Piše: objavi.ba
Ako su vas promjene temperature u maju omele da posadite nešto u saksije na balkonu ili u male bašte, još uvijek nije kasno jer još uvijek možete posaditi povrće, začinsko bilje ili cvijeće. Važno je da malo oplemenite zemlju i odaberete saksije odgovarajuće veličine. Jedna žena iz BiH u Kanadi već nekoliko godina cijelu terasu ogradi buranijom. Komšije su se prvo divile kako divnu zelenu lozu ima, a onda su joj zavidjeli kada su shvatili da će ubrati buraniju bar za dva do tri ručka!
Od povrća možete posaditi paradajz, paprike, krastavce, zelenu salatu, mladi luk, rotkvice, blitvu, špinat te grašak i mahune niskog rasta. Za male bašte pogodni su grah, kukuruz, tikvice, mrkva, cvekla, peršun i blitva. S obzirom na to da je kraj maja, za ovo bilje najbolje je uzeti presadnice iz rasadnika ili od komšija koji su ranije posijali i sada moraju prorijediti sadnice. Paradajz, paprike i celer su odličan izbor.
Za početnike u uzgoju na balkonu i u maloj bašti najbolja opcija su cherry paradajz, bosiljak, salata, blitva, nana i jagode jer brzo uspijevaju i ne traže mnogo znanja. Najbrže će narasti rotkvice, salata, mladi luk, rukola, blitva i špinat.
Ali za balkon je najzahvalnije začinsko bilje kao što su bosiljak, peršun, vlasac, nana (metvica), ruzmarin, timijan, origano, kadulja, korijander i kopar, a sjajno je kada začin za salatu ili supu uberete na vlastitom balkonu.
Neke biljke je dobro kombinovati jer se međusobno štite: paradajz i bosiljak, mrkva i luk, salata i rotkvice te krastavac i kopar. Ipak, ne treba saditi zajedno paradajz i krompir niti luk i grah.
U saksijama dobro uspijevaju i jagode, mini borovnice (one vole kiselu zemlju), te limun i drugo citrusno voće, ali u većim saksijama jer su to ipak stabla, a u lijepim saksijama su i sjajna dekoracija.
Ako imate samo nekoliko saksija na balkonu, kombinujte hranu i cvijeće. Vodite računa da neven i kadifica odbijaju štetočine, bosiljak poboljšava rast paradajza, a lavanda privlači pčele i druge oprašivače. Vjerovatno ste mislili da su kadifice omiljeno cvijeće naših baka samo zbog njihove ljepote, ali one imaju i veoma korisnu ulogu u vrtu.
Na balkonima i u malim baštama zemlja se brzo iscrpljuje, zato je važno stalno dodavati organsku materiju i čuvati vlagu. Zemlju možete obogatiti dodavanjem domaćeg komposta, glistenjaka ili komposta od lišća. Možete kupiti i organski supstrat i pomiješati ga s običnom zemljom u odnosu 1:1. Prirodno tečno đubrivo možete napraviti i od koprive: jedan kilogram koprive potopite u 10 litara vode i ostavite sedam do deset dana. Prije zalijevanja ovaj rastvor razblažite s vodom u omjeru 1:10.
Za saksije i male bašte, posebno za paradajz, ruže i začinsko bilje, dobro je koristiti talog od kafe pomiješan sa zemljom, kao i ljuske jaja koje su bogate kalcijem ili sitno sjeckanu koru od banane. Koru od banane možete i natopiti u vodu na par dana, pa tom vodom zaliti biljke.
Najčešće greške koje možete napraviti su pretjerano zalijevanje, premale saksije, loša drenaža (kamenčići ili šljunak na dnu saksije), pregusta sadnja, previše hemijskih đubriva i premalo sunca.
U malim baštama možete malčirati zemlju, odnosno pokriti je slamom, suhom travom, lišćem ili kartonom. Na taj način čuvate vlagu, smanjujete rast korova, rashlađujete zemlju i hranite korisne mikroorganizme.
Mali trikovi za bolje rezultate
Za uspješniji uzgoj biljaka u baštama možete koristiti cimet, šećer, limunov sok, deterdžent i aspirin.
Cimet je dobar protiv plijesni i gljivica, a također tjera mrave i komarce. Najbolje je posuti ga po površini zemlje ili nanijeti direktno na oštećena mjesta na biljci.
Sok od limuna koristi se za povećanje kiselosti zemljišta, čišćenje listova od kamenca i tretiranje gljivičnih oboljenja, ali uvijek razblažen vodom (jedna čajna kašičica limunovog soka na jedan litar vode, jednom u dvije sedmice). Kiselo zemljište vole azaleje, gardenije, hortenzije, paprati i borovnice. Ako je zemlja u saksiji postala previše suha i tvrda, mješavina vode, malo šećera i nekoliko kapi limuna pomoći će joj da lakše upije vlagu i stimulisati razvoj korijena.
Šećer rastopljen u vodi (jedna kašika na litar vode) pomaže biljkama da se oporave od stresa nakon presađivanja, dugog transporta ili šoka izazvanog sušom, a može pomoći i kod suzbijanja nekih vrsta nametnika u korijenu.
Aspirin se u uzgoju biljaka koristi za jačanje imuniteta i aktiviranje odbrambenih mehanizama kada je biljka sklona gljivičnim oboljenjima, kada je zemljište bilo isušeno ili je došlo do nagle promjene temperature. Također poboljšava fotosintezu i podstiče bujniji rast. Ako grančicu koju želite presaditi potopite u vodu s aspirinom, ona će brže pustiti korijen, koji će biti znatno jači. Sjeme potopljeno u blagi rastvor aspirina prije sadnje ima veću šansu za uspješno klijanje. Najbolji omjer je jedna tableta aspirina na litar vode. Rastvor treba ostaviti da odstoji 24 sata, a biljke je najbolje zalijevati ili prskati rano ujutro.
Mrave i nepoželjne bube sa svojih biljčica možete otjerati blagim rastvorom deterdženta za suđe ili kupke za kupanje – možete prskati listove biljke, ali ne kada je visoka temepratura zraka ili blago prskati zemlju oko korijenja.
Sretan uzgoj!
Nemojte zaboraviti ponekad popričati sa svojim biljkama, pohvaliti ih, a možete im i zapjevati – ako one ne i čuju vi ćete se lijepo osjećati.
(Fotografije su ilustracija i preuzete s portala Homeogarden.com)
