“Nismo dovoljno demokratski razvijeni, pa je jednostavno manipulisati narodom! Moramo znati cijeniti svoj glas!”

    Izborna kampanja je ušla u posljednju trećinu, te prema svim relevantnim istraživanjima to je period kada se neodlučni birači odlučuju kome će dati svoje povjerenje, a to je u prosjeku 15% birača. U ovom periodu su političari “agresivniji” u svojim nastupima, te ne biraju sredstva da dođu do ovih 15% glasova.

    Najsnažnije sredstvo koje političari kontinuirano koriste u svakom izbornom ciklusu (a posebno u finišu predizbornih kampanja) je manipulacija nacionalnom retororikom koja izaziva najsnažnije osjećaje kod građana i građanki Bosne i Hercegovine. O ovoj temi smo razgovarali s članovima redakcije portala manipunacija.ba, Adisom Maksićem, vanrednim profesorom na Odsjeku za međunarodne odnose i evropske studije Univerziteta Burch, te sa studentima Ademom Alićem i Nihadom Žunićem.

    “Ovaj portal je pokrenut zbog svjesnosti da naše društvo ima nizak stepen demokratije, te da nisu u dovoljnoj mjeri svjesni diskursa koji upotrebljavaju političari, a koji je dominantno orijentisan na “velike” teme na koje mi ne možemo utjecati. Sučeljavanja o konkretnim idejama su vrlo površne, te političari dominantno koriste nacionalne retorike koje prouzrokuju najdublje osjećaje kod stanovnika Bosne i Hercegovine. Politički diskurs je generalno loš, a on se dodatno pogoršava u predizbornom periodu”, naveo je na početku razgovora profesor Maksić, te je dodao da su svjesno odabrali ovaj period za pokretanje portala, jer ne vrijedi čekati nove izborne procese da bi se ukazalo na ovaj problem.

    Ideja ovog portala je na odličan način prihvaćena u javnosti, te su dobili brojne pozitivne inpute, međutim, izostala je reakcija političara na njihov rad.

    “Iskreno, nismo ni očekivali da ćemo ostvariti interakciju s političarima, jer im ovaj vid interakcije ne daje dovoljno političkih poena. U BiH nema ozbiljne politike, te nisu jasno profilisane ideološke razlike, pa ni predstavnicima lijevog političkog spektra, ali ni desnog ne odgovara da se narativ mijenja”, naveo je Žunić.

    Rijetko pronalazimo u javnom prostoru da političari diskutuju o egzistencijalnim stvarima, te se fokus prebacuje na globalna pitanja. Na pragu smo energetske krize, koja će vjerovatno dodatno destabilizirati svjetske odnose, međutim, političari u BiH nemaju rješenje na koji način da se naša država energetski transformiše, već raspravljaju o centrima svjetske moći. Osjetno je da političari u BiH nemaju potrebnu ekspertizu za ovu vrstu narativa, ali u konačnici im ove teme ne odgovaraju jer ne pobuđuju afekt kod javnosti, a to je posebna teorija koju je objasnio profesor Maksić:

    Teorija afekta predstavlja zaokret u političkoj teoriji, koja pokazuje činjenicu da kada su u sukobu “emocija” i “racio” uvijek pobjeđuje emocija! Teško se boriti s jačom emocijom, a najjače emocije pronalazimo u ratnom diskursu i traumama koje su proizašle iz rata, te su političarima ove teme u fokusu, jer je s njima najlakše manipulisati.”

    Kulturni identitet i simbolizam

    Politika je u velikoj mjeri okupirala kulturu, te im je i to snažno sredstvo manipupulacije, odnosno jačanja svojih pozicija i “zauzimanja” teritorije. Analizirajući filmsku industriju primjetno je da više od 90% domaće produkcije ima ratnu tematiku, te da se iz državnih budžeta izdvajaju sredstva isključivo za produkciju ove vrste filmova. I u drugim oblastima kulture je slično, te nisu vidljive tendencije da će politika “izaći” iz kulture.

    “Prve organizacije koje su nastale nakon rata su upravo kulturne organizacije, te je vidljivo da su one bile politički usmjerene. Taj trend se nastavio razvijati i jasno je vidljivo da kultura vrlo lako prelazi u političko polje. Jasno je vidljivo da političari i ovaj segment koriste za manipulaciju”, istaknuo je Maksić.

