Kompanija Seven plus počela je radove na pripremi geoloških istraživanja na lokalitetu Tribija-Duboštica u regiji Vareša, s ciljem otvaranja novog rudnika u toj opštini u srcu Bosne i Hercegovine. Rudariće se, ukoliko rudnik bude otvoren, hrom, a nije isključeno i propratne rude koje se dodatno pronađu.
Najave otvaranja rudnika hroma, osim u Varešu, prate i u široj regiji. Naročito u Zavidovićima, u kojima su već zabrinuti zbog najava koje dolaze iz šesdesetak kilometara udaljenog Vareša. Posebno je pod velikim znakom pitanja koliko će, prilikom rudarenja, oslobađanje šestovalentnog hroma uticati na rijeku Krivaju, živi svijet u toj rijeci ali i zdravlje i živote ljudi koji žive ne samo u slivu rijeke Krivaje, već i u široj regiji.
SVE ŠTO SE DEŠAVA U DUBOŠTICI – ZAVRŠAVA U KRIVAJI
U naučnom i sportsko-istraživačkom klubu ATOM iz Zavidovića napominju kako prate dešavanja u Varešu, da nisu zadovoljni načinom na koji se dolazi do neophodnih informacija, ali ni zainteresovanošću lokalnih i vlasti lokalnih zajednica.
„Evo i kroz dosadašnji period ali i u nastavku ćemo svakako nastojati i dalje boriti se da Krivaja bude zaštićeno područje, a ne veliko koncesiono polje. Krivaja upravo i jeste rijeka koja je poveznica dva velika zaštićena područja koja imamo, Tajana i Konjuha. Bukvalno je spona koja protiče između ta dva zaštićena područja i zaista je nelogično da ona sama po sebi tako vrijedna sa tom geologijom koju ima sa tom serpentinskom zonom, ostane nezaštićena ili čak da bude uništena“, kaže za Valter Besim Gurda iz ATOMA.
Sve što se bude dešavalo u Duboštici i Tribiji i sve što se tamo bude kopalo završiće u Krivaji, uvjereni su aktivisti iz Zavidovića. Na taj način stradaće živi svijet ove rijeke, a indirektno će biti ugroženo i zdravlje ljudi.
„Sliv rijeke krivaje je geološki jako interesantno područje. Tu se isprepliću kraške zone i dole ta serpentinska zona koja je vodonepropusna, i sve ovo što se dešava na području Tribije-Duboštice sve to se zbog te specifične geologije sliva u rijeku Krivaju. Sve ono što se odvija sve ono što se kopa u tim područjima u slivu Tribije Duboštice to završava kroz podzemne pukotine kroz podzemne vode u Tribiji Duboštici i na kraju krajeva u rijeci Krivaji. Zbog toga želimo na vrijeme to da zaustavimo jer kad dođe do onečišćenja i zagađenja onda je vjerujte kasno“, vjeruje Besim Gurda.
Rijeka Krivaja nastaje spajanjem rijeka Bioštice i Stupčanice u Olovu. Dugačka je 101 kilometar i kada prođe kroz Zavidoviće ulijeva se u rijeku Bosnu. Trenutno je poznata po čistoći i velikoj količini ribe. Sve bi to moglo, ukoliko dođe do iskopavanja hroma, a time i oslobađanja veoma štetnog šestovalentnog hroma, da se promijeni, upozorava profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu Dalibor Ballian.
„Dolina Krivaje inače ima taj jedan problem vode u kojoj ima olovo i sad možete zamisliti kada se pored olova, koje je stalno tu, počnu pojavljivati određene čestice hroma koje će doći u ribe, ljudi jedu te ribe, zalijevaju bašte time i sve ostalo. Sa druge strane, samo preko brda je rudnik Rupice koji već radi, koji proizvodi olovo, cink i ne znamo šta sve ne. Grad Kakanj, mali grad, rudarski grad je taoc tog rudnika. Kako je počeo raditi taj rudnik, u vodi grada Kaknja se pojavila velika količina teških metala, nekoliko puta iznad dozvoljene. Nije tu kriva vodovodna mreža, nije tu krivo lokalno poduzeće, nego jednostavno na izvoru se povećala količina teških metala“, priča u razgovoru sa novinarom Valtera profesor Ballian.
POTENCIJALNO UGROŽAVANJE ZDRAVLJA LJUDI U KRUGU 120 KILOMETARA
Teško je, ukoliko bude otvoren novi rudnik u Varešu, prognozirati šta će se desiti i kakav će to uticaj ostvariti na životnu sredinu i zdravlje ljudi u krugu od 120 kilometara, navodi ovaj profesor sarajevskog Šumarskog fakulteta. Ono što je za sada izvjesno jeste da je u planu sječa 4.000 hektara kvalitetne šume, što je samo po sebi prirodna katastrofa. Ballian upozorava da je otvaranjima novih rudnika država na čistom gubitku, a da samo zarađuju vlasnici rudnika koji su u BiH pronašli plodno tle za brzu zaradu, bez puno odgovornosti.
