Piše: Rubina Čengić
Trideset godina nakon rata u BiH povratnici u selo Pepići na području Općine Kladanj nemaju struju u svojim prijeratnim domovima. U namjeri da se vrate u svoj prijeratni dom našli su se u “vrtlogu” ingerencija institucija na različitim nivoima vlasti od kojih neke nemaju novca, neke ingerencija, a ministarstva u Vladi Federacije se dopisuju preko Elektroprivrede BiH. Jedina konkretna informacija koju su dobili jeste da za sada nema započetih elektrifikacija. Pepići nisu jedino selo u BiH koje ima ovaj problem.
Kuće mještana naselja Pepići na području Općine Kladanj su prije rata bile priključene na transformatorsku stanicu koja je, zajedno s priključnim dalekovodom, tokom rata totalno uništena. Da bi kuće dobile struju potrebno je izgraditi novu transformatorsku stanicu i niskonaponsku magistralnu mrežu. Jedan od povratnika se obratio Ministarstvu energije, rudarstva i industrije u Vladi FBiH koje je taj zahtjev proslijedilo Elektroprivredi BiH kao javnom preduzeću zaduženom za isporuku električne energije građanima, a oni ih uputili na Ministarstvo za raseljene osobe i izbjeglice u Vladi FBiH.
Iz EP BiH su Papićanima objasnili da je jedan od načina da povratnik “podnese zahtjev za novi priključak, ali bi se u tom slučaju naknada za priključenje obračunala prema pripadajućem udjelu u stvarnim troškovima izgradnje mreže u skladu s Pravilnikom o metodologijama za utvrđivanje naknada za priključenje na distributivni sistem i priključenje na zatvoreni distributivni sistem”.
“Predlažemo da se povratnik uputi na Općinu Kladanj koja putem općinskih službi treba da se obrati Federalnom ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica na način da se projekat elektrifikacije podvede pod odredbu Memorandumom o razumijevanju i saradnji na elektrifikaciji lokacija/objekata realizovanog povratka u cilju priključenja stambenog objekta povratnika na distributivnu mrežu”, otpisali su iz EP BiH.
U Općini Kladanj načelnik Edis Šarić kaže da se radi o selu s 2-3 kuće.
“Sličan zahtjev imamo iz sela Matijevići u kom su tri vikendice, a to bi koštalo 220.000 KM. Oni imaju i projekat i aplicirali su i sada čekamo. Za povratnike u Papiće mi ćemo učini sve što možemo – apliciraćemo prema Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara, daćemo im sve dozvole i biti suport, ali novca nemamo. I da imamo potreban novac – mi to ne bismo smjeli graditi jer je to infrastruktura Elektroprivrede”, kaže Šarić. Naglašava da opštinska komunalna preduzeća zimi čiste cestu do tih sela iako im to nije ni jeftino ni jednostavno, li da žele pokazati stanovnicima da “nisu digli ruke od njih”.
“Mi u Kladnju vodimo računa o tome jer je riječ o našim sugrađanima druge nacionalnosti”, kaže Šarić.
Šarić napominje da je u proteklom periodu prema Vladi Federacije uputio više različitih projekata vezanih za saobraćajnice, ali da nikada nije dobio nikakav odgovor.
“To je zato što sam ja iz SDA, a Srebrenik i Banovići su, koliko sam vidio, dobili. Ovdje je prilično nakaradan sistem, sve odluke donosi politika. Mi smo, recimo, kroz Savez opština i gradova delegirali nekoliko pitanja i nikada ništa u Parlamentu FBiH nije prihvaćeno”, kaže Šarić.
Ministar za izbjeglica i raseljena lica u Vladi Federacije BiH Nerin Dizdar je proteklih dana nedostupan i ne odgovara na telefonske pozive, ali je ranije davao izjave da je nepoznat broj povratničkih zajednica ili domova u Federaciji BiH koje su još uvijek bez struje, da se najčešće radi o lokalnim zajednicama za koje je potrebna izgradnja cijele infrastrukture što je skupo, ali i da u pojedinim opštinama načelnici ne pomažu jer ne žele da se desi povratak.
Na upit portala objavi.ba iz EP BiH odgovaraju da je “njihova obaveza da s nadležnim gradom/općinom izrade tehničko-finansijski dio prijedloga tog projekta, a da podnosioce zahtjeva za elektrifikaciju upućuju da se obrate nadležnim gradskim/općinskim upravama”.
“Predstavnici povratnika na području nekog grada/općine upućuju zahtjev za ponovo napajanje električnom energijom nadležnoj gradskoj/općinskoj upravi kako bi se iniciralo obezbjeđenje potrebnih sredstava i stvorili uslovi za realizaciju projekta elektrifikacije povratničkog područja. “, kažu iz EP BiH i napominju da trenutno nije u toku elektrifikacija ni jednog područja.
Objašnjavaju da se “ponovno priključenje objekata prijeratnih kupaca vrši u skladu sa Sporazumom o ponovnom priključenju stambenih objekata povratnika na elektrodistributivnu mrežu u BiH iz 2005. godine i Memorandumom o razumijevanju i saradnji u elektrifikaciji objekata/ lokacija realizovanog povratka iz 2016. godine”. Pojašnjavaju da su se “potpisnice Memoranduma saglasile da općine na lokalnom nivou budu nosioci aktivnosti na elektrifikaciji lokacija/objekata realizovanog povratka finansiranog kroz Fond za povratak BiH”, te da Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, putem javnog poziva općinama na nivou Bosne i Hercegovine, prikuplja i utvrđuje prijedloge projekata za elektrifikaciju objekata realizovanog povratka.
