Piše: Rubina Čengić
U srijedu 5. augusta bi u Mjesnoj zajednici Strica–Zaruđe u Varešu, na osnovu odluke Zbora građana, trebalo početi potpisivanje peticije protiv rudarenja kroma, ali je objava informacija o zasjedanju Zbora “posvađala” Varešake. Naime, iako je Zbor građana jednoglasno donio odluku da ne podržava rudarske aktivnosti i projekt rudnika kroma Duboštica–Tribija, predsjednik MZ Srđan Franjić zabranio je da se o tome govori “dok se zapisnik ne uredi”. Debata o ovom važnom pitanju vodi se na Facebooku.
“Na zahtjev predsjednika Mjesne zajednice Strica–Zaruđe privremeno smo uklonili objavu u kojoj smo prenijeli informaciju da je Zbor građana MZ Strica–Zaruđe jednoglasno donio odluku da ne podržava rudarske aktivnosti na području svoje mjesne zajednice kao ni projekt rudnika kroma Duboštica–Tribija. Naša objava nije bila ni senzacionalistička ni zlonamjerna. Temeljila se na informacijama koje su u tom trenutku bile općepoznate i o kojima se javno govorilo u cijelom Varešu. Štaviše, radilo se o afirmativnom tekstu kojim smo željeli prenijeti stav građana koji su odlučili zaštititi svoj životni prostor”, objavili su 4. augusta ujutro iz Ekološka udruga “Opstanak” Vareš.
To je reakcija na objavu od 31. jula na profilu Strica-Zarudje Mjesna Zajednica.
“Povodom objave Udruge ‘Opstanak’ u kojoj se navodi da se Mjesna zajednica Strica-Zarudje na Zboru građana izjasnila protiv rudarskih istraživanja obavještavamo javnost da Mjesna zajednica nije donijela zvaničan stav niti se javno očitovala po ovom pitanju. Stoga navedene tvrdnje ne predstavljaju službeni stav Mjesne zajednice. Predsjednik MZ Strica-Zarudje Srđan Franjić”, stoji u ovoj objavi koju je Franjić komentarisao i riječima da “Savjet MZnije službeno donio stav…”
Prema navodnom zapisniku koji su u redakciju Objavi.ba dostavili stanovnici Vareša, Zbor građana održan je 26.07.2026. godine povodom najave rudarenja kroma na području Tribije, u neposrednoj blizini te mjesne zajednice, sa samo jednom tačkom dnevnog reda – “Protivljenje rudarskim istraživanjima na cjelokupnom području MZ Strica-Zarudje”. Jednoglasno je usvojeno pet zaključaka, od kojih je prvi da su stanovnici MZ protiv rudarskih istraživanja i otvaranja rudnika u njihovoj MZ i neposrednoj okolini.
Franjić za Objavi.ba objašnjava da mu je “samo zasmetalo što je Udruga informaciju objavila prije zvanične objave Mjesne zajednice, koja inače objavljuje sve informacije”.
“Bio je Zbor građana, Mjesna zajednica je samo čekala da se dokument posloži, a ta Udruga koristi našu MZ da stiče popularnost. Zašto bi oni to objavili prije nas? Osim toga, to rudarenje se ne tiče nas, koncesija je izdata za susjednu mjesnu zajednicu. Kod nas ima samo amfibolita iz rudnika BBM, koji i ne radi. Mi smo turističko-ugostiteljsko područje i taj zaključak Zbora građana je samo znak solidarnosti s MZ Vijaka, u kojoj je izdata koncesija za područje Duboštica–Tribija”, kaže Franjić i napominje da potpisivanje peticije “od vrata do vrata” počinje u srijedu, a da “peticija i odluka Zbora idu pred Opštinsko vijeće na prvoj narednoj sjednici, najvjerovatnije u septembru”.
A Franjić je, inače, i vijećnik u Opštinskom vijeću Vareš iz Hrvatske demokršćanske stranke (HDS) i predsjednik MZ Strica–Zaruđe, što bi, prema Izbornom zakonu BiH, mogle biti nespojive funkcije. Naime, Izborni zakon BiH u članu 1.8, stavu 4, kaže: “Jedno lice može obavljati najviše jednu neposredno izabranu javnu dužnost ili najviše jednu neposredno i jednu posredno izabranu dužnost, osim ako ovim Zakonom nije drugačije regulisano”, stoji u IZ BiH.
“Nisam na nespojivim funkcijama”, kaže Franjić.
U Transparency Internationalu kažu da “nespojivost mogu utvrditi Opštinsko vijeće ili Centralna izborna komisija”.
Odobrenje za rudarenje kroma na području Vareša ima kompanija “Vareški minerali” koja se ranije zvala Seven-Plus, a koju je nedavno kupio izvjesni investitor iz Srbije.
“Nema veze ko je vlasnik, filozofija ostaje ista, a nama samo nije jasno kako je moguće da ljudi koji se zaklinju u BiH i patriotizam prodaju prirodne resurse strancima”, pitaju se iz Udruge Fojničani.
Iz akademske zajednice upozoravaju da rudarenje hroma može dovesti do kontaminacije površinskih i podzemnih voda.
“Rudarenje hromita može dovesti do nastanka heksavalentnog hroma, izrazito toksičnog i kancerogenog oblika koji se lako širi vodom i prašinom i kontaminira izvore, rijeke i naselja”, upozorio je Muriz Spahić, jedan od vodećih bosanskohercegovačkih geografa, hidrologa i geoekologa, u izjavi za Osservatorio Balcani e Caucaso Transeuropa.
Inače, i u MZ Vijaka, za čije područje je izdata sporna koncesija, 5. juna 2026. godine i Savjet i Zbor građana jednoglasno su usvojili zaključak da “ni jedan koncesionar nikada nije dobio i da nema suglasnost stanovništva za geološko-rudarske aktivnosti”. Na Zboru je tada utvrđeno da stanovništvo s tog područja nije informisano o izdavanju potrebnih dozvola niti je ikada provedena javna rasprava o rudarsko-geološkim istraživanjima i nastavku eksploatacije. MZ Vijaka je prema Planu 2018–2038. predviđena za rudarsko-geološka istraživanja i nastavak rudarskih aktivnosti.
Podsjećanja radi, područje Vareša je u fokusu bh-javnosti posljednjih godina jer iz tog dijela BiH dolaze zabrinjavajuće informacije o zdravlju lokalnog stanovništva i zemljišta od kako su 2013. godine dodijeljene prva koncesija za istraživanje i eksploataciju ruda.
