PALJENJE STRNJIKE: Da li je stvarno potrebno?

    Piše: Stanislava Perković

    Paljenje strnjike je široko rasprostranjena praksa spaljivanja biljnih ostataka na poljoprivrednom zemljištu nakon žetve.

    Iako se ova praksa smatra zastarjelom, štetnom za njivu, poljoprivrednu proizvodnju i životnu sredinu, s njom se još uvijek susrećemo u sezoni poljoprivrednih radova. Poljoprivrednici ovoj praksi pribjegavaju kao najlakšoj, najjeftinijoj i najbržoj metodi uklanjanja žetvenih ostataka tj. pripreme zemljišta i sjetve narednog usjeva. Rasprostranjenosti ove prakse doprinosi činjenica da naši poljoprivrednici često rade sa lošom mehanizacijom što im otežava i poskupljuje proces pripreme zemljišta stoga je oni, ako i moguće svjesni negativnih posljedica, često vide kao najbolje rješenje. Dok kod drugih jednostavno nedostaje edukacija, te ovu praksu vide i blagotvornom za svoja zemljišta jer smatraju  pepeo korisnim izvorom hranjivih materija za biljke, Ili navode i to da spaljivanje otklanja pojavu štetočina i bolesti, i uništava korova.

    Na osnovu mnogobrojnih istraživanja znamo da paljenje strnjike smanjuje plodnost zemljišta, ugrožava životinje i prirodu, izaziva opasnost po bezbjednost ljudi i imovine, doprinosi zagađenju vazduha. Sama praksa je važan izvor atmosferskih emisija aerosola i gasova, te samo doprinosi uslovima zagađenog vazduha, što je kod nas veliki problem, često i ne samo tokom hladnijeg perioda godine. A prema nekim nezvaničnim izvorima, glavni razlozi šumskih požara u BiH su paljenje u poljoprivredi, naročito čišćenje polja u proljeće i paljenje strništa ljeti, i nemar pri paljenju na poljima u blizini šuma.

    Uticaj na vazduh

    Spaljivanje žetvenih ostataka je značajan izvor atmosferske emisije ugljičnih oksida (COx), dušikovih oksida (NOx), sumpor dioksida (SO2), amonijaka (NH3), metana (CH4), isparljivih organskih jedinjenja, lebdećih čestica (PM10 i PM2.5). Osim što su neki od njih gasovi staklene bašte, koji doprinose klimatskim promjenama, oni su i štetni za zdravlje.

    Lebdeće čestice, veoma male i lagane, mogu ostati suspendovane u zraku duže vrijeme i prenositi se vjetrom na mjesta udaljena od izvora njihovog nastanka, čime se povećava šansa da ljudi ili životinje udahnu ove čestice, koje zbog svoje male veličine mogu da prodru duboko u pluća, a mogu ući i u krvotok. One su također poznate po sposobnosti da izazovu ili pogoršaju hronična oboljenja kao što su astma, srčani napad, bronhitis i ostale respiratorne probleme.

    Prvi na udaru štetnog utjecaja gasova jesu poljoprivrednici, jer oni najčešće pale strnjiku bez ikakve zaštite, ali i stanovništvo okolnih predjela tj. u blizini gorućih polja. Većina farmera koji su bili izloženi dimu strnjišta žale se na iritaciju očiju i pluća. Veza između zagađenog vazduha i zdravstvenih problema odavno je poznata, a posebno osjetljivi su djeca, trudnice, starije osobe i osobe sa već postojećim zdravstvenim problemima.

    Početkom hladnijeg vremena, dim gorućih njiva, pomješan sa maglom, prašinom i industrijskim zagađenjem stvara gustu izmaglicu, koja, ukoliko nema vjetra, bi se mogla zadržati tokom veće polovine dana. Ovakvi uslovi dimnih zavjesa smanjuju vidljivost, na šta se vozači često i žale, i povećavaju opasnost od automobilskih nesreća.

