Piše: Objavi.ba
Više od 2.000 malih biznisa i startupa je tokom 2025. godine pokrenuto uz pomoć Zavoda za zapošljavanje Federacije BiH.
“Tokom 2025. realizovan je 2.041 ugovor s nezaposlenim osobama koje su uz finansijsku podršku Zavoda registrovale svoj biznis, odnosno poslovni subjekt. Mi svake godine realizujemo programe davanja poticaja za pokretanje vlastitog biznisa za mlade, žene, demobilisane borce, ali i ostale kategorije nezaposlenih osoba: sufinansiranje samozapošljavanja Start up, „Start up – Druga prilika“ 2025 i samozapošljavanje u oblasti poljoprivrede. U okviru novoosnovanih poslovnih subjekata sufinansirano je dodatno zapošljavanje 346 osoba, pa je ovim programima obuhvaćeno 2.387 osoba, 56% muškaraca i 44% žena, a u tu svrhu su ugovorena sredstva u iznosu od 25,4 miliona KM”, pojašnjava glasnogovornik Zavoda Haris Čuljević.
Samozapošljavanje je najčešće u oblasti ugostiteljstva, zanatstva, trgovine, ali se često javljaju i stomatolozi…
“Iznosi se mijenjaju s obzirom na troškove života, a 2025. godine su poticaji za visoku stručnu spremu bili 850 ili 900 KM mjesečno i to je za troškove doprinosa i poreza na plate, a nešto ostane i za pokrivanje dijela neto plate. Ta sredstva se korisnicima refundiraju nakon što oni dostave dokaz da su izmirili obaveze”, pojašnjava Čuljević i napominje da svi ovi programi iz 2025. postoje i u 2026. godini, a njihova dužina trajanja uslovljena je raspoloživim novcem, pa su javni pozivi otvoreni do utroška sredstava planiranih za njihovu realizaciju.
Jedan od programa Zavoda su i vaučeri za traženje poslodavca ili za prekvalifikaciju i tu mogućnost je 2025. godine iskoristilo 1.400 osoba.
“Zainteresovane osobe mogu da se prijave za vaučer za obuku kod poznatog poslodavca za konkretno radno mjesto u realnom poslovnom okruženju nakon čega postoji prilika za zapošljavanje te osobe uz podršku Zavoda koja se ogleda u plaćanju doprinosa tokom 12 mjeseci. U ovom programu su nosioci aktivnosti nezaposlene osobe i nekada uspiju tako dobiti posao, nekada ne. Kroz taj program je 2025. godine potrošeno ili ugovoreno 3,1 miliona KM. Drugi program je obuka za tržište rada i tu mogućnost je 2025. godine iskoristila 1.121 nezaposlena osoba koja je uz korištenje vaučera prošla određenu obuku u trajanju 3 ili 4 mjeseca, stekla dodatna znanja i vještine i povećala svoju zapošljivost. Tim programom je ugovoreno 972.629 KM, a korisnici su bili nezaposlene osobe iz evidencije koje imaju izrađen individualni plan zapošljavanja, bez obzira na radno iskustvo, spol, dob i stepen obrazovanja”, pojašnjava Čuljević i dodaje da je vrijednost vaučera između 300 i 400 KM, a poticaji za poslodavca ukoliko zaposli osobu koja prođe kroz ovaj program su oko 850 KM za doprinose.
U segmentu vaučera za prekvalifikaciju ili obuku nezaposlenih osoba, u 2025. godini realizirani su Program „Obuka i rad kod poznatog poslodavca 2025“ i program „Obuka za tržište rada 2025“, a obuhvaćeno je skoro 1.400 osoba.
Unatrag nekoliko godina važna informacija za osobe iznad 60 godina je mogućnost dokupa staža.
“Osobe koje su ostale bez posla, a s obzirom na godine nemaju velike šanse za novi posao i nedostaje im do tri godine za odlazak u penziju mogu preko kantonalnih službi zatražiti da im Zavod FBiH dokupi do tri godine staža. To je mjera za osobe starije dobi koje su dobile otkaz, to je socijalna komponenta Zakona”, kaže Čuljević.
Frizerka iz Sarajeva Anela Tiganj je jedna od korisnica programa Zavoda.
