Piše: objavi.ba
Medijske slobode i zaštita prava i sigurnosti novinarki i novinara u Bosni i Hercegovini nisu pitanja zanimljiva političkim partijama, pokazalo je istraživanje Udruženja BH Novinari provedeno na 15 odabranih političkih partija.
„Analizirali smo javno dostupne podatke na web stranicama i službenim profilima stranaka na društvenim mrežama. Ako govorimo o mjerljivosti političkih obećanja – nisu ponuđene adekvatne mjere, adekvatne aktivnosti, rokovi, budžeti i, što je vrlo važno za praćenje, indikatori na osnovu kojih biste mogli pratiti realizaciju tih obećanja kroz definisane rokove. Takvih elemenata nema ni u jednoj političkoj opciji u BiH koju smo analizirali“, pojasnio je Amer Osmić, autor istraživanja „Od obećanja do odgovornosti: Političke stranke, sloboda medija i sigurnost novinara u BiH“.
Objasnio je da je cilj ove analize pred predizbornu kampanju za izbore 2026. godine potaknuti političke stranke da mnogo odgovornije nego do sada, strateški i dugoročno podržavaju medijske slobode i sigurnost novinara kao dio evropskih vrijednosti i ciljeva ulaska BiH u Evropsku uniju.
„Ovo nisu rezultati kojima želimo nekoga loše ocijeniti ili da neka stranka dobije bolju, a neka lošiju ocjenu. Ovim rezultatima želimo potaknuti političke opcije da zajedno s nama razgovaraju o elementima koje je moguće integrirati u programe koje tek trebaju objaviti“, rekao je Osmić.
Predsjednik Udruženja BH Novinari Marko Divković kazao je da ga rezultati ovakvih analiza plaše jer pokazuju da BiH konstantno nazaduje kada je riječ o medijskim slobodama.
„Prije nekih 15–16 godina Bosna i Hercegovina, mjerena Indeksom medijskih sloboda, bila je na fantastičnom 37. mjestu. Ovi isti kojima ćemo uputiti podatke i prijedloge sve to vrijeme radili su na štetu novinarskih i medijskih sloboda. Zato smo došli tu gdje jesmo, negdje na 90. mjestu. Nemojmo da se poredimo s lošijima, hajde da se poredimo s boljima“, kazao je napominjući da su BH Novinari prije skoro deset godina parlamentarcima uputili prijedlog za donošenje tri zakona čiji bi rezultati, da su doneseni, danas vjerovatno bili mnogo povoljniji.
„To su Zakon o medijskom vlasništvu, Zakon o marketinškom oglašavanju i zakon koji bi, zapravo, samo jednom odredbom popravio ukupno stanje i osjećaj sigurnosti novinara tako da se napad na novinara dok obavlja svoju profesionalnu dužnost smatra krivičnim djelom koje se goni po službenoj dužnosti. Dakle deset godina je prošlo, a tek smo prije dvije godine dobili birokratski odgovor da su naši zahtjevi, naši prijedlozi, zaprimljeni negdje na nekom protokolu i to je sve“, rekao je Divković.
Dosadašnje analize Udruženja BH Novinari i međunarodnih organizacija koje nadziru i mjere medijske slobode i sigurnost novinara i novinarki pokazuju da se u BiH „donose ad hoc rješenja koja nisu rezultat promišljene stranačke politike prema medijima, već individualne odluke nastale na bazi ‘osjećaja’ pojