Sarajevska groblja na Koševu, Barama i Staro jevrejsko groblje na Kovačićima spadaju među najveće memorijalne cjeline u Europi, i svjedoče o kontinuitetu sahranjivanja na ovom prostoru koji se proteže od srednjeg vijeka, preko osmanskog i austro-ugarskog perioda, sve do savremenih grobalja. Upravo je na njima inspiraciju našao fotograf Mladen Pikulić čija se izložba „Portreti“ otvara večeras (20. juli 2023. g.) u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
“Portreti“ su fotografski opus nastao na nadgrobnim spomenicima sarajevskih groblja. Fotografija već postojećih portreta na nadgrobnim spomenicima dokumentuje prošlost grada ranog dvadesetog stoljeća i to onu njegovu intimniju prošlost. Možda nećemo saznati ko su bili ljudi na tim portretima, odakle su došli, kako su živjeli i da li imaju među nama nasljednike koji ih se sjećaju, ali nam ove fotografije daju dragocjeni uvid o običajima, modi, i jeziku tog vremena.
Razvoj fotografije krajem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća promijenio je običaje vezane za ukrašavanje grobova gdje fotografija postaje jedan od sastavnih elemenata spomenika. Običaj postavljanja fotografija na porculanu na nadgrobne spomenike prvi su prihvatili sarajevski katolici, zatim pravoslavci pa onda i jevreji, o čemu svjedoče Pikulićeve fotografije. Mađarska, jevrejska, njemačka, češka, talijanska imena ljudi na spomenicima svjedoče o kulturnoj raznolikosti stanovnika Sarajeva i njegovom bogatom kulturno-historijskom naslijeđu, a za neke su, kao i za samog fotografa, mjesto potrage za vlastitim identitetom.
Mladen Pikulić, zaljubljenik je u fotografiju od ranog djetinjstva, koju slučajno otkriva preko bratovog školskog zadatka. Ta magija, u kojoj se na praznom papiru pojavljuju likovi i predmeti, odredila je Pikulićev životni poziv, a njegov moto je postao: “Progledao sam u mračnoj komori!”
Već u gimnazijskim danima postaje član legendarnog foto kluba “CEDUS”, izlaže na mnogobrojnim izložbama i dobija na desetke nagrada. Tokom studija žurnalistike prihvata poziv glavnog urednika “Oslobođenja” da se pridruži redakciji dnevnog lista, te postaje najmlađi profesionalni foto – reporter u BiH. Željan znanja 1989. godine odlazi u London i tamo provodi devet mjeseci i prati svjetska kretanja iz umjetnosti i fotografije. Tokom rata u Bosni ostaje do kraja 1994. godine fotografišući ratne strahote, a potom se seli u Nizozemsku, gdje osniva foto agenciju Fotoland/Foto zemlja.
Veoma aktivan na fotografskim izložbama osvaja internacionalnu nagradu na izložbi u “Collegium Artisticum”-u, a kao član ULUPUBiH-a dva puta dobija godišnju nagradu za fotografiju. Njegove fotografije su objavljene u mnogim knjigama, magazinima, novinama, brošurama. Priređivao je izložbe u muzejima i foto galerijama u Americi i Evropi. Za svoj rad dobio je nekoliko internacionalnih priznanja, a o njegovim fotografijama su pisali mnogi svjetski mediji poput BBC i The Washington Post, kao i svi foto magazini i vodeće nizozemske novine.
Izložba je podržana od strane ambasade Kraljevine Nizozemske u BiH.
