Piše: Rubina Čengić
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine će, nakon usvajanja budžeta za 2026. godinu, otvoriti Centralni portal javnih informacija i otvorenih podataka na nivou institucija BiH, čime će biti ispunjena obaveza iz Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH iz 2023. godine koji propisuje da informacije moraju biti objavljene pravovremeno i u elektronskom obliku kako bi osigurali njihovu trajnu dostupnost javnosti, potvrdili su iz Sekretarijata Vijeća ministara BiH.
“Zakonom o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za 2026. godinu, koji je u postupku usvajanja, planirana su finansijska sredstva za tehničku uspostavu Portala. Proaktivna objava informacija podrazumijeva kontinuiranu samoinicijativnu objavu određenih vrsta informacija na internetskim stranicama institucija BiH u otvorenom obliku, odnosno u formatu datoteka koji je nezavisan od korištene platforme i bez ograničenja za ponovnu upotrebu. Članom 37. Zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija Bosne i Hercegovine definirano je da inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona vrši Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine putem Upravne inspekcije”, objašnjavaju iz Sekretarijata Vijeća ministara BiH i napominju da je to “dio politike proaktivne transparentnosti i prihvatanja globalnih i evropskih standarda na evropskom putu”.
Naglašavaju da će Portal predstavljati jedinstveno digitalno mjesto za objavu informacija “u mašinski čitljivom i otvorenom obliku”, što će omogućiti njihovu ponovnu upotrebu.
“Vrijednost otvorenih podataka je u tome što omogućavaju da se jednom prikupljeni i objavljeni javni podaci koriste neograničen broj puta u različite svrhe”, pojašnjavaju.
Podsjećanja radi, ZOSPI propisuje da “informacije pod kontrolom javnog organa predstavljaju javno dobro od vrijednosti i da javni pristup ovim informacijama promovira veću transparentnost i odgovornost tih javnih organa, te da su ove informacije neophodne za demokratski proces; da svako fizičko ili pravno lice ima pravo pristupa ovim informacijama u najvećoj mogućoj mjeri u skladu s javnim interesom, te da javni organi imaju odgovarajuću obavezu da objave informacije; i da se svakom fizičkom licu omogući da zatraži izmjenu i da komentar na svoje lične informacije pod kontrolom javnog organa.”
U proteklom periodu, od usvajanja prve verzije Zakona 2000. godine, brojne aktivističke i novinarske organizacije žalile su se na nedosljednu primjenu ZOSPI-ja u BiH i na nižim nivoima vlasti. Ranije su se mogli obratiti Instituciji ombudsmena za ljudska prava koja je mogla izdati preporuku za poštivanje Zakona, ali s izmjenama iz 2023. godine ombudsmeni nisu nadležni za njegovu primjenu, nego je to Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.
Jedan od novijih primjera iz novinarske prakse je odbijanje Ministarstva pravde da dostavi “Instrukciju o ciljanom nadzoru neprofitnih organizacija” koju je Vijeće ministara BiH ranije usvojilo. Službenica Ministarstva je preporučila da zahtjev bude upućen u pisanoj formi uz pozivanje na ZOSPI BiH, a nekoliko dana kasnije je posredstvom BH Pošte stigao odgovor koji je potpisao ministar pravde Davor Bunoza. U odgovoru je objašnjena procedura usvajanja Instrukcije i navedeno je da ona neće biti dostavljena novinarima jer zahtjev nije podnesen u formi propisanoj ZOSPI-jem “već je formulisan kao novinarski upit”.
Prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama u BiH, na Centralnom portalu javnih informacija i otvorenih podataka na nivou institucija BiH moraju biti objavljene informacije o institucijama BiH kao što su pravni osnov propisan zakonom i drugim pravnim okvirom, djelokrug rada, popis ključnih poslova i dokumenata koje donose institucije BiH, interni akti, funkcije, nadležnosti i ovlaštenja; o organizaciji institucija BiH, uključujući organizacijsku strukturu, podatke o zaposlenima (ime i prezime, radno mjesto, stepen stručne spreme, iznos plaće i kontakt-informacije), statističke podatke i izvještaje o radu; o radu institucija, poput strategija, planova rada, politika, aktivnosti i akcionih planova; odluke i drugi akti koji utiču na interese korisnika; informacije o načinu odlučivanja i mogućnostima učešća javnosti, uključujući javna savjetovanja, dnevne redove, zaključke i zapisnike sa sjednica, kao i informacije o načinu prijave za prisustvo sjednicama i broju učesnika; o finansiranju, uključujući planirane budžete, izvještaje o prihodima i rashodima, revizije i evaluacije, kao i druge finansijske podatke. Biće objavljeni i podaci o bespovratnim sredstvima koja dodjeljuju institucije BiH, uključujući subvencije, donacije, pomoći i projektna sredstva, uz navođenje korisnika, iznosa i perioda za koji su sredstva dodijeljena; o javnim nabavkama, uključujući postupke, kriterije, rezultate, zaključene ugovore i izvještaje o njihovoj realizaciji, kao i informacije o javnim konkursima, tekstovima konkursa, potrebnoj dokumentaciji, fazama postupka i konačnim rezultatima; o uslugama koje institucije BiH pružaju korisnicima, uključujući pravni osnov, upute, rokove, obrasce, informacije o naknadama, taksama i drugim plaćanjima, zatim informacije o registrima, bazama podataka i drugim evidencijama koje vode institucije BiH, kao i način pristupa tim podacima; o ostvarivanju prava na pristup informacijama, uključujući pravni okvir, procedure, kontakt-podatke službenika za informiranje, pravo na žalbu i predstavku, obrazac za podnošenje zahtjeva, godišnje izvještaje, registre zahtjeva i druge informacije značajne za korisnike ovog prava.
ZOSPI propisuje da se izuzetak od objavljivanja tražene informacije može utvrditi “samo nakon razmatranja svakog pojedinačnog slučaja” i kada se jasno utvrdi da bi objavljivanje informacije moglo prouzrokovati značajnu štetu legitimnim ciljevima, kao što su vanjska politika, interesi odbrane i sigurnosti, zaštita javne sigurnosti, interesi monetarne politike, sprečavanje i otkrivanje kriminala, kao i zaštita procesa donošenja odluka u javnim organima u dijelu koji se odnosi na mišljenja, savjete i preporuke. Izuzetak mogu predstavljati i povjerljive informacije od komercijalnog interesa treće strane pri čemu ta treća strana ima rok od 15 dana da se izjasni da li odobrava objavljivanje tih informacija.
