Diskreciono pravo pri dodjeli sredstava nevladinim organizacijama kao najjače legalno oružje za kupovinu glasova

    Opći izbori 2022. godine su, ponovo, ponudili standardne programe, ista lica na plakatima i listama, ali i standardne mogućnosti za malverzacije i kupovinu glasova. Ove godine, građanima i građankama Bosne i Hercegovine s pravom glasa, data je prilika da izaberu svoje predstavnike i upotrijebe najvažniji demokratski instrument koji se očituje u jednom malom kvadratiću, obilježenom s x.

    Kako su izbori najznačajnija stvar i praznik demokratije, političkim predstavnicima, izabranim političkim zvaničnicima, izbori predstavljaju priliku da ponovo dobiju mandat, a što povlači brojne beneficije poput društvenog statusa, astronomski visokih primanja, malo truda i zalaganja, pokoji sat mjesečno na provedenim sastancima. Zbog toga, svi kandidati i sve stranke koriste brojne opcije koje im stoje na raspolaganju, kako bi osigurali da, upravo vi, stavite svoj X pored njihovog imena.

    U korištenju alata, posebnu prednost imaju stranke i pojedinci u vlasti, koji raspoređuju budžetski novac i koriste dobro poznate metode „kupovine glasova“. Pojedine od tih metoda su toliko postale poznate da je za većinu građana i građanki postalo prihvatljivo da se priča o stranačkom zapošljavanju, određenim stranačkim ustupcima, državnoj pokretnoj i nepokretnoj imovini koja se prodaje za cijene koje su ispod procijenjene vrijednosti.

    Međutim, jedno od najjačih poluga pri kupovini glasova i osiguranju mandata je diskreciono pravo na dodjelu finansijskih sredstava za potrebe udruženja, fondacija i pojedinaca. Ovo pravo predstavlja legalni apsurd naše države, a koristi se već godinama. A šta je to diskreciono pravo, po definiciji?

    Diskreciono pravo je pravo državnih organa da se pri odlučivanju, u slučajevima koji su određeni zakonom, pridržava vlastitog nahođenja o tome kakvo je rješenje najsvrhovitije u pojedinoj stvari. Dolazi najčešće do primjene u upravnom postupku i u građanskom (osobito izvanparničnom) postupku. Diskreciono pravo je pravo nadređenih da po vlastitom nahođenju odlučuju u bitnim pitanjima podređenih.

    Sada kada smo iz definicije naučili šta je to diskreciono pravo, zamislite jednog predsjedavajućeg skupštine ili jednog premijera koji ima diskreciono pravo da, proizvoljno, po vlastitom nahođenju, dijeli novac udruženjima, pojedincima i fondacijama. Upravo je on taj koji, po zakonu, može da kupi onoliko glasova koliko mu je potrebno. Jedino ograničenje je budžetski limit odnosno iznos sredstava koji mu stoji na raspolaganju. A ni ti limiti nisu mali.

    Diskreciono pravo je pravo koje se daje svake godine i legalizuje kroz Zakon o izvršenju budžeta, a njegova najvažnija svrha je jačanje uticaja izabranog predstavnika ili predstavnice kojima je dato to pravo. Ne mogu da vidim drugi razlog jer je sam proces pun samovolje, netransparentnosti i bahatosti. Istina, ponegdje se nađe svijetli primjer da se ova mogućnost koristi na, donekle, transparentan način. Pa tako se pri korištenju diskrecionog prava mogu naći javni pozivi, javno objavljene odluke, ali i javno objavljeni iznosi dodijeljenih sredstava nevladinim organizacijama. I u ovim transparentnijim slučajevima, nema jasno određenih kriterija putem kojih se nekome dodjeljuje sredstva.

    Sada zamislite jedno udruženje koje okuplja 130 članova, neki karate klub ili kulturno-umjetničko društvo. Javni funkcioner s diskrecionim pravom donese odluku i dodijeli sredstva ovom karate klubu ili ovom KUD-u pod uslovom da članovi tog kluba i KUD-a glasaju za njega. Također, pošto ovakve organizacije nisu česti primaoci grantova, među roditeljima I bliskim srodnicima članova se proširi glas o podršci koju je obezbijedio za njihovu djecu, njihov klub, njihov KUD, njihov grad. I prolaz je zagarantovan!

    Međutim, ovo je prilika da kažemo da neko, diskrecionim pravom, dijeli naš novac, novac poreskih obveznika, građana i građanki Bosne i Hercegovine. Tako je predsjednik FBiH podijelio novac, tako su i podpredsjednici Federacije podijelili novac. Istina, podpredsjednici su objavili liste dodijeljenih sredstava, dok predsjednik nije. Predsjednik Zastupničkog doma Parlamenta FBiH je objavio listu, ali predsjednik Doma naroda Parlamenta FBiH nije. Predsjednik Skupštine Kantona Sarajevo je objavio poziv i listu podržanih organizacija, a premijer Zeničko-dobojskog kantona samo poziv, bez objavljene odluke.

    S druge strane, pogledamo li objavljene liste organizacija koje su dobile sredstva u ovoj godini, primijetit ćete da su to mahom organizacije koje okupljaju veliki broj članova, rade direktno sa djecom, mladima i stanovnicima treće životne dobi, te organizacije koje se bave socijalnim pitanjima.

    Zbog apsurda da neko samovoljno upravlja tuđim novcem, bez jasno određenih kriterija i ograničenja, neophodno je da se diskreciono pravo ukine ili ograniči na minimalne iznose, jednom za svagda. Time bi se sigurno uticalo na smanjen broj kupljenih glasova i na pošteniji i slobodniji izborni proces. Također, time bi se izvršio pritisak na brojne zvaničnike da „kupovinu glasova“ vrše putem konkretnih djela, odluka i mjera, a manje bahatom raspodjelom budžetskog novca. Pa zar to ne bi trebao biti cilj? Zar građani i građanke ne bi trebali da glasaju za one koji obavljaju svoj posao, na najkvalitetniji način? Zar to nije svrha demokratije?

    Piše: Adnan Mević

     

    Socijalne mreže

    6,325LjubiteljiSviđa mi se
    402SljedbeniciPratite
    294SljedbeniciPratite
    1,690PretplatniciPretplatite se

    Pretplatite se

    Povezani članci

    AEDES ALBOPICTUS: Opasni azijski tigrasti komarac

    Piše: Husein Ohran Jedna od najozbiljnijih posljedica klimatskih promjena jeste...

    NAŠE BLAGO: Bh. autohtone domaće životinje

    Piše: Husein Ohran Bosna i Hercegovina je zemlja koja se...

    “Eco-friendly” goveda

    Piše: Husein Ohran Iako mnogima ovaj podatak nije poznat –...

    Kako naša ishrana utiče na globalno zagrijavanje?

    Piše: Husein Ohran Očekuje se da će do 2050. godine...