Ranije ovog mjeseca Europska unija je donijela regulativu koja se tiče umjetne inteligencije (AI), kao prvi okvir na svijetu koji reguliše ovu oblast, dok raste zabrinutost da bi brzina rasta AI tehnologije mogla predstavljati opasnost za čovječanstvo. Europski akt o umjetnoj inteligenciji (AI Akt), usvojen u Europskom parlamentu, reguliše razne AI tehnologije na bazi njihovog potencijalnog rizika i utjecaja.
Visokorizični sistemi umjetne inteligencije poput onih koji se koriste u ključnoj infrastrukturi ili medicinskim uređajima će podlijegati strožoj regulaciji, koja će za ove sisteme zahtijevati procjenu i smanjenje rizika, transparentnost u korištenju podataka i osiguran ljudski nadzor.
Neke AI aplikacije će se suočiti sa trenutnom zabranom jer „ugrožavaju prava građana“, a među takvima se nalaze i sistemi za prepoznavanje emocija u školama i na radnim mjestima.
Biometrijske identifikacijske sisteme – aplikacije koje služe identifikaciji ljudi na javnim mjestima – moći će koristiti samo policijske i druge strukture za provedbu zakona, i to u cilju pronalaženja žrtava trgovine ljudima i seksualne eksploatacije, sprečavanja terorističkih prijetnji, te identifikacije osoba osumnjičenih za krivična djela.
Nova pravila takođe zahtijevaju adekvatne oznake za slikovni, audio i video sadržaj generiran uz pomoć umjetne inteligencije.
Europski akt o umjetnoj inteligenciji na snagu treba stupiti u maju, nakon što neke članice EU daju svoje konačno odobrenje. Cijeli paket zakona – uključujući i propise koji reguliraju chatbotove – biti će na snazi od sredine 2026. godine, a Europski parlament predviđa i da će svaka država članica biti u obavezi da uspostavi vlastitu agenciju za nadzor umjetne inteligencije.
Akt predviđa i visoke kazne, pa je za kršenje ovih pravila propisana maksimalna kazna od 35 miliona eura ili 7% od ukupnog globalnog prihoda kompanije, primjenjivo ukoliko je ta cifra veća od 35 miliona.
Dragos Tudorache, zastupnik u EP koji je bio uključen u pripremu AI Akta kaže: „Ovaj zakon okreće budućnost AI u pravcu u čijem centru je čovjek, u pravcu u kojem ljudi kontroliraju tehnologiju i gdje nam tehnologija pomaže u novim otkrićima, ekonomskom rastu, društvenom napretku i oslobađanju ljudskog potencijala.“
Rad na regulativi koja se tiče umjetne inteligencije EU je počela još 2018. godine, te je tako preuzela vodeću ulogu u regulaciji ove tehnologije koja se ubrzano razvija. Prvi nacrt AI Akta je bio spreman 2021. godine, iako inicijalno nije obuhvatao sisteme opće namjene poput onih koje koriste ChatGPT i drugi chatbotovi. U decembru je postignut konačni dogovor prema kojem se pravila baziraju na procjeni rizika. Ako sistem predstavlja veći rizik, za njega se traže strožije restrikcije i veći nadzor. Ova europska pravila su u skladu sa zahtjevima vodećih tehnoloških kompanija da se riješi pitanje regulacije AI, s obzirom na brzinu kojom se ta tehnologija razvija.
Bivši glavni izvršni direktor Googlea Eric Schmidt prošle godine je izjavio kako ova tehnologija može predstavljati „egzistencijalni rizik“, dok je šef kompanije Open AI Sam Altman sugerirao kako je njegova kompanija – koja je razvila ChatGPT – „malo uplašena“ potencijalima umjetne inteligencije, koju je opisao kao „najveću tehnologiju do koje je čovječanstvo do sad došlo“.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden potpisao je u oktobru uredbu o umjetnoj inteligenciji u kojoj su navedene „najopsežnije mjere koje su poduzete kako bi se Amerikanci zaštitili od potencijalnih rizika AI“. Između ostalog, uredbom je zatraženo od nekih kompanija da sa vladom podijele rezultate sigurnosnih testiranja. Kako prenosi Associated Press, u najmanje sedam američkih saveznih država su do sad predloženi zakoni koji se tiču regulacije umjetne inteligencije.