    Na njegovu elaboraciju se nadovezao Žunić, koji je eksplicitno naveo da je političarima kultura snažan alat za dobijanje glasova:

    “Najlakše je manipulisati kroz ovu vrstu emocija, jer se kroz različite oblasti kulture naglašavaju ratne traume, pozivaju se na mitove, na neostvarene planove iz 90-ih… Kadrovi u našim strankama nisu kapacitirani da bi napustili ovaj koncept i smislili neke inovativnije forme za prikupljanje glasova.”

    U Bosni i Hercegovini se uvijek vodi borba između identiteta. Odbijaju se zajednički identiteti, te se pokušavaju prisilno nametnuti određeni identiteti na koje je javnost “najranjivija”.

    U područjima gdje imate spor oko identiteta vidite simbole na steroidima. Gdje nema ovih dominantnih narativa (nacionalnih), ne vidimo izražen simbolizam. Markiranje teritorija i etničke podjele su prirodne za naše društvo, jer oni jasno govore čija je teritorija, te ne dozvoljavaju da se ovaj diskurs nikada ne promijeni. Ova matrica djelovanja u potpunosti pogoduje političarima u BiH“, detektovao je Maksić u svom izlaganju.

    Mediji kao instrument manipulacije

    Mediji su rijetko svjesni svoje moći koje imaju u društvu. Kapitalizam je oblikovao njihovo djelovanje, pa se njihovo pero najlakše finansijski naoštrava. Političari su finansijski moćni i na jednostavan način manipulišu radom medija. Etno vođe su zanimljive medijima, jer prave senzaciju, te im odgovaraju i s tog aspekta, jer im povećavaju vidljivost objava.

    Portal manipunacija.ba kontinuirano prati rad medija i pravi dnevne izvještaje o dominantim temama zastupljenim u bh. medijima:

    Iz navedenog se jasno vidi koliko mediji usmjeravaju javnost u teme koje baš i nisu od egzistencijalnog značaja za bh. društvo.

    Projekcije za budućnost

    U Bosni i Hercegovini već dugo vlada ovakvo stanje, gdje su nacionalne tenzije uvijek na vrhuncu, te političari svjesno manipulišu ovim temama.

    “Generalna nerazvijenost utiče na trenutno stanje, jer s ovim stepenom političke kullture političari jednostavno manipulišu s masama. Da bi došli do određenih promjena u društvu moramo raditi polako i konstruktivno, te moramo raditi na poboljšanju svijesti kod naroda”, naveo je Alić u svom izglaganju, te je dodao da moramo biti svjesni i načina na koji glasamo, jer ne postoji idealan kandidat, već da trebamo na listama pronaći najboljeg mogućeg kandidata, te trebamo njemu dati svoje povjerenje.

    Na ovu konstataciju se nadovezao Žunić, koji je naglasio da je najbolje glasati za opoziciju koja nije imala priliku da vodi procese, te da ih “iskušamo”:

    Osnovni postulat svih demokratskih procesa je činjenica da loša vlast treba biti smijenjena. Nakon određenog vremena i diskurs promijeniti, te će se i političari u konačnici morati ponašati odgovornije. Trenutno, gotovo da i nema odgovornosti kod političara, zbog čega se i ponašaju na ovakav način.

    Univerzalna poruka članova redakcije manipunacija.ba je: “da cijenimo svoj glas, te da razmišljamo svojom glavom kako bi ovu manipulativnu matricu uspjeli razbiti i kako bi se okrenuli pozitivnijim procesima”.

    Razgovarao: Amel Petrović

    Socijalne mreže

    6,325LjubiteljiSviđa mi se
    402SljedbeniciPratite
    294SljedbeniciPratite
    1,690PretplatniciPretplatite se

    Pretplatite se

    Povezani članci

    AEDES ALBOPICTUS: Opasni azijski tigrasti komarac

    Piše: Husein Ohran Jedna od najozbiljnijih posljedica klimatskih promjena jeste...

    NAŠE BLAGO: Bh. autohtone domaće životinje

    Piše: Husein Ohran Bosna i Hercegovina je zemlja koja se...

    “Eco-friendly” goveda

    Piše: Husein Ohran Iako mnogima ovaj podatak nije poznat –...

    Kako naša ishrana utiče na globalno zagrijavanje?

    Piše: Husein Ohran Očekuje se da će do 2050. godine...