ZELENA TRANZICIJA: Izazovi i mogućnosti za bosanskohercegovačku privredu

    Klimatske promjene su najveći izazov našeg doba, koji nam ujedno pruža priliku da osmislimo novi ekonomski model. Kao odgovor na ove izazove, EU je usvojila ambicioznu strategiju rasta – Evropski zeleni dogovor. Cilj ove strategije je pretvoriti EU u modernu, resursno efikasnu i konkurentnu ekonomiju koja će postići klimatsku neutralnost do 2050. godine. U cilju provedbe Evropskog zelenog dogovora na području Zapadnog Balkana, iniciran je instrument, odnosno incijativa pod nazivom Zelena agenda za Zapadni Balkan. Kroz ovu inicijativu zemlje regiona obavezale su se na sprovođenje niza konkretnih akcija i mjera koje treba da dovedu do „niskougljeničnog“ razvoja regiona i privrednog rasta u skladu sa načelima održivog razvoja.

    Implementacija mjera teži stvaranju novih, zelenih radnih mjesta, potom povećanju energijske efikasnosti i korištenju obnovljivih izvora energije, smanjenju zagađenosti te poboljšanje kvaliteta života građana, kao i povećanju konkurentnosti privrede kroz implementaciju najboljih raspoloživih tehnika. Međutim, za postizanje navedenih ciljeva potrebne su značajne investicije i promjene u načinu poslovanja, što može predstavljati izazov za privredni sektor.

    O tome kakvog bi zapravo utjecaja implementacija ovih inicijativa mogla imati na bosanskohercegovačku privredu, Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 je razgovarao sa energetskom ekspertkinjom Samrom Muratspahić.

    Prema riječima gđe Muratspahić, ključni instrument politika za planski period 2021-2030. god na koju su se obavezali lideri Zapadnog Balkana, a koji će utjecati na proizvodne kompanije u BiH, predstavlja usklađivanje s EU Sistemom trgovanja emisijama (EU ETS) i/ili uvođenje drugih alata za naplatu emisija ugljika, poput CBAM mehanizma (Mehanizam prekograničnog poravnanja ugljika).

    CBAM predstavlja instrument EU za postavljanje pravedne cijene na ugljik koji je emitiran tokom proizvodnje proizvoda koji ulaze u EU, s ciljem poticanja čišće industrijske proizvodnje u zemljama izvan Evropske unije.

    Samra Muratspahić (Photo: Arhiva)

    „Od 1. oktobra 2023. godine, kompanije iz oblasti proizvodnje željeza/čelika, cementa, vještačka đubriva, aluminijuma, vodika i električne energije u obavezi su podnijeti tromjesečne izvještaje o direktnim i indirektnim emisijama stakleničkih gasova ugrađenih u proizvode koji su uvezeni u EU, bez finansijske naknade. Obaveza podnošenja izvještaja o CBAM-u na tromjesečnoj osnovi uključuje prelazni period od 1. oktobra 2023. do 31. decembra 2025. godine, nakon čega se očekuje potpuna implementacije CBAM mehanizma. Upravo ovaj instrument će usmjeriti budući razvoj kompanija na korištenje obnovljivih izvora energije u svojim procesima, implementaciju mjera energijske efikasnosti i prelazak na cirkularnu ekonomiju što je osnova za očuvanje konkurentske pozicije na tržištu, ali i dalji razvoj“ – navodi gđa Muratspahić.

    O tome da li su bh. kompanije svjesne i koliko znaju o obavezama koje ih čekaju u budućnosti gđa Muratspahić pojašnjava:

    „Izvozno orijentirane kompanije su sa većim stepenom svijesti o obavezama koje ih očekuju jer svoje poslovanje moraju uskladiti za zahtjevima tržišta i zahtjevima svojih EU kupaca koji od njih zahtijevaju implementaciju zelenih poslovnih modela, dominantno instalaciju tehnologija na bazi obnovljivih izvora energije i certifikaciju po međunarodno priznatim standardima poput ISO 14001. Pored toga, tehnička znanja dobivaju direktno u radu sa EU kupcima i njihovim ekspertima, dok informacije o obavezama najviše dolaze preko privrednih komora i udruženja poslodavaca. Svakako, važno je naglasiti da postoji interes i vidan pomak u razumijevanju zelenog poslovanja od strane industrijskih kompanija.”

    Najveći interes u prethodnom periodu bh. kompanije su pokazale za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora – izgradnju solarnih elektrana, čime se omogućava smanjenje karbonskog otiska proizvodnog pogona, a time i proizvoda. Pored implementacije navedene mjere, identificirane su i mjere energijske efikasnosti koje se odnose na zamjene zastarjelih mašina uz automatizaciju i optimizaciju proizvodnih procesa putem digitalizacije procesa. Pri radu sa kompanijama iz drvnog sektora, gđa Muratspahić ističe da je primijećen interes ovih kompanija za analize otpadnih tokova kako bi se prepoznale mogućnosti ponovne upotrebe. Kao pozitivan primjer može se navesti kompanija koja se bavi proizvodnjom namještaja, a koja otpadne ploče koristi za proizvodnju peleta i briketa čime su proširili svoje proizvodne kapacitete i paletu ponude.

    Važno je naglasiti  da kompanije trebaju ubrzano raditi na standardizaciji svojih proizvodnih procesa, kako bi bili u skladu sa nekim od raspoloživih međunarodnih standarda, čime postaju konkurentniji na tržištu – poručuje gđa Muratspahić.

