POSTAJE LI BiH VELIKI RUDNIK EUROPE: Ekološki otpor korporativnoj pošasti 1/II

    PETER LIPPMAN je američki aktivista za ljudska prava sa dugogodišnjim iskustvom u radu na Balkanu, naročito u Bosni i Hercegovini. Autor je knjige “Preživjeti mir: borba za oporavak u postratnoj Bosni i Hercegovini”. Početkom aprila je na stranici lefteast.org objavio dvodijelni esej pod nazivom “MEĐUNARODNE KOMPANIJE PRAVE HAOS: Postaje li Bosna veliki rudnik Europe?” kojeg ćemo, zbog njegove opširnosti, u nastavcima objavljivati tokom idućih dana.

    Drugi dio ovog eseja govori o otporu lokalnog stanovništva korporativnom uništavanju životne sredine, te opisuje saučesništvo između domaćih političara, međunarodnih zvaničnika i kompanija koje nastoje da resurse izvuku po svaku cijenu.

     

    (Prvi nastavak drugog dijela eseja)

     

    “Suština problema u oba bh. entiteta je invazija zapadnih korporacija. Naš odnos sa Zapadom je takav da se ponašaju kao da smo kolonija, to je neokolonijalizam kao u Africi i Aziji.” Zoran Poljašević

     

    Širom Bosne i Hercegovine se dešava lokalni otpor uništavanju životne sredine od strane međunarodnih rudarskih korporacija, a primjer toga su i aktivisti na planini Ozren i na potezu Vareš – Kakanj. Posljednjih godina došlo je do bujanja borbe protiv iskopavanja ruda. Ne samo da su se lokalne zajednice u ova dva regiona podigle, nego su pronašle zajednički jezik za saradnju u borbi protiv međunarodne eksploatacije uz podršku politike.

    U slučaju Vareša i rudnika Rupice, nekoliko lokalnih organizacija – kako neformalnih tako i onih registriranih – aktivno je protestiralo protiv rada Adriatic Metalsa. Neformalna organizacija Park prirode Trstionica i Boriva, nazvana po dvije ugrožene rijeke u šumovitom slivu između Vareša i Kaknja, istaknula se u zalaganju za očuvanje okoliša na ovom području. Među onima koji su stali na čelo ove grupe je Hajrija Čobo, profesorica engleskog jezika u srednjoj školi u Varešu. Gospođa Čobo je takođe i diplomirana pravnica stručna za oblasti krivičnog prava i ekološkog kriminala.

    U ime građana Kaknja, grupa gospođe Čobo je u augustu 2022. godine putem Sekretarijata Bernske konvencije Vijeću Evrope podnijela pritužbu u vezi rudnika Rupice. Ovo je rezultiralo pritiskom na vlasti na entitetskom i državnom nivou da povedu veću brigu o dobrobiti građana, ali su dosadašnji rezultati blago rečeno polovični.

    “Točkovi” razvoja već ugrožavaju pitku vodu koju koriste mještani Kaknja i okolnih naselja (Foto: Ilustracija, Freepik.com)

    Lokalne zajednice koje se nalaze nizvodno od rudnika Rupice, naravno, imaju najviše motiva da se bore protiv zagađenja koje on izaziva. Mreža za zaštitu prirode, koju vodi dr. Elvedin Šabanović, i Udruženje građana Fojničani, na čelu sa Davorom Šupukovićem, pridružili su se aktivistima inicijative za Park prirode Trstionica i Boriva u lobiranju kod kakanjskih lokalnih vlasti. U septembru 2023. godine, uz punu saradnju sa načelnikom općine Kakanj Mirnesom Bajtarevićem, ove tri organizacije su održale sastanak sa Općinskim vijećem Kakanj kako bi se založile za očuvanje područja Mehorića, koje obuhvata ugrožene rijeke i šume.

    Rezultat sastanka bila je jednoglasna odluka općinskog vijeća o uspostavljanju zaštićenog područja u gornjoj Trstionici. S obzirom da je gotovo 40.000 stanovnika Kaknja u opasnosti od gubitka vodosnabdijevanja, ne čudi ljutnja načelnika Bajtarevića. On je prozvao entitetske vlasti i Europsku komisiju, pitajući: “U Briselu pričaju o potrebi zatvaranja rudnika uglja, a mi istovremeno otvaramo štetan rudnik ovdje, odmah preko granice EU. Je li to pošteno?”

    S druge strane, načelnik Vareša Zdravko Marošević sa zadovoljstvom podržava ono što se najavljuje kao ekonomski procvat njegovog grada, ne obazirući se na opasne posljedice koje to uzrokuje nizvodno. Izjavio je: „Kada rudnik krene, pokrenuće se i svi ostali točkovi koji su stali u posljednjih 30 godina.“

    Iskopavanje je počelo, a jedan od tih “točkova” već je ugrozio kvalitet pitke vode koju koriste Kakanj i desetine obližnjih naselja. „Više se ne usuđujem da pijem vodu iz česme“, kaže Amila Čizmić i dodaje kako je od početka radova zabrinuta za zdravlje svoje djece. Ali, ni aktivisti ne odustaju.

