Piše: Rubina Čengić
Samo u Upravi za inspekcijske poslove u Federaciji BiH nedostaje oko 50 posto kadrova – od 231 mjesta predviđenog sistematizacijom u 11 inspektorata popunjeno je 124. Nedostaje 27 graničnih inspektora, 13 tržišnih, 4 inspektora za hranu, 3 zdravstvena, 8 inspektora rada, 9 urbanističko-ekoloških, 10 saobraćajnih, 8 poljoprivrednih, 5 šumarskih, 3 vodna, 10 veterinarskih i 7 rudarsko-termoelektroenergetskih inspektora.
U Kantonu Sarajevo situacija je slična – od 205 sistematizovanih radnih mjesta popunjenost je 63,9 posto, odnosno popunjeno je 131 radno mjesto. Nedostaje jedan glavni kantonalni inspektor rada, zaštite na radu, socijalne zaštite i sporta, po 6 tržišno-turističkih inspektora i inspektora rada, 4 inspektora za hranu, 5 saobraćajnih, 3 šumarsko-lovna inspektora, 1 vodni, 3 veterinarska, 1 urbanističko-građevinski, 1 kantonalni inspektor u stambenoj oblasti, 1 inspektor zaštite okoliša, 1 komunalni inspektor, 1 inspektor zaštite prirode, 1 termoenergetski, 2 elektroenergetska, 1 geološki, 2 inspektora zaštite na radu, 1 inspektor socijalne zaštite, 2 inspektora za sport, 1 prosvjetni inspektor, 1 prosvjetni inspektor za visoko obrazovanje, 2 sanitarna inspektora i 3 zdravstvena inspektora. Kažu da je posljedica ovakvog stanja „smanjen broj planiranih inspekcijskih nadzora jer prednost daju radu po prijavama u odnosu na planirane preglede, te preopterećenost postojećih inspektora što stvara rizik za nastanak proceduralnih propusta, demotivaciju, povećanje broja bolovanja i odlazak iskusnih inspektora u druge oblasti djelovanja, napuštanje institucije“.
Nije mnogo drugačije ni u drugim kantonima u Federaciji BiH. Zvanične podatke nemamo jer iz kantonalnih inspekcija nisu odgovorili na naše upite, ali nezvanično saznajemo da sedam kantona uopšte nema inspektore za hranu, tržišnih inspektora nedostaje oko 200, a za komunalnu djelatnost, okoliš, zaštitu nacionalnih spomenika, oblast zdravstva i autorska prava gotovo da nema inspektora.
U Upravi za inspekcijske poslove FBiH pojašnjavaju da su nadležni za obavljanje inspekcijskih nadzora nad primjenom federalnih propisa i propisa BiH kojima je utvrđena nadležnost entitetskih inspekcija za vršenje inspekcijskog nadzora, kao i drugim propisima, te da su tokom protekle dvije godine proveli više konkursnih procedura za prijem novih federalnih inspektora.
„U toku su postupci popunjavanja više radnih mjesta u različitim inspektoratima“, kažu u Upravi ZIP FBiH.
U Kantonu Sarajevo objašnjavaju da je razlog za nedostatak kadrova dijelom odlazak u penziju, u prosjeku pet izvršilaca godišnje, ali i činjenica da Vlada Kantona Sarajevo duži niz godina drži moratorij na zapošljavanje u samostalnim upravama.
„Upošljavanje nedostajućeg kadra nije u isključivoj nadležnosti Uprave, niti rukovodilac institucije može samostalno pokrenuti postupak, nego tek nakon što Vlada Kantona Sarajevo odobri dostavljeni prijedlog za zapošljavanje, konkursnu proceduru za prijem inspektora provodi Agencija za državnu službu FBiH, a realizacija konkursne procedure u prosjeku traje duže od šest mjeseci, a u nekim slučajevima i više od jedne godine“, pojašnjavaju u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo.