„Pratim ova dešavanja po svijetu i vidim da mnoge multinacionalne kompanije odlaze iz Afrike jer ili su iscrpili sve rudnike ili im lokalne Vlade jednostavno kažu: nema više koncesije, kupite svoje stvari i idite, dosta ste nas pljačkali – i oni jednostavno nalaze trenutno jedno jako plodno tle kod nas gdje vlada korupcija, gdje vlada nepotizam i gdje smo sve ono što vrijedi obezvrijedili“, jasan je Balijan.
Na području Duboštice-Tribije u Varešu firma Seven plus u vlasništvu Miloša Bošnjakovića počela je pripremne radove za geološka istraživanja. Iz te kompanije nismo dobili odgovore na pitanja koja smo im poslali. Aktivisti i stručnjaci upozoravaju da bi otvaranjem novog rudnika potencijalno bilo ugroženo zdravlje ljudi u krugu od 120 kilometara.
Inače na tlu Evrope postoji samo jedan takav rudnik – i to u Albaniji u blizini Tirane, koji je otvoren u vrijeme Envera Hodže, kojeg i dan-danas prate brojni sigurnosni propusti i kontraverze. Profesor Ballian objašnjava kako se ovakvi rudnici u svijetu, inače, otvaraju u nenaseljenim područjima. Takvi primjeri postoje u Australiji i Sjevernoj Americi.
U Albaniji gdje jedino u Evropi, za sada, postoji sličan rudnik zabilježeno je veliko zagađenje voda u okolini rudnika, ali su zabilježena i teška oboljenja lokalnog stanovništva.
„Već odavno se tu eksploatiše hrom, međutim ono što je potvrđeno i registrovano na široj teritoriji tog mjesta, pored uništenja i razaranja terena i uništenja biodiverziteta, ono što je karakteristično jeste teška voda, zagađenje podzemnih voda i zdravstveni problemi. Ono što je registrovano u ovoj regiji jesu veliki zdravstveni problemi po ljude koji žive u okolini. Uglavnom, kada je u pitanju hrom, radi se o respiratornim problemima koji su povezani sa prašinom koja u sebi sadrži taj element, a kada je riječ o takozvanom heksavalentnom hromu, on je izrazito kancerogen, tako da dolazi do teških oboljenja odnosno kancera, uglavnom pluća“, upozorava Majda Ibraković iz Eko BIH mreže.
Ballian navodi da pored potencijalne opasnosti po rijeke postoji i vrlo izvjesna opasnost zbog planirane sječe 4.000 hektara visokokvalitetne šume u Varešu. Sječa u tolikim količinama vrlo izvjesno dovešće do problema sa klizištima, bujicama i poplavama.
„Vidjeli smo ovo ljeto kako je kada je manjak šume – nema vode. Stalno imamo manjak i redukcije. U Sarajevu već imamo probleme, vode je sve manje. Sarajevo se nekada snadbijevalo iz samog izvora rijeke Bosne, toga više nema, voda je zagađena, jer je Sarajevo postalo talac divlje gradnje. I svugdje su takvi problemi“, kaže Majda Ibraković.
OPASNOST OD KONTAMINIRANJA VODA
Sliv rijeke Krivaje, inače, obuhvata površinu od 1.350 kilometara kvadratnih. Ima razgranatu površinsku rječnu mrežu planinskih tokova koja je puni čistom vodom. Eksploatacija hroma nosi velike rizike za ovu rijeku, također upozorava profesor Muriz Spahić, hidrolog, bivši dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu i osnivač Udruženja geografa BiH.
„Hrom je teški metal koji u tragovima može biti koristan za ljudski organizam, ali u svom otrovnom obliku, koji se u literaturi pominje kao hrom VI, predstavlja ozbiljnu prijetnju po zdravlje. Dugotrajno izlaganje ovom obliku hroma može izazvati bolesti jetre, bubrega, pluća, pa čak i povećati rizik od raka. Geološka istraživanja i eksploatacija hroma u slivu rijeke Krivaje mogu kontaminirati površinske i podzemne vode. Tokom bušenja, miniranja i odlaganja rudnog otpada, hrom može dospjeti u rijeke i potoke, a u karbonatnim masivima kroz pukotine i podzemne tokove može brzo ugroziti i izvorišta pitke vode“, navodi Spahić.
On navodi da je hrom otrovan za ribe i druge vodene organizme, a da njegova akumulacija u sedimentima i lancu ishrane dugoročno ugrožava ravnotežu hidroekosistema.
