Preko pedeset miliona ljudi na svijetu ima cerebralnu paralizu. Prema definiciji, cerebralna paraliza spada u grupu razvojnih i intelektualnih poremećaja. Grupa je to neuroloških stanja koja utječu na pokrete i tjelesni položaj, uzrokovana oštećenjem ili razvojnim poremećajem mozga u ranoj dobi. Pojam “cerebralna” odnosi se na mozak, a “paraliza” na poremećaj u kontroli pokreta.
Danas, 6. oktobra, obilježava se Međunarodni dan podizanja svijesti o cerebralnoj paralizi. U kontekstima poput bosanskohercegovačkog, osobe sa invaliditetom posebno su stigmatizirane i ovakva obilježavanja nose posebnu težinu i poziv na svijest o preprekama s kojima se suočavaju osobe s cerebralnom paralizom.
Direktorica Saveza udruženja osoba s cerebralnom paralizom FBiH, prof.dr. Emira Švraka, ovim povodom, naglasila je da je podizanje svijesti prvi korak ka promjeni, ma koliko mala ili velika ta promjena bila. “Što smo svjesniji nekog problema ili kolektivnog izazova, bit ćemo uspješniji u rješavanju”, kazala je prof. dr. Švraka.
Ističe i da se, u susret ovom obilježavanju, Savez pridružuje inicijativi za ukidanje PDV-a na pomagala za osobe s onesposobljenjem:
“Ukidanjem PDV-a na lijekove i medicinska sredstva, značajno bi se finansijski rasteretili zavodi zdravstvenog osiguranja, ali i građani. To bi, između ostalog, doprinijelo dugoročnoj održivosti zdravstvenog sistema i unaprjeđenju kvaliteta zdravstvene zaštite građana. Bosna i Hercegovina jedina u okruženju ima jedinstvenu poreznu stopu na sve proizvode, uključujući i lijekove. U Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji porezna stopa na lijekove iznosi 5 posto, Sloveniji 9.5, u Srbiji 10 posto”, objašnjava.
Osim redovnih projekata vezanih za osvješćivanje društva i inkluziju, Savez udruženja osoba sa cerebralnom paralizom FBiH implementira i regionalni projekat u okviru Gender Budget Watchdog Networka kroz koji pokušavaju izgraditi kapacitete za praćenje javne potrošnje kroz rodnu perspektivu, ali i perspektivu inkluzije žena sa invaliditetom, posebno kada se radi o budžetskim sredstvima koja se izdvajaju za smanjenje posljedica klimatskih promjena – diskurs iz kog su upravo one, ali i muškarci sa invaliditetom, gotovo u potpunosti isključene. Dalje, dr. Švraka naglašava: „Značajne su i barijere: ekonomske, informacione i prostorne. U prostornim su arhitektonske, organizacije osoba sa invaliditetom najviše govore upravo o njima, a najvažnije su ekonomske jer siromaštvo stvara loš kvalitet života porodica koje imaju dijete ili odraslu osobu s cerebralnom paralizom i drugim psihomotoričkim i senzornim teškoćama. Rodno odgovorno budžetiranje je dio ekonomskih barijera koje dalje raslojavaju ovu brojnu populaciju.“
Međunarodni dan podizanja svijesti o cerebralnoj paralizi podsjetnik je da inkluzija počinje sviješću ali ne može stati na tome. Prava inkluzija zahtijeva sistematične promjene, a one – pravedne budžete.
Za naš portal, dr. Švraka zaključuje: „Vlasti, civilno društvo, građani i građanke imaju odgovornost da traže odgovore na pitanja poput – da li naši budžeti reflektiraju potrebe osoba s poteškoćama, da li uzimaju u obzir neplaćeni rad, posebno njegu i da li one najranjivije štite od rizika prouzrokovanih klimatskim promjenama? Sva ljudska prava duboko su povezana.“
