Piše: Objavi.ba
Tokom dvije akcije pošumljavanja na Blidinju, 17. i 24. oktobra 2026. godine, više od 400 volontera i članova Saveza izviđača Federacije Bosne i Hercegovine (SIFBiH) posadilo je 5.000 novih sadnica. Bila je to akcija Boranka u Bosni i Hercegovini koju od maja 2025. godine Savez realizuje u saradnji sa Savezom izviđača Hrvatske i uz podršku Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske.
„Kroz Boranku smo do sada realizovali akcije pošumljavanja na područjima Mostara na Fortici i Rujištu, Konjica na Vrtaljici, Jablanice na lokacijama Zlate i Risovac, Ljubuškog na lokaciji Pregrađe-Hrašljani i u Posušju na Blidinju. Osim što smo sadili, bilo je tu i brojnih edukativnih aktivnosti za djecu i mlade. Time smo još jednom pokazali da izviđaštvo nije samo boravak u prirodi nego i konkretan doprinos njenom očuvanju. Na Blidinju smo tokom dvije oktobarske akcije posadili 5.000 sadnica jele, smreke i javora. Odabir vrsta nije slučajan. Sve naše akcije pošumljavanja realizujemo u saradnji s nadležnim šumarskim stručnjacima koji određuju vrste sadnica prikladne za određeno područje. Pri tome se uzimaju u obzir klimatski uslovi, nadmorska visina, karakteristike zemljišta i potrebe obnove šumskog ekosistema. Naš cilj nije samo posaditi što veći broj stabala, nego osigurati da se sadnja provodi stručno i da nove sadnice imaju što bolje uslove za dugoročan rast i razvoj“, kaže Tea Katica, glasnogovornica Boranke u BiH.
Pojašnjavaju da je Park prirode Blidinje pretrpio velike posljedice šumskog požara 2022. godine i zbog toga su odlučili da, u saradnji s Općinom Posušje i nadležnim šumarskim društvom, organizuju akcije pošumljavanja upravo na tom području. Struka je procijenila da su četiri godine potrebne da se opožareno područje oporavi i bude spremno za pošumljavanje, pa je kraj ljeta bio idealno vrijeme za akcije.
„Iza nas ostaju hiljade zasađenih sadnica, stotine volontera, brojna partnerstva i sve više lokalnih zajednica koje su prepoznale da se šuma može obnavljati zajedničkim djelovanjem. Sigurni smo da smo kroz dosadašnji rad pokazali značaj Boranke, ali i transparentnost, odgovornost i konkretnu vrijednost svakog uloženog truda“, kaže Katica.
Naredna akcija pošumljavanja planirana je za 7. novembar 2026. godine na lokalitetu Mala Maoča na području Općine Olovo, gdje će se ponovo okupiti izviđači, volonteri i predstavnici lokalne zajednice. Biće to 12. sadnja kojom će biti završen ovogodišnji jesenji ciklus sadnji, a na proljeće Boranku šire na što veći broj općina i gradova u Bosni i Hercegovini.
„Ovim aktivnostima želimo doprinijeti dugoročnoj obnovi opožarenih područja, ali i podstaći građane da aktivno učestvuju u očuvanju prirodnog bogatstva Bosne i Hercegovine. Kroz naše aktivnosti i pojavljivanje u medijima želimo jačati svijest građanstva o zaštiti i brizi o prirodi, i koliko god to zvučalo kao kliše – zaista se mora stalno pričati o tome kako bi se mindset naših građana promijenio i ljudi osvijestili“, kaže Rijad Gosto, koordinator projekta Boranka u BiH.
Savez je osnovan 1999. godine i predstavlja dobrovoljnu, nepolitičku, obrazovnu i odgojnu organizaciju posvećenu radu s djecom i mladima. Danas okuplja 26 izviđačkih odreda i oko 2.500 članova iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine, uz stalno nastojanje da se osnuju novi ili ponovo pokrenu ranije aktivni odredi. Cilj je daljnji razvoj i širenje izviđačkog pokreta.
„Izviđači tokom cijele godine organizuju izlete, kampovanja, logorovanja, zimovanja, izviđačka takmičenja i brojne edukativne aktivnosti. Djeca i mladi kroz ove programe stiču praktična znanja i vještine, od orijentacije u prirodi i pružanja prve pomoći do razvijanja samostalnosti, odgovornosti i međusobne saradnje. Naš osnovni cilj jeste doprinos fizičkom, intelektualnom, društvenom i ličnom razvoju mladih kroz neformalno obrazovanje, boravak u prirodi, timski rad i društveno korisne aktivnosti. Kroz Savez smo povezani i sa Svjetskom organizacijom skautskog pokreta (WOSM), čiji smo dio putem krovnog Saveza izviđača u Bosni i Hercegovini“, priča Katica.
S ponosom ističe da je Boranka jedan od najznačajnijih aktuelnih projekata.