    Ozren uzvraća udarac

    U međuvremenu, u Petrovu i Loparama u Republici Srpskoj (RS) lokalno stanovništvo je odlučno u namjeri da zaštiti svoju životnu sredinu. Oni su poređenju sa komšijama u Federaciji donekle u prednosti kada je u pitanju tajming, jer rudarske operacije koje žele spriječiti nisu u toku, nego su tek u fazi istraživanja. Vareš sada služi kao opomena za cijelu državu.

    Aktivisti udruženja “Ozrenski Studenac” uoči javne rasprave o Zakonu o geološkim istraživanjima RS, 29. januar 2024. (Foto: Ustupljeno P. Lippmanu)

    Ministarstvo energetike i rudarstva RS je u aprilu 2021. godine dalo dozvolu Medenom Brijegu, ogranku kompanije Lykos Balkan Metals, da istražuje cink, nikl, bakar i druge metale u nekoliko područja u opštini Petrovo između Tuzle i Doboja. Mještani Sočkovca, jednog od sela u središtu interesa Lykosa, nisu bili obaviješteni o istraživanju koje predstoji.

    U strahu od smrtonosnog zagađenja koje prati eksploataciju ovih metala, pripadnici obližnjih zajednica održali su demonstracije u znak protesta, a krajem godine su skupili i 6.000 potpisa u peticiji kojom su zahtijevali da se dozvola poništi. Neke rude nikla zahtijevaju preradu koja uključuje otrovne tvari uključujući sumpornu ili hlorovodoničnu kiselinu – njihova upotreba može proizvesti izdvajanje arsena, fluora i hlora, koji su svi redom smrtonosni za okolinu. Ostale rude nikla se tretiraju sumpornom kiselinom ili amonijakom, procesom koji za sobom ostavlja teške metale. Oba ova procesa imaju razoran uticaj na tlo, potoke i podzemne vode.

    Organizovanje građana kao odgovor na interes za eksploataciju litijuma na području Lopara desilo se brzo kao u Srbiji. Lokalno stanovništvo je svjesno da prerada litijuma podrazumijeva obradu rude kiselinama, a zatim ispiranje velikim količinama vode. Taloženje nastalih toksičnih otpadnih voda i šljake ugrozilo bi podzemne vode, rijeke i voćnjake na području Lopara, a zagađenje nastalo u ovom području koje se nalazi na obroncima majevičkih brda prenosilo bi se još dalje, prema Tuzli na zapadu i Posavini na sjeveru.

    U decembru 2023. godine aktivisti nekoliko nevladinih ekoloških organizacija održali su javnu tribinu u Loparama kojoj je prisustvovalo više od 300 ljudi. Stručnjak koji se obratio skupu istaknuo je da je ruda “puna drugih štetnih tvari… …arsena, olova, nikla i drugih toksičnih supstanci”. Jedan novinar koji se bavi temama zaštite životne sredine prokomentarisao je: „Jasna namjera multinacionalnih rudarskih kompanija je da postignu svoje ciljeve tamo gdje se ne vodi računa o zdravlju ljudi i životnoj sredini — u zemljama sa korumpiranim vladama.“

    Javna tribina u Loparama, decembar 2023. (Foto:Arhiva)

    Član Skupštine opštine Lopare Milanko Tošić rekao je: “Sudbinu Lopara ne mogu i ne smiju određivati potkupljeni stručnjaci i korporacije, te naručene studije, čiji je jedini cilj stjecanje što veće zarade uz što manja ulaganja.”

    Načelnik opštine Petrovo Ozren Petković stao je na stranu svojih građana, priznavši da ljudi koji žive na Ozrenu zavise od prirodnih bogatstava regije, čiste vode i čistog zraka. On je upitao: “Moramo li pristati da se sve ovo iskopa, tako da za sto godina naša zelena planina izgleda kao mjesečeva površina?”

    Nekoliko mjeseci kasnije članovi dvije regionalne ekološke grupe – Ozrenski Studenac i Čuvari Ozrena –  otišli su na ono što je trebalo da bude javna tribina u organizaciji Lykosa. Umjesto učešća u razgovoru o geološkim istraživanjima sa direktorom Milošem Bošnjakovićem, aktivisti su održali protest uz transparente i zvižduke. Jedan demonstrant je tom prilikom rekao: “Nismo došli da slušamo, već da mirno kažemo gospodinu Bošnjakoviću i njegovim geolozima da nisu dobrodošli na Ozren”.

     

    IDUĆI NASTAVAK: POSTAJE LI BIH VELIKI RUDNIK EUROPE: Ekološki otpor korporativnoj pošasti 2/II

     

    Socijalne mreže

    6,325LjubiteljiSviđa mi se
    402SljedbeniciPratite
    294SljedbeniciPratite
    1,690PretplatniciPretplatite se

    Pretplatite se

    Povezani članci

    AEDES ALBOPICTUS: Opasni azijski tigrasti komarac

    Piše: Husein Ohran Jedna od najozbiljnijih posljedica klimatskih promjena jeste...

    NAŠE BLAGO: Bh. autohtone domaće životinje

    Piše: Husein Ohran Bosna i Hercegovina je zemlja koja se...

    “Eco-friendly” goveda

    Piše: Husein Ohran Iako mnogima ovaj podatak nije poznat –...

    Kako naša ishrana utiče na globalno zagrijavanje?

    Piše: Husein Ohran Očekuje se da će do 2050. godine...