantne aktere da informišu javnost o svim detaljima planiranog projekta“, kaže Kusturica.

Studiju izvodljivosti priprema austrijsku kompaniju Arthur D. Little Austria GmbH, a portal Novosti u tekstu o brzini rasta broja data centara u Evropi i Americi piše da su industrijska udruženja ove godine izdvojila 382 miliona eura za lobiranje u EU institucijama i uticaj na stavove evropskih političara o gradnji data centara širom Evrope.

