Piše: Rubina Čengić
Oblast informaciono-komunikacijskih tehnologija više nije dominantno muška, ali nedovoljna zastupljenost žena u ovom sektoru nije samo društveno, već i tehničko pitanje jer ćemo životima plaćati ako u kreiranje različitih modela vještačke inteligencije ne uključimo žene, odnosno ravnopravno oba pola, upozorava magistrica elektrotehnike Amina Kurtović.
“AI modeli uče iz podataka koje im mi damo i ako ti podaci nisu i polno balansirani – model neće raditi jednako dobro za sve. Konkretan primjer je, recimo, model koji predviđa srčani udar – on mora biti treniran na podacima koji jednako dobro predstavljaju i žene i muškarce jer su simptomi različiti. Ako to nije slučaj, model će češće griješiti kod pola koji je bio manje zastupljen prilikom treniranja modela, a to su greške koje se plaćaju životima. Zato nije dovoljno da žene više koriste tehnologiju, potrebno je da učestvujemo u njenom razvoju i mislim da to polako postaje jasno i široj industriji”, kaže Kurtović.
Svaki četvrti četvrtak u aprilu već nekoliko godina obilježava se kao Međunarodni dan djevojčica u informaciono-komunikacijskim tehnologijama ili IKT-u, odnosno Girls in ICT Day. Žene svakodnevno daju nezamjenjiv doprinos razvoju ove oblasti, kao što su davale i kroz historiju, ali je i dalje tek svaka treća osoba s diplomom u području STEM-a žena i svaka peta stručnjakinja za IKT žena. Prema dostupnim podacima, žene čine oko 25–30% zaposlenih u IT sektoru, u softverskom inženjerstvu ih je 20% ili manje, a manje od 15% ih je na mjestima tehničkih direktora. Ovakav omjer razlog je da je Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU) inicirala, a svijet prihvatio obilježavanje ovog dana s ciljem da se djevojčice i mlade žene ohrabre za obrazovanje i karijere u ICT/IT sektoru.
Portal netokracija.com je u martu 2026. godine pisao da je, prema izvještaju World Economic Foruma, rodni jaz smanjen, ali je svijetu potrebno oko 123 godine da postigne potpunu jednakost. U analizu je bilo uključeno 148 država, od kojih nijedna nije postigla potpunu rodnu ravnopravnost. Za sada najbolje rezultate imaju Island, koji je prvi već 16 godina, potom Finska (87,9%), Norveška (86,3%) i Švedska (81,7%), koje su među prvih deset od 2006. godine. Jedno od područja u kojima je rodni jaz jasno vidljiv jeste IT sektor. Prema podacima Eurostata, većinu zaposlenih u tom sektoru čine muškarci. U 2024. godini u Evropi su IT stručnjaci uglavnom bili muškarci (80,5%), dok su žene činile samo 19,5% (ažuriranje ovih podataka planirano je za kraj maja 2026. godine). Detaljnije analize rodnog jaza u Evropi pokazuju da je u 24 evropske zemlje udio IT stručnjakinja porastao u periodu od 2014. do 2024. Najveći porast u 2024. bilježi se u Estoniji, gdje su žene činile 27,6% IT stručnjaka, što je ujedno najveći udio u Evropi.
Za BiH ne postoje zvanične statistike, ali letimičan pregled medijskih sadržaja pokazuje da je žena sve više u ovoj oblasti, kao i privatnih kompanija čije su vlasnice žene ili ih vode žene. Magistrica Kurtović s početka našeg teksta radi kao inženjerka vještačke inteligencije u Bloomteq-u u Sarajevu. Pojašnjava da je IKT danas daleko širi pojam nego što se misli: softversko inženjerstvo, kibernetička sigurnost, vještačka inteligencija, robotika, telekomunikacije, bioinformatika…
“Svaka od tih grana se dalje širi u više pravaca i praktično – danas je nemoguće živjeti bez rješenja koja te oblasti djelovanja kreiraju. Svaki put kada platite račun online ili vas GPS dovede do odredišta – tu je IKT. Važno je naglasiti da IKT znanja više nisu rezervirana samo za inženjere, nego osnovna digitalna pismenost postaje isto što i čitanje i pisanje – neophodna za funkcionisanje u savremenom društvu”, pojašnjava magistrica Kurtović.
Evropska unija duži niz godina zagovara veće učešće žena u IKT oblasti i daje jasne preporuke, među kojima je na prvom mjestu obrazovanje i poticaj djevojaka i djevojčica da se edukuju u STEM oblastima (akronim iz engleskog jezika za nauku, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku, koji uključuje kodiranje, robotiku i praktične projekte kako bi pripremio učenike za tehničke karijere). Postoje i procjene da će Evropa, ako do 2027. poveća udio žena koje rade u IKT-u na oko 45%, znatno povećati BDP, i to za 260 do 600 milijardi eura.