Inače, rad Uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo (kao i drugih kantonalnih uprava), regulisan je, osim Ustavima FBiH i KS, Zakonom o organizaciji i djelokrugu organa uprave u FBiH, Zakonom o prekršajima FBiH, Zakonom o organizaciji i djelokrugu organa uprave i upravnih organizacija KS, Zakonom o inspekcijama KS, te sa 18 drugih zakona na državnom nivou, 73 zakona na nivou FBiH, 26 kantonalnih zakona, 145 pravilnika, 11 odluka i 16 uredbi. Pored navedenog, inspekcija rada vrši nadzor nad primjenom granskih kolektivnih ugovora.
„Nedorečenost propisa se najčešće ogleda u činjenici da se radi o propisima koji su još uvijek na snazi, a donijeti su u periodu bivše SFRJ kada su se državno uređenje i nivoi vlasti razlikovali od današnjeg, te su u dijelu nadležnosti za vršenje inspekcijskog nadzora korišteni termini republički/gradski inspektori, dok se u pojedinim novijim propisima koriste termini entitetski ili nadležni inspekcijski organ“, pojašnjavaju iz UIP KS.
U udruženjima za zaštitu potrošača nisu zadovoljni stanjem na terenu.
U Tuzli Gordana Bulić iz Udruženja potrošača BiH kaže da je “nepoznato na osnovu kojih procjena su napravljene unutrašnje strukture i sistematizacije pojedinih inspekcija, ali da nema ni revizije učinka koja bi mogla dati određene pravce za promjene”.
„Tu strukturu treba preispitati, ali i budžet koji je na raspolaganju inspekcijama jer oni svaku analizu izuzetih uzoraka moraju platiti, a trebali bi praktično svaki dan uzimati uzorke barem hrane koja se prodaje bez ambalaže. Tu je važna i uloga inspekcija zavoda za javno zdravstvo, ali i njihov budžet je ograničen“, kaže Bulić i naglašava da posla za inspekciju ima mnogo više nego što oni mogu da završe. Smatra da bi kompanije same trebale uvesti interne inspekcije i da bi to moglo uticati na njihov imidž i povjerenje kupaca.
U Udruženju DON Murisa Marić kaže da je i u Republici Srpskoj situacija slična kao u FBiH.
„Prvo – nema dovoljno inspektora, drugo – nadležnosti nisu jasno definisane, pa dolazi do nadmudrivanja između republičkih i regionalnih, a nema dovoljno ni jednih ni drugih. Kako će recimo republički inspektor iz Banjaluke stići u Trebinje na intervenciju? I uvijek je problem oko toga ko je drugostepeni organ. Žrtva su građani jer ispaštaju, pogotovo u situacijama kao sada kada je potrebna vanredna kontrola goriva, cijena – bilo da se radi o poskupljenju ili sniženjima i slično“, kaže Marić i naglašava da je inspekcijski posao težak, da je nedostatak kadrova ogroman i da to utiče na zaštitu potrošača, pa da je odavno bila potrebna revizija.
Inače, rad KUIP KS nadziru Vlada i Skupština KS, a Uprava im najmanje jednom godišnje podnosi izvještaj o izvršenim nadzorima, o zatečenom stanju i poduzetim mjerama. Slično je i u drugim kantonima.
„Cilj izvještaja o radu je upoznati zakonodavne i izvršne organe Kantona Sarajevo, kao i sva zainteresovana lica o realizaciji Plana rada ove Uprave, poduzetim i realizovanim aktivnostima u prethodnoj godini, ukazati na pojave i probleme sa kojima se suočava, predložiti mjere koje treba poduzeti za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti, a sve u cilju unapređenja procesa u Kantonu, te uvođenja pravne sigurnosti sa aspekta poštivanja propisa svih potencijalnih subjekata nadzora. U izvještaju su obrađeni oblici i načini kršenja zakona i drugih propisa, nedostaci u propisima te prijedlozi u kojem pravcu bi trebalo mijenjati pojedina zakonska rješenja“, pojašnjavaju iz Uprave i naglašavaju da su njihovi izvještaji javni i mogu se naći na web-stranici Skupštine KS.