“Dva puta sam dobila grant od njih. Prvi put za Start up, bila sam samohrana majka i tada sam dobila poticaj i da zaposlim jednu djevojku s biroa. Kasnije, kad sam se ponovo udala i rodila dijete, a imala sam komplikovanu trudnoću i zatvorila sam salon, pa nisam radila par godina, dobila sam novi grant za samozapošljavanje. Beskrajno sam zahvalna i Zavodu i državi na mogućnosti da nam pomognu na ovaj način jer sve je skupo, konkurencija je jaka i dobro dođe ova pomoć, pogotovo u prvoj godini, dok čovjek ne stane na noge. Sad bih opet zaposlila jednu djevojku ako budem mogla dobiti poticaj”, priča Tiganj i više puta ponavlja riječi zahvalnosti.
Zavod za aktivne mjere zapošljavanja troši oko 100 miliona KM godišnje, plan za 2026. godinu je 111, a procjena na osnovu iskazanog interesa i poslodavaca i nezaposlenih osoba je da bi im trebalo oko 200 miliona KM za godinu. Sve informacije o progrmaima i javne pozive je moguće naći na web-strani Zavoda, a cijeli ovaj tekst je namijenjen osobama koje traže posao ili se plaše da bi mogle ostati bez posla i to samo s jednom porukom – nisu sami. Važno je da su aktivni u traženju posla i da imaju ideju šta bi radili ako nemaju nekog poslodavca za kog su zainteresovani.
“Interes je veliki, pozivi traju dok ima prijavljenih koji zadovoljavaju kriterije i dok ima novca planiranog za dati program. Inače, mi sve ove aktivne mjere realizujemo iz vlastitih sredstava, ne iz budžeta”, kaže Čuljević. Objašnjava da ponekad postoji nerazumijevanje oko trošenja novca jer Zavodu na kraju godine ostanu neutrošena sredstva.
“Neutrošena su jer je dio ugovora zaključen sredinom godine na godinu dana, što znači da dio rezervisanog iznosa, shodno ugovoru, može biti potrošen tek naredne godine”, pojašnjava Čuljević.
Strateški dokumenti Zavoda predviđaju zapošljavanje ranjivih grupa poput žena žrtava nasilja, mladih bez radnog iskustva ili osoba s invaliditetom.
“Žene su prepoznate kao teže zapošljiva kategorija i na evidenciji nezaposlenih u Federaciji BiH od ukupnog broja nezaposlenih njih je oko 60%. Zavod za zapošljavanje FBiH je duži niz godina posvećen kreiranju posebnih mjera aktivne politike zapošljavanja koje se odnose samo na žene. Tako se u okviru Programa sufinansiranja zapošljavanja realizira posebna mjera namijenjena samo ženama sa evidencije nezaposlenih, a u okviru Programa sufinansiranja samozapošljavanja Start up također imamo mjeru ‘Samozapošljavanje žena'”, pojašnjava Čuljević.
Programi Zavoda FBiH su razvijeni na strateškim dokumentima (Strategija zapošljavanja u FBiH 2023–2030), kretanjima na tržištu rada u Federaciji BiH te ispitivanju tržišta rada koje Zavod provodi svake godine u saradnji sa kantonalnim službama za zapošljavanje. Veći dio kantonalnih službi za zapošljavanje provodi isključivo programe za čiju realizaciju sredstva osigurava Federalni zavod za zapošljavanje. Manji dio njih, poput Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo ili Tuzlanskog kantona, provode i svoje vlastite programe koji nekada daju i veće poticaje, dok ostale službe nisu u mogućnosti provoditi vlastite programe jer je zakonski prioritet materijalno-socijalna sigurnost nezaposlenih kroz isplatu novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti, plaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje nezaposlenih ili dokup staža.
“Mi nemamo nadležnost da određujemo šta će i kako raditi kantonalne službe i općinski biro. Zavod ima koordinirajuću ulogu, održavamo sastanke, analiziramo različita pitanja, kreiramo programe zapošljavanja. Kantonalni zavodi imaju svoja strateška dokumenta, programi su često usmjereni na teže zapošljive kategorije jer oni raspolažu i manjim količinama novca, pa su i programi manje izdašni”, kaže Čuljević.
Zaposleni u Zavodu, službama i biroima često prolaze edukacije, pojedine organizuju i međunarodni partneri jer nije lako raditi s nezaposlenim osobama – bez obzira na godine ili grupu kojoj pripadaju, svi nezaposleni su podjednako osjetljivi i roviti.
“Službenici konstantno prolaze edukaciju kako pomoći nezaposlenoj osobi na način da je upute u prava, na razgovor kod poslodavca za kog cijene da mu treba osoba s kompetencijama koje ima nezaposlena osoba i slično”, kaže Čuljević i zaključuje da vjeruje da su svi dovoljno osposobljeni da pomognu nezaposlenoj osobi koja im se obrati.