    Uticaj na zemljište

    Spaljivanje strnjike uništava korisne organizme, narušavajući pri tome ravnotežu zemljišta pri čemu dolazi do gubitka bitnih minerala – dušika, fosfora, kalija. Spaljivanje 1 tone strništa može rezultirati gubitkom 5,5 kg dušika, 2,3 kg fosfora, 25 kg kalija i 1,2 kg sumpora u zemljištu. Spaljivanje uzrokuje gubitak humusa iz zemljišta, čiji je nastanak dugotrajan proces, jer za stvaranje 1 cm humusa potrebno je 100 godina. Nakon gorenja površine, zemljište ostaje nezaštićeno od udara kiše i vjetra čime se dalje gubi plodni sloj zemljišta. Sve ovo dovodi do narušavanja strukture, vodno-vazdušnog i toplotnog režima zemljišta.

    Zemljišta nakon ove prakse su osiromašena, smanjene plodnosti, a prinos je slabiji. Što povlači za sobom potrebu da se unosi veća količina mineralnih đubriva praveći pritom „začarani krug“, čime se opet ugrožava zdravlje ljudi i životinja.

    Šta umjesto paljenja?

    Postoje brojni načini da se biljni ostaci iskoriste na način koji nije štetan po životnu sredinu i zdravlje, no upravo suprotno. Jedan od njih bi bio zaoravanje žetvenih ostataka, čime bi se oni uključili u proces kruženja organske materije u zemljištu, stimulišući biološku aktivnost zemljišta, poboljšavajući strukturu, vodno-vazdušne i toplotne osobine zemljišta tj. vraćajući hranjive materije u zemljište pospješuje se plodnost i produktivnost zemljišta. Pri zaoravanju potrebno je žetvene ostatke usitniti i ravnomjerno rasporediti po površini zemljišta.

    Biljni ostaci bi se mogli iskoristiti i za stvaranje zaštitnog pokrivača na zemljištu (malč), čime se smanjuju gibici vode iz zemljišta, kontroliše erozija i korov, a plodovi održavaju čistim. Mogli bi se koristiti i za kompostiranje tj. biološki proces u kojem se organski otpad pretvara u đubrivo bogato hranjivim materijama, kojim se poboljšava plodnost i struktura zemljišta. Također se mogu iskoristiti i kao stočna hrana ili za dobijanje toplotne energije ili biogoriva, zatim kao sirovina za dobijanje papira, celuloze, ili za proizvodnju biorazgradivih pakovanja.

    Uglavnom, mogućnosti su brojne, no ova štetna praksa je i dalje zastupljena. Na putu ka njenom iskorjenjenju neke od preporuka jesu stalna edukacija poljoprivrednika o štetnosti paljenja žetvenih ostataka, ali je potrebno i upoznavati poljoprivrednike sa pozitivnim primjerima korišćenja žetvenih ostataka. Često svijest o štetnosti i postoji ali su logistika, resursi, vremenska ograničenja ta koja sprječavaju poljoprivrednike da krenu sa pozitivnim praksama, tako da bi bilo dobro kada bi se u rješavanje ovog problema uključila država kroz npr. povezivanje poljoprivrednika sa potencijalnim kupcima žetvenih ostataka ili kroz podsticaje.

     

     

    Socijalne mreže

    6,325LjubiteljiSviđa mi se
    402SljedbeniciPratite
    294SljedbeniciPratite
    1,690PretplatniciPretplatite se

    Pretplatite se

    Povezani članci

    AEDES ALBOPICTUS: Opasni azijski tigrasti komarac

    Piše: Husein Ohran Jedna od najozbiljnijih posljedica klimatskih promjena jeste...

    NAŠE BLAGO: Bh. autohtone domaće životinje

    Piše: Husein Ohran Bosna i Hercegovina je zemlja koja se...

    “Eco-friendly” goveda

    Piše: Husein Ohran Iako mnogima ovaj podatak nije poznat –...

    Kako naša ishrana utiče na globalno zagrijavanje?

    Piše: Husein Ohran Očekuje se da će do 2050. godine...