„Rudarenje hroma može ozbiljno ugroziti rijeke i pritoke Krivaje. Glavni oblici zagađenja su ispiranje otrovnog hroma u vodu, taloženje zagađenog sedimenta i kiselinski oticaji iz rudarskog otpada. Takvo zagađenje ima direktan utjecaj na riječne ekosisteme od kojih su posebno ribe i neki drugi vodeni organizmi ugroženi hromnim metalima koji se akumuliraju u lancu ishrane, a promjene u sastavu vode i sedimentima narušavaju prirodna staništa. Jednom kontaminirana, voda može dugo ostati opasna za prirodu i lokalno stanovništvo, zbog čega se javilo negodovanje i osporavanje otvaranja rudnika hroma od strane lokalnog stanovništva u dolini Krivaje i njenih pritoka“, kaže profesor Spahić.
On objašnjava i da, prije odobravanja rudarskih koncesija u slivu rijeke Krivaje, lokalne zajednice moraju tražiti nezavisnu hidrološku procjenu uticaja. Navodi i da u svijetu već postoje primjeri „tuđih grešaka“ na kojima BiH mora da nauči nešto.
„Tako je u Indiji u državi Rajasthan eksploatacija hroma u rudnicima dovela do kontaminacije podzemnih i površinskih voda hromom, s ozbiljnim posljedicama po lokalno stanovništvo i poljoprivredne površine. Riječni tokovi u blizini rudnika pokazivali su smanjenje biodiverziteta, dok su ribe i drugi vodeni organizmi stradali zbog toksičnog zagađenja vode. U turskoj regiji Marmara rudnici hroma uz rijeke uzrokovali su povećanje koncentracija teških metala u sedimentu i vodi, što je dovelo do dugotrajne degradacije riječnih staništa i problema s kvalitetom pitke vode. U Južnoj Africi dugotrajna eksploatacija metala, uključujući hrom, pokazala je kako rudarski otpad i ispiranje metala mogu uzrokovati kontaminaciju podzemnih voda, taloženje otrovnih sedimenta u rijekama i trajne promjene u ekosistemima“ upozorava ovaj stručnjak iz oblasti hidrologije.
ŠTA SU IZ AGENCIJE ODGOVORILI AARHUS CENTRU
Zbog svih ovih stvari, između ostalog, 19. septembra ove godine Aarhus centar u BiH je Agenciji za vodno područje rijeke Save dostavio primjedbe na zahtjev za izdavanje prethodne vodne saglasnosti za istražni prostor Duboštica-Tribija u opštini Vareš. Zahtjev je, ranije, podnijelo pravno lice Seven plus.
U primjedbi Aarhus centra se napominje da je nalaz Federalne šumarske inspekcije u avgustu ove godine utvrdio da nije uvažena obaveza poštovanja važećih odluka visokog predstavnika u BiH o zabrani prenamjene šumskog zemljišta. U ovom centru podsjećaju da se istražno područje Duboštica-Tribija nalazi na državnom zemljištu.
„Stoga smatramo da zahtjev pravnog lica ‘Seven plus’ ne može biti ni razmatran, a kamoli odobren od strane Agencije za vodno područje rijeke Save. Planirani radovi na istražnom području Duboštica-Tribija nose ozbiljne rizike po okoliš, naročito po podzemne i površinske vode, eroziju tla, šumske ekosisteme i biodiverzitet. Radi se o području iz kojeg lokalno stanovništvo direktno zavisi za vodu i prirodne resurse. Izdavanje bilo kakve vodne saglasnosti bez cjelovitih dozvola značilo bi izlaganje zajednice i prirode nepopravljivoj šteti“, navodi se u primjedbi upućenoj ovoj Agenciji.
U Agenciji za vode u odgovoru Aarhus centru navode kako je Federalni šumski inspektorat uputio Zahtjev za mišljenje – zakonitost dozvola za sječu šume i pretvaranje šumskog zemljišta u građevinsko prema Uredu Pravobranilaštva BiH.
Zanimljivo, u ovoj Agenciji mole Aarhus centar koji je podnio primjedbu da ih obavijesti kada dobiju mišljenje nadležnog organa kako bi upravni postupak po zahtjevu firme Seven plus mogao biti nastavljen.
Iz Agencije za vodno područje rijeke Save i u odgovoru Valteru potvrđuju da Seven plus još nije dobio vodne dozvole za provođenje aktivnosti na području opštine Vareš. U odgovoru navode i da oni nemaju informacija o tome da Seven plus provodi bilo kakve aktivnosti na području Duboštice-Tribije.
U međuvremenu, bageri su odavno stigli na ovaj lokalitet.
