Ketrin Jochecova i Nicolas Camut, POLITICO
Premijer Slovačke Robert Fico postaje problem.
Od pokušaja kontrole nad javnim medijima do ukidanja ureda specijalnog tužitelja i papagajskog ponavljanja ruske propagande, čini se kao da je svoje iliberalne stavove vladajuća koalicija u Slovačkoj prepisivala iz bukvara mađarskog premijera Viktora Orbána. Tako će po nalogu premijera u srijedu biti ukinut ured specijalnog tužitelja koji se bavio ozbiljnim slučajevima korupcije, a u mnoge od tih slučajeva bili su uključeni Ficovi parlamentarci ili bliski saveznici iz poslovnog sektora.
„Fico pokušava uspostaviti mafijašku državu… …čiji će primarni cilj biti da osigura funkcionisanje piramide moći“, kaže Michal Vašečka, politički analitičar na Institutu za politiku u Bratislavi (Bratislava Policy Institute).
Ovaj potez je izazvao bijes u Briselu, gdje su viši zvaničnici Europske unije izrazili zabrinutost zbog ovog narušavanja vladavine prava.
Europska komisija (EK) se nalazi pod rastućim pritiskom Europskog parlamenta (EP) da pokaže zube po pitanjima vladavine prava, pogotovo nakon što je nedavno odlučila odmrznuti milijarde eura europskih novaca za Mađarsku koje su do tada bile blokirane upravo zbog zabrinutosti za nezavisnost pravosuđa u toj zemlji. Zbog toga je Parlament pokrenuo i pravne korake, tvrdeći kako je Komisija prekršila svoju obavezu da se pobrine da novac poreznih obveznika neće biti zloupotrijebljen.
Potpredsjednik EP Martin Hojsík (Progresivna Slovačka) vjeruje da će Komisija ozbiljno shvatiti situaciju u Slovačkoj. „Komisija je nije sklona da ponovi greške koje su se desile sa Mađarskom po pitanju situacije koja se Orbánu predugo tolerisala i dopustilo se da eskalira“, kaže.
Orbán dugo vremena predstavlja trn u peti Unije. Euroskeptični premijer je na ratnoj nozi sa Briselom po širokom spektru pitanja koja uključuju korupciju, ugrožavanje nezavisnosti pravosuđa, ograničavanje akademskih sloboda, zatim homofobni „zakon o zaštiti djece“, tretman izbjeglica i ograničavanje slobode medija. Zbog svega navedenog, Europska komisija je bila zamrznula milijarde eura koje su bile namijenjene Mađarskoj. Trenutno, postoji zabrinutost kako bi Slovačka mogla biti sljedeća na redu.
„Trenutno je u toku rasprava o srednjoročnom budžetu. Ne možemo potkopavati povjerenje među državama članicama nevođenjem računa o našim finansijama. Jako je naivno ako Fico vjeruje da će mu to proći“, kaže Hojsík.
On također upozorava kako bi Slovačka mogla rizikovati gubitak pristupa europskim fondovima ukoliko Ficova vlada nastavi ići iliberalnim putem.
Komesar za pravosuđe Europske unije Didier Reynders je u decembru uputio dopis kojim se od vlasti Slovačke traži da ne ukidaju ured specijalnog tužitelja. Glavna europska tužiteljica Laura Codruța Kövesi je u februaru za POLITICO kazala kako je „jako zabrinuta“ i kako je adresirala svoju zabrinutost u pismu Komisiji. Iz Komisije su za POLITICO potvrdili kako je institucija zaprimila ovo pismo i kako će na njega uputiti odgovor. „Nećemo oklijevati da poduzmemo neophodne korake da osiguramo poštovanje zakona EU“, rečeno je tom prilikom.
Slovačka vlada nije odgovorila na zahtjev za komentar.
Pravdajući svoju odluku da ukine specijalno tužilaštvo, Fico je ranije rekao kako je ono doprinijelo kršenju ljudskih prava, te kako je riječ o dijelu reforme krivičnog zakona.
Kraj ureda koji je lovio slovačkog premijera
Ficov primarni cilj po povratku na vlast bio je da ukine ured specijalnog tužitelja.
Istrage ovog ureda koji je uspostavljen 2004. godine dovele su do brojnih presuda u slučajevima visoke korupcije, od kojih su mnogi bili povezani sa Ficovom strankom Smer i njegovim prethodnim mandatom u premijerskoj fotelji.
Krajem februara, ustavni sud Slovačke je poništio neke dijelove Ficove reforme krivičnog zakona koji je predviđao manje kazne za korupciju i kraće vrijeme zastare za neka teža djela poput silovanja. Izmjene ovog zakona su izazvale velike proteste širom zemlje i ražestile opoziciju.