Amina Kurtović kaže da je još od prvog razreda srednje škole znala da želi upisati Elektrotehnički fakultet.
“Odrasla sam u porodici u kojoj su svi završili isti fakultet i voljeli svoju struku. Na mene su prenijeli slična interesovanja i znanje, ali sam oduvijek imala i dvije druge velike ljubavi – medicinu i muziku. Upravo mi je tehnologija pomogla da ih spojim. Na prvom ciklusu studija moj mentor, profesor doktor Dinko Osmanković, pomogao mi je spojiti muziku i računarstvo – zajedno smo radili na AR aplikaciji za učenje sviranja klavira i tada sam prvi put zaista osjetila koliko tehnologija može biti kreativna i humana. Ta iskra me odvela dalje, prema medicini, pa sam se na trećoj godini studija učlanila u grupu Biomedical Engineering profesorice doktorice Amile Akagić, gdje sam aktivno učila o primjeni AI u medicini, što je na kraju postalo i tema mog magistarskog rada”, priča Kurtović.
Kaže da se tokom obrazovanja nikada nije osjećala manje važnom ili manje sposobnom zbog toga što je žena.
“Fakultet mi je pružio odličnu osnovu, imala sam sjajne mentore i okruženje koje me je podržavalo. Ali svjesna sam da to nije svačija priča. Još uvijek ponegdje čujemo stereotip da je elektrotehnika muški posao i taj stereotip može biti dovoljno snažan da odvrati djevojčicu još prije nego što uopće pokuša. Zato je i meni lično važno da budemo vidljive – ne da dokazujemo nešto, već da djevojčice koje razmišljaju o ovom putu jednostavno vide da je moguć. Kada vidiš ženu koja je prošla taj put prije tebe, pitanje više nije mogu li ja to, već kako ću ja to”, priča Kurtović.
Upravo zbog toga smatra da je obilježavanje Dana djevojaka u IKT-u potrebno i važno kao podsjetnik i platforma.
“Podsjetnik da je napredak postignut, ali i da još nismo gotovi, a platforma za djevojčice koje možda nikada nisu ni čule da mogu biti AI inženjerke, robotičarke ili programerke. Kada uspostavimo punu jednakost, taj dan više neće biti potreban i to će biti znak da smo uspjeli. Do tada treba da ga obilježavamo – i to glasno”, kaže ova mlada inženjerka.
Podsjećanja radi, doprinos žena razvoju IT-a je nezamjenjiv: Ada Lovelace napisala je prvi algoritam i smatra se prvom programerkom; Grace Hopper je pionirka programiranja i poznata kao “majka COBOL-a”; Katherine Johnson je NASA-ina matematičarka ključna za svemirske misije; Radia Perlman poznata je kao “majka interneta” jer je kreirala algoritam zaslužan za njihovu povezanost. Ženska imena povezuju se i s osnivanjem kompanija poput Mete, YouTube-a i IBM-a. Na uključivanju žena u IKT širom svijeta rade brojne organizacije: Girls Who Code, Women Who Code, Ada Initiative, SheCodes, Django Girls, Women in AI, ali i u BiH IT Girls.
No, i pored sve većeg broja žena u IKT oblasti, žene su sve češće žrtve zloupotrebe IKT-a – online nasilja, zloupotrebe AI i mizoginije. Dok humanoidni roboti rade sofisticirane medicinske operacije, neki drugi roboti narušavaju žensko dostojanstvo.
“Tehnologija je neutralna, ali ljudi koji je grade i koriste nisu uvijek neutralni. AI može generirati lažne slike, deepfake videe, može biti alat za uznemiravanje i kontrolu, a najčešće su mete žene i manjinske grupe. To nije greška tehnologije same po sebi – to je odraz sistema vrijednosti koji je ugrađen u nju. Ako za stolom gdje se donose odluke o tome kako AI funkcioniše nema žena, nema manjina, nema različitih perspektiva – onda gradimo alate koji reproduciraju i pojačavaju nejednakosti koje već postoje. Napravili smo izvanredne stvari. Sada moramo biti jednako hrabri i prema teškim pitanjima”, kaže i naglašava da rješenje nije usporiti tehnologiju, već ubrzati promjenu kulture, zakonodavstvo koje štiti, obrazovanje koje uči odgovornosti te industriju koja ne toleriše zloupotrebu.