    O tome da li će implementacija CBAM mehanizma pogoditi i kompanije koje svoje proizvode plasiraju na lokalno tržište, ekspertkinja Muratspahić pojašnjava:

    „Implementacija CBAM mehanizma može pogoditi kompanije koje svoje proizvode plasiraju na lokalno tržište, ali to zavisi od specifičnih propisa i njihove primjene u praksi. Pored toga, određene kompanije iz BiH koje su izvozno orijentirane, ulazne sirovine (kao što su određeni profili, poluproizvodi i sl.) kupuju od lokalnih dobavljača. Stoga, efekti uvođenja CBAM mehanizma će već u početku biti vidljivi kroz lance snabdijevanja. Potpunim usvajanjem EU direktiva u zakonodavstvo BiH, standardi za proizvode koji se plasiraju na tržište BiH bi se promijenili stoga će kompanije morati prilagoditi svoje proizvodne procese kako bi zadovoljile te standarde. To može rezultirati povećanim troškovima proizvodnje, što može utjecati na cijene proizvoda za lokalno tržište. Također, ukoliko se uvedu takse na CO2 ili slične mjere, to može dodatno utjecati na poslovanje kompanija koje svoje proizvode plasiraju na lokalnom tržištu. Također, vlasti u BiH mogu razmatrati i posebne mjere ili podsticaje kako bi se olakšala tranzicija kompanija ka održivijem poslovanju, posebno ako se očekuje da će ih CBAM mehanizam ili slične inicijative dodatno opteretiti.“

    Na putu ozelenjavanja, kompanije će trebati organiziranu, kako stručnu, tako i finansijsku pomoć. Pružanje tehničke pomoći, kroz znanje, direktno industrijskim kompanijama pokazalo se kao veoma uspješan model. U ovome mogu pomoći ciljani programi tehničke pomoći od strane nadležnih institucija za industrijski i privredni razvoj, razvoj poduzetništva, zaštitu okoliša i energetiku – naglašava gđa Muratspahić.

    U BiH su trenutno dostupni različiti grantovi za podršku razvoju zelenim poslovnim praksama. To uključuje Green Recovery komponentu projekta COVID-19 Investment Response koju implementira GIZ u ime Ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj SR Njemačke, kao i javni poziv Fonda za zaštitu okoliša FBiH i Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS usmjeren na domaćinstva i mikro, mala i srednja preduzeća – isti se implementiraju kroz sredstva koja je BiH osigurala kroz Paket budžetske podrške EU za ublažavanje posljedica energetske krize, pružajući grantove za implementaciju mjera energijske efikasnosti. Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta FBiH i Ministarstvo privrede i preduzetništva RS  putem javnih poziva pružaju podršku jačanju konkurentnosti malih i srednjih preduzeća kroz podršku pri implementaciji mjera cirkularne ekonomije, povećanja energijske efikasnosti i zaštite životne sredine.

    U samom zaključku ekspertkinja Muratspahić ističe kako navedena finansijska pomoć nije dovoljna za potpunu realizaciju programa, stoga je neophodno sistemsko rješenje podrške kompanijama u procesu zelene tranzicije, a koje će rezultirati promjenama i omogućiti konkurentnost na tržištu. Implementacija zelenih poslovnih modela u industrijskim kompanijama zahtijeva značajna finansijska ulaganja, stoga je važno definisati model finansiranja. U praksi se događa da privredni subjekti ulažu u projekte samo kada su u finansijskoj mogućnosti, što može biti neusklađeno s vremenskim okvirom postizanja ciljeva iz strateških dokumenata. S tim u vezi, važno je kreirati usmjerene programe pomoći kako bi se procesi ozelenjavanja ubrzali. Također, kompanije često nisu dovoljno informisane ili nisu spremne aplicirati za tehničku ili finansijsku pomoć, stoga je važno pristupiti im direktno s ciljanim informacijama, a jedan od efikasnih načina može biti putem sistema privrednih komora.

    Provođenje intervjua na temu utjecaja Evropskog zelenog dogovora i Zelene agende za Zapadni Balkan na bosanskohercegovačku privredu predstavlja napore nevladine organizacije Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 ka jačanju kapaciteta javnosti kroz njihovo informisanje i približavanje teme energetske sigurnosti.  Ova aktivnost se sprovodi u okviru projekta „Doprinos energetskoj sigurnosti (Security of Supply) kroz akciju poticanja zelene energetske tranzicije – SoS“ koji ima za cilj podržati energetsku tranziciju i ojačati energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine te doprinijeti ispunjenju nacionalnih/entitetskih strateških dokumenata i Zelene agende za Zapadni Balkan na području BiH.

    Projekat se realizuje u okviru regionalnog projekta SMART Balkans – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji implementiraju Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM), uz finansijsku podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.  Sadržaj intervjua je isključiva odgovornost Centra za energiju, okolinu i resurse- CENER 21 i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making, Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

     

    Socijalne mreže

    6,325LjubiteljiSviđa mi se
    402SljedbeniciPratite
    294SljedbeniciPratite
    1,690PretplatniciPretplatite se

    Pretplatite se

    Povezani članci

    AEDES ALBOPICTUS: Opasni azijski tigrasti komarac

    Piše: Husein Ohran Jedna od najozbiljnijih posljedica klimatskih promjena jeste...

    NAŠE BLAGO: Bh. autohtone domaće životinje

    Piše: Husein Ohran Bosna i Hercegovina je zemlja koja se...

    “Eco-friendly” goveda

    Piše: Husein Ohran Iako mnogima ovaj podatak nije poznat –...

    Kako naša ishrana utiče na globalno zagrijavanje?

    Piše: Husein Ohran Očekuje se da će do 2050. godine...