U državi kakva je Bosna i Hercegovina, ustavno diskriminatorna, prava nacionalnih manjina u javnom diskursu i prostoru važna su na ad hoc osnovi – kada se gospoda Sejdić i Finci pojave u javnosti, odjednom nas zapljusne val svijesti o tome da u Bosni i Hercegovini postoje brojne nacionalne manjine čija prava su ostavljena po strani jer nemamo vremena za njih od borbe za prava „konstitutivnih“. Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina BiH iz 2003. godine broji 17 nacionalnih manjina u BiH: Albanci, Crnogorci, Česi, Talijani, Jevreji, Mađari, Makedonci, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumuni, Rusi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Turci i Ukrajinci.
Ove nacionalne manjine nerijetko imaju potrebu da se organiziraju i udružuju ali i postoji vidljiva potreba u određenim lokalnim zajednicama da se osnuju organizacije koje će za svoju ciljnu skupinu imati upravo neku od nacionalnih manjina.
Jedan takav primjer nalazimo u Bijeljini, gdje je 2005. osnovano Udruženje “Centar za integrativnu inkluziju Roma i Romkinja Otaharin”, s primarnim ciljem rješavanja problema koji otežavaju pristup obrazovanju romskoj djeci. No, rad Otaharina ubrzo se proširio na različite sfere života i društva u BiH, a jedan zanimljiv podatak je da su 2017. godine osnovali društveno odgovorno preduzeće Agro Plan d.o.o. kako bi se ekonomski osnaživalo stanovništvo u Semberiji s Romkinjama kao primarnom ciljnom skupinom, a jedno je ovo od danas rijetkih preduzeća koje je certificirani proizvođač organskog voća i povrća u Semberiji.
Historijski, na našim prostorima, Romi i Romkinje suočavaju se sa stigmatizacijom i diskriminacijom, a udruženja poput Otaharina svim snagama doprinose shvatanju ove nacionalne manjine kao jednog od ključnih dijelova društva BiH. Ovo rade i aktivnim djelovanjem na terenu, ali i provođenjem istraživanja i organiziraju događaje s ciljem podizanja svijesti o trenutnom stanju i problemima romske nacionalne manjine, ali i historiji.
Takoe je jedna od aktivnosti bila istraživanje o stavovima i praksama o trgovini ljudima u BiH, a zaključak istog bio je da je najrasprostranjeniji oblik trgovine ljudima trgovina djecom, dok u ovom slučaju prednjače prosjačenje, seksualna eksploatacija i prisilan brak.
Nastavljajući aktivan rad u ovom sektoru, Otaharin zajedno sa više sintskih i romskih organizacija iz Njemačke i podrškom Ministarstva vanjskih poslova Njemačke, 6. novembra 2023. godine otvara izložbu u Historijskom muzeju BiH koja će trajati do 22. novembra. Izložba je nazvana Racial diagnosis: Gypsy – the Nazi genocide of the Sinti and Roma and the long struggle for recognition.
Kako najavljuju iz Otaharina: “U fokusu izložbe je nacionalsocijalistički genocid nad Sintima i Romima: od isključenja i obespravljenosti manjine u Njemačkom Rajhu, do njihovog sistematskog istrebljenja u nacistički okupiranoj Evropi. Stare porodične fotografije Sinta i Roma pružaju uvid u realnost života ljudi. Iza apstraktnih dokumenata koji bilježe njihovo birokratski organizovano uništenje, izložba otkriva uništene živote.”