„ Njegovi [Ficovi] prioriteti su kupovina nekažnjivosti za svoje pajdaše, demontaža demokratije, i uspostava nekakvog autokratskog režima“, kazao je za POLITICO Ľudovít Ódor, bivši slovački premijer koji je na listi liberalne stranke Progresivna Slovačka na predstojećim europskim izborima.
No, odluka ustavnog suda nije zaustavila ukidanje specijalnog tužiteljstva i uklanjanje njegovog šefa, glavnog tužitelja Daniela Lipšica.
„Lipšic i njegov ured su sistematski lovili Fica i njegove dečke u zadnje tri i po godine. Za Fica i njegovu ekipu je najvažniji neprijatelj Lipšic, nisu to ni opozicija ni intelektualci“, objašnjava analitičar Vašečka. Po njemu, Fico je trenutno fokusiran na postavljanje svojih ljudi u ključne institucije – baš kao što je to radio Orbán u Mađarskoj.
A njegova sljedeća meta bi mogla biti slovačka medijska scena.
Prijetnja za nezavisnost medija
Neposredno nakon povratka na vlast, Ficova vlada je prekinula komunikaciju sa četiri domaća medija, opisujući ih kao „neprijateljske“ i „nedovoljno objektivne“. S druge strane, favoriziraju se proruski mediji kao što su Hlavné správy koje šire narative Kremlja.
Takođe, premijer je optužio i javni servis, Radio-televiziju Slovačke (RTVS), da ne ispunjava svoje dužnosti, te je pozvao na smjenu rukovodstva ove kuće.
Situacija je eskalirala u martu kada je ministrica kulture Martina Šimkovičová objavila nacrt zakona kojim bi se ukinuo RTVS, a zamijenilo bi ga novo, politički ovisno tijelo nazvano Slovačka televizija i radio (STaR).
„Činjenica je kako se ljudi sve više oslanjaju na alternativne medije. Zašto? Odgovor je lak. Zato što u mainstream medijima građani Slovačke dobijaju informacije samo iz jednog spektra i samo jednu istinu“, izgovorila je Šimkovičová na konferenciji za medije.
Ubistvo istraživačkog novinara Jána Kuciáka i njegove zaručnice Martine Kušnírove 2018. godine izazvalo je najveće proteste od Plišane revolucije 1989. kada su Čehoslovaci izišli na ulice zahtijevajući svrgavanje komunističkog čehoslovačkog režima. Ova ubistva su dovela do Ficove ostavke na mjesto premijera, ali sada se vratio na vlast.
Nacrt zakona kojeg je iznijela Šimičkova objavljen je samo dan prije nego što je Europski parlament nedavno dao konačno zeleno svjetlo za Europski akt o slobodi medija, koji će vladama u Uniji zabraniti da se miješaju u uredničke odluke i da od novinara traže da otkriju svoje izvore. Ovaj akt je izazvao žustre kritike koje su uputile desničarske grupe, novinari i opozicija.
„Sad kad se vratio na vlast, Fico traži osvetu i lovi novinare“, rekao je aktivist Ján Gálik iz Košica, jedan od osnivača inicijative Za pristojnu Slovačku, grupe građana koji su organizirali proteste nakon Kuciákovog ubistva.
„Ponovo stvaraju atmosferu u kojoj bi moglo – ja se nadam da do toga neće doći ali je moguće –biti ubijeno još novinara. On je u potpunosti odgovoran za ovu atmosferu“, kaže Gálik.
Vladavina prava kao test za predsjedničke izbore
Predstojeći predsjednički izbori su sljedeći test za vladavinu prava.
Slovaci su u subotu glasali na prvom krugu predsjedničkih izbora, a drugi krug je zakazan za 6. april. Iako je uloga predsjednika Slovačke uglavnom protokolarna, odlazeća predsjednica Zuzana Čaputová je predstavljala važnu liniju odbrane od nekih kontroverznih odluka Ficove vlade.
Ova linija odbrane bi mogla uskoro nestati, budući da je favorit na izborima trenutni predsjednik slovačkog parlamenta i Ficova desna ruka Peter Pellegrini. Utrka će biti tijesna, budući da kandidat liberalne opozicije Ivan Korčok, bivši ministar vanjskih poslova i bivši ambasador u SAD uživa jednako visoku podršku među biračima.
„Pellegrini ne priznaje ravnotežu vlasti. A budući da je on dio vladajuće koalicije, ne možemo od njega očekivati da će se obraćati ustavnom sudu ili bilo kome drugom u spornim situacijama. Od njega se očekuje da bude poput poštara – da potpisuje stvari i ide po svijetu“, rekao je bivši premijer Ódor za POLITICO.
Prema njemu, predsjednički izbori su ključni za pravac kojim će država ići u budućnosti.
„Ne mislim da bi bilo dobro da ova vlada dobije sve. Potreban nam je element ravnoteže koji će predstavljati sve građane, ne samo 55 posto njih“, kazao je Ódor.