„Izviđači su i ranije bili aktivni u zaštiti prirode i društveno korisnom radu, tako da se Boranka prirodno nadovezuje na vrijednosti koje naš pokret njeguje već generacijama. Posebno nas raduje što danas u našim akcijama učestvuju djeca i mladi, koji na taj način stiču iskustvo i razvijaju osjećaj odgovornosti prema okolišu. Mnoge generacije pamte omladinske radne akcije i organizovana pošumljavanja, a kroz Boranku nastojimo oživjeti upravo taj duh zajedništva, volontiranja i odgovornosti prema prirodi – ali prije svega – Boranka su izviđači. To je brendirana kampanja koja je pokrenuta u Republici Hrvatskoj, a zatim proširena na Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju te Bosnu i Hercegovinu. U svim tim državama, pa tako i kod nas, glavni pokretači i realizatori Borankinog pošumljavanja su izviđači, u našem slučaju to je Savez izviđača Federacije Bosne i Hercegovine koji i provodi kampanju“, pojašnjava Katica.
Kažu da im je od početka djelovanja cilj bio da aktivnosti usmjere na područja kojima je obnova šumskog pokrivača najpotrebnija. Djeluju tako da Tim Boranke u BiH stupa u kontakt s općinama i gradovima gdje su evidentirani šumski požari i predstavlja ideju Boranke i mogućnost pošumljavanja područja koja su bila pogođena požarima.
„Kada lokalna zajednica prepozna ideju, kreće se u realizaciju akcije uz podršku društveno odgovornih kompanija. Ono što je jako važno – mi ne sadimo ‘gdje mi hoćemo’, nego se svaka akcija radi u saradnji s nadležnom šumarijom, odnosno šumarskim preduzećem koje je nadležno za određeno područje ili kanton. Oni sa stručne strane određuju gdje se može saditi, koje vrste sadnica su odgovarajuće i koje je najbolje vrijeme za sadnju. Mi organizujemo logistiku, ljude, volontere i samu akciju, a struka vodi računa da se sadnja uradi kako treba“, kaže Gosto. Napominje da općine i gradovi nekad učestvuju i finansijski u realizaciji aktivnosti, nekad je njihova podrška u obezbjeđivanju sadnica, autobusa za volontere, hrane i osvježenja, a nekad je to jednostavno saglasnost da se akcija na njihovom području može realizovati. Onda na scenu stupaju izviđači i volonteri koje, kako kažu, okupljaju na različite načine. “Šaljemo pozive različitim udruženjima, institucijama, školama, univerzitetima, planinarskim društvima, GSS-u, vatrogascima i svima koji žele da budu dio akcije. Stupamo u kontakt s različitim nivoima vlasti i pokušavamo motivisati što veći broj ljudi da nam se pridruži i podrži Boranku. Boranka nema svoje konkretno članstvo izuzev članova izviđača koji su dio Saveza, ali ima svoje volontere koji se u velikom broju javljaju iz akcije u akciju. To su ljudi različitih profila i generacija – planinari, GSS-ovci, biciklistički klubovi, rekreativci, ljudi koji inače, kao i mi izviđači, provode svoje vrijeme upravo u prirodi, a u posljednje dvije akcije na Blidinju je bilo više od 400 volontera među kojima je bilo više od 200 djece i mladih, izviđači iz Sarajeva, Mostara i Zenice, učenici osnovnih i srednjih škola, studenti, članovi Crvenog križa, planinarskih i sportskih udruženja, vatrogasci, predstavnici institucija i brojni građani, te zaposlenici Općine Posušje uz načelnika Antu Begića, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša ŽZH Mate Lončar, Hrvoje Stipić iz Ureda civilne zaštite Općine Posušje, ravnatelj Šumsko-gospodarskog društva Zapadnohercegovačkog kantona Marijo Kovač, v. d. direktorica Turističke zajednice općine Posušje Josipa Nenadić, uposlenici Vrhovnog suda Federacije BiH na čelu s predsjednicom Božidarkom Dugonjić i zaposlenici Sudske policije FBiH s Dženadom Grošom… Sve nas je povezala ljubav prema prirodi i doprinos zajednici koju svi mi možemo dati individualno kroz akcije ovog tipa“, kaže Gosto.
Pojašnjava da organizacija ovakvih akcija zahtijeva značajna finansijska sredstva, sadnice, transport, opremu, hranu za volontere i brojne druge logističke aktivnosti.
„U tom kontekstu pronalazak partnera i osiguranje podrške predstavlja jedan od najvećih organizacijskih izazova. Međutim, Boranka je projekat koji ima vrlo konkretne i mjerljive rezultate, što nam značajno olakšava predstavljanje njegove vrijednosti potencijalnim partnerima. Veliku zahvalnost dugujemo svim kompanijama i institucijama koje su prepoznale značaj naše inicijative: BH Telecom kao glavni pokrovitelj, zatim INA i Energopetrol, Wiener osiguranje i Nestlé, te EKI, Eko Život, PIK by OLX, Leda. Vjerujemo da partneri prepoznaju činjenicu da njihova podrška nije samo finansijska pomoć, nego konkretno ulaganje u obnovu prirode i budućnost mladih generacija“, kaže Gosto.
Pored pošumljavanja, Boranka podrazumijeva edukativne radionice u osnovnim školama o značaju šuma, klimatskim promjenama, prevenciji požara i odgovornom odnosu prema prirodi. Očekuju da Boranka u Bosni i Hercegovini postane zajednička odgovornost lokalnih zajednica, institucija i kompanija koje prepoznaju značaj obnove šuma i dugoročnu vrijednost projekta. Nadaju se da će i institucije Bosne i Hercegovine prepoznati značaj i pružiti finansijsku podršku za njen nastavak i razvoj u narednom periodu.
(Sve fotografije su vlasništvo Boranke u BiH.)
