Piše: Rubina Čengić
Osnivači Opšte poljoprivredne zadruge Sinergija Plus prije tri godine krenuli su s osnivanjem energetske zajednice u Pazariću nadomak Sarajeva. Zadruga bi već naredne godine trebala obezbijediti električnu energiju za najmanje pet socijalno ugroženih domaćinstava, dva mala ili srednja preduzeća i agrosolar same Zadruge – od Evropske zajednice energetskih zadruga dobili su i sredstva za to. A sve je počelo s cvijećem u žardinjerama punim smeća.
„Mi smo se prvo okupili oko velikih ideja – urbanog vrtlarstva, odnosno vrta u zajednici i organske poljoprivrede. Ideja je bila da na zelenim površinama u gradu i na rubovima opština osnivamo bašte kako bi ljudi tamo nešto produktivno radili i sadili. Nešto takvo postoji svuda u svijetu i sjajno funkcioniše. Ljudi se nadmeću za te bašte. U jednom Londonu, koji ima valjda 15 miliona stanovnika, svaki taj zajednički vrt ima listu čekanja – barem 100 ljudi čeka po dvije do tri godine da neko odustane ili zapusti baštu pa da ga izbace i da uđe neko s liste čekanja. To je genijalna stvar koja se može uraditi s malo para, a dobra je i za zajednice, za okoliš i za psihofizičko zdravlje ljudi. Ali to bi trebalo postati način života jer mi sada živimo u gradu koji je toksičan i opasan – ljudi brzo voze i ters žive, svako malo je neka pucnjava. Vidiš na nama da nismo dobro, a ima načina da s malo sredstava i dobre volje svima bude bolje, da se napravi nešto dobro“, priča Darjan Bilić, jedan od osnivača OPZ Sinergija Plus.

Okupljeni oko Zadruge znaju da svaka opština ima površine koje bi mogle biti pretvorene u zelene parcele i da se ti „placevi“ dodjeljuju na različite načine, samo treba malo pripremiti infrastrukturu.
„Mislim da je u Opštini Novi Grad postojao i javni poziv, da su oni radili čak i obradu zemlje i davali sjemenski materijal, tako da neke opštine jesu bolje od drugih. Našli smo jedan lokalitet u Opštini Centar u Sarajevu, izvojevali saglasnost načelnika i sada pripremamo zemlju. Nadamo se da, kada krenemo od te jedne male lokacije u MZ Breka, neće biti zaustavljanja. Na samom početku pozvali smo sugrađane zainteresovane da nam se pridruže i zakupe parcelu. Prijavilo se 12 ljudi i na dan početka radova pojavila se samo jedna gospođa, dok su svi drugi imali izgovore. Ideja je bila da ljudi nešto posade, da vide da mogu i da imaju koristi od toga u smislu podizanja samopouzdanja i vlastite vitalnosti“, prisjeća se Bilić.


No nisu se dali smesti – zadrugari iz Sinergije Plus na jednom lokalitetu između zgrada u centru Sarajeva „okupirali“ su zapuštene žardinjere pune smeća i u njih posadili cvijeće. Paralelno s tim iznajmili su i jedan komad zemlje u Pazariću, preciznije u Gornjem Zoviku.
„Našli smo jednog dobrog čovjeka koji je dugo bio u Francuskoj i koji je prepoznao našu ideju. Od njega smo uzeli u zakup komad zemlje i dio objekta. Sada imamo sedam malih baštovana i baštovanki koji obrađuju parcele od po 50 kvadrata za vlastite potrebe i paralelno s tim zajedno učimo o organskom uzgoju i rastemo u svakom smislu. Mi kao zadruga radimo na pripremi zemlje i navodnjavanju, obezbjeđujemo alat, dok ljudi sami rade sve ostalo. Ne možemo reći da smo još profitabilni, ali izmirili smo sve obaveze prema državi i platili oko 1.000 KM poreza. Nadamo se da ćemo uskoro i vlasniku moći platiti nešto za zakup“, priča Bilić.
I ne krije radost što je ta lokacija polazna tačka buduće zajednice obnovljivih izvora energije, jedne od prvih u BiH i jedne od malobrojnih civilnih u zemljama zapadnog Balkana.
„Nadamo se da će na našoj lokaciji biti agrosolar površine jedan dulum ispod kojeg ćemo saditi jagodičasto voće, aromatično bilje i neko povrće koje tu može uspijevati, i jedan plastenik od 150 m² koji ćemo pripremiti u saradnji s Poljoprivredno-prehrambenim fakultetom iz Sarajeva. Pored toga gradimo i dva parking mjesta za punjenje vozila na struju i nešto poput solarnog šadrvana za potrebe edukacija. Naš je cilj da napravimo agrosolar-park gdje će svi zainteresovani moći doći, pogledati tu novu tehnologiju i prikupiti sve informacije koje ih zanimaju kako bi i sami krenuli s agrosolarnim sistemima. Mislimo da je to jako bitno za budućnost poljoprivredne proizvodnje u našoj zemlji jer je hrana preduslov suverenosti”, priča Bilić.



