Lopare su u posljednje vrijeme u središtu pažnje javnosti zbog potencijalne eksploatacije litijuma u ovoj općini i potencijalnog zagađenja kojeg bi ta eksploatacija sa sobom donijela. Dok se mogu čuti mišljenja kako bi ovaj gradić mogao biti žrtva svjetske energetske zelene tranzicije, u isto vrijeme se u njemu razvio projekt koji ih stavlja među pionire te tranzicije u našoj zemlji.
Naime, u decembru prošle godine je pušteno u rad fotonaponsko postrojenje koje je instalirano na krovu Srednjoškolskog centra „Vuk Karadžić“ u Loparama. Ova solarna elektrana je dio projekta „Sunčane škole“ kojeg u zemljama regiona provodi Fond otvoreno društvo, a u finansiranju je učestvovala i mikrokreditna fondacija Partner iz Tuzle. U realizaciju projekata bio je uključen i Centar za održivu energetsku tranziciju – RESET, kao i Institut za napredne tehnologije i sisteme ATS koji je elektranu projektovao i instalirao.
Direktor Srednjoškolskog centra „Vuk Karadžić“ u Loparama Boro Stanić kaže kako je škola ovim projektom postala prvi prosumer u RS, odnosno prvi proizvođač-potrošač u ovom entitetu. U prvih šest mjeseci postrojenje funkcioniše bez ikakvih problema i kako su uštede u troškovima za električnu energiju već vidljive.
„Ako pogledamo potrošnju za mart, dobili smo račun za potrošenu električnu energiju od 170 KM. Naš račun za isti mjesec prošle godine bio je 1,190 KM što je tačno sedam puta više. Sada cijela škola troši struje kao jedno ili dva kućanstva“, govori o postignuću projekta Stanić.
Ukupna vrijednost ove investicije je oko 70,000 KM, a maksimalna snaga je 25 kilovata što je blizu gornje granice za prosumere koja je postavljena na 30 kilovata. Sama škola nije imala obavezu ulaganja vlastitih sredstava, a elektranu su dobili u trajno vlasništvo.
Stanić objašnjava kako su regulatornoj agenciji Bosne i Hercegovine uputili dopis u kojem su zatražili da u skladu sa zakonom dobiju ugovor o snabdijevanju po kojem bi mogli ostvarivati preplatu. Ta preplata zbog viška energije u mjesecima kada je proizvodnja veća a potrošnja manja bi pokrivala mjesece u kojima je proizvodnja niža a potreba za električnom energijom veća.
„Prosumer nema pravo na povrat novca nego ima pravo da kompenzuje proizvedenu struju kilovat za kilovat. Tako možemo ostvariti uštede i biti ‘na nuli’, odnosno ostvariti uštede za zimski period tako da na kraju godine budemo potpuno energetski nezavisni“, govori direktor srednjoškolskog centra u Loparama.
Procjena je bila kako će ova elektrana na godišnjem nivou štedjeti oko 8,000 KM, a općinske vlasti su se obavezale ušteđeni novac namijeniti školi za druge projekte i školske aktivnosti. Direktor se nada kako će uskoro biti riješena i pitanja vezana za poreznu i drugu regulativu, tako da škola može postići željenu razmjenu „kilovat za kilovat“ čime bi uštede mogle biti i veće.
U prvih pola godine od puštanja u rad elektrana je funkcionisala bez problema, a njen rad i proizvodnja se prate preko odgovarajuće aplikacije. Proizvodnju i potrošnju putem svojih uređaja prati i preduzeće Elektrobijeljina, tako da imaju tačan uvid u omjer proizvedene i potrošene električne energije. U školi su prezadovoljni dosadašnjim rezultatima a naročito su ponosni što predstavljaju pionire u ovoj oblasti i što su drugima osvijetlili put i svojim primjerom pokazali kako se može i treba raditi.
„Naročito sam ponosan što smo prokrčili put drugim prosumerima kako treba da rade. Sad imaju primjer u kojem je sve urađeno u skladu sa zakonom i možemo da pomognemo drugima. Nadamo se da će sve više škola i javnih objekata imati fotonaponska postrojenja i da će proizvoditi vlastitu struju“, zaključuje u razgovoru za naš portal direktor srednjoškolskog centra u Loparama Boro Stanić.