Kaže da za sada imaju dobru volju, viziju, plan i sredstva iz Evropske unije, ali i problem s dozvolama.
“Susrećemo se s problemom različitog tumačenja zakona na različitim nivoima vlasti. Jedno nam govore u opštini, sasvim različite informacije dobijamo od kantona, a sve je opet potpuno drugačije od kantona do kantona i po entitetima. Nadamo se da će biti bolje kako vrijeme bude prolazilo jer je sve još u početku. No svi su spremni pomoći jer se mi slomismo da im objasnimo koji je cilj našeg poduhvata, a cilj nam je da krenemo polako, da ljudima u Hadžićima, gdje djeluje naša Zadruga, ponudimo alternativu i pomognemo da dobiju mogućnost da, ako imaju uslovan objekat i krov, postave instalaciju do 5 kW plus malu bateriju kako bi mogli odmah osjetiti korist od toga“, priča Bilić.
S početkom maja krenuli su u obilazak domaćinstava u Mjesnoj zajednici Pazarić kako bi razgovarali o zajednici obnovljivih izvora energije. Dok rade na prevazilaženju prepreka za uspostavu energetske zajednice u BiH, postali su članovi Evropske zajednice energetskih zadruga (REScoop) od kojih su dobili i novčanu podršku za svoje aktivnosti.
„Ljudi nemaju informacije, ali zainteresovani su za članstvo nakon što smo im prezentovali ideju proizvodnje električne energije na zadružnom principu. Svrha zajednice trebala bi biti smanjenje računa za električnu energiju domaćinstvima i javnim ustanovama, borba protiv energetskog siromaštva, povezivanje ljudi kroz zajednički interes, ali i odgovornost za zajednicu jer, kada škola, opština, građani i lokalni privrednici učestvuju zajedno, energija postaje alat za sigurniju, pravedniju i otporniju budućnost“, poručuju iz OPZ Sinergija Plus uz napomenu da energija ne odlazi, već ostaje u zajednici, okuplja i nudi priliku do sada zanemarenim ljudima i sredinama.
U međuvremenu pokušavaju pokrenuti neke druge korisne aktivnosti usmjerene na zaštitu okoliša, a od kojih bi se moglo i zaraditi.

„Upoznali smo jednog inovatora, povratnika u Prijedor, koji pravi organsko-mineralno gnojivo od bačene ovčije vune, koja je inače jedan od najvećih zagađivača prirode, i njemu pomažemo s promocijom, plasmanom i razvojem novih proizvoda koliko možemo. On ima vlastitu tehnologiju i mi smo u razgovoru s njim došli na ideju da bi se poljoprivredno gnojivo moglo proizvoditi od cijelog niza odbačenih, a sada opasnih materija: stajskog, ptičijeg i konjskog đubriva, otpada od prerađenog voća i povrća, raznog biootpada, otpada iz kamenoloma… Išli smo na razgovor u Ministarstvo poljoprivrede da nam pomognu s promjenom pravilnika u oblasti klasifikacije gnojiva i da napravimo mrežu za prikupljanje i otkup, za početak vune, a kasnije i ovih drugih stvari, ali nismo naišli na razumijevanje. Išli smo i u Ministarstvo ekologije – isto, a ta ovčija vuna je ogroman problem, oko 2.000 tona godišnje otpada koji zagađuje, posebno izvorišta i vodotoke“, pojašnjava Bilić.
Probali su i s plastikom, prvenstveno bocama i čepovima kojih u okolini ima na sve strane.
„Razgovaramo s jednim inovatorom iz Banje Luke koji ima 17 svjetskih nagrada, a njegov izum mogao bi se praviti od svega toga, pa smo htjeli s njim sarađivati na način da skupljamo čepove i plastiku po izletištima i gradu i dajemo im novu vrijednost, ali ni to ne ide. Imamo cijeli niz ideja u oblasti cirkularne ekonomije i ruralnog razvoja. Bili smo u raznim ministarstvima i u Centru za izvrsnost. Zamislite – imamo Centar za izvrsnost! Oni su kao razumjeli o čemu govorimo, ali nam nisu mogli pomoći. Njih sam pitao da li bi nam, da je 1978. ili 1979. godina i da sam nazvao bilo koji broj u Energoinvestu, neko došao i pomogao oko rješenja, i rekli su da bi tada sigurno našli rješenje. Meni to govori da mi imamo niz institucija koje su same sebi svrha“, priča Bilić, koji je s prijateljima odlučio da se ipak osloni na sebe i zajednicu jer – šta je alternativa.
Sve zainteresovane za saradnju poziva da se jave na mail: sinergijaplusbih@gmail.com.
(Sve fotografije su iz arhiva OPZ Sinergija Plus.)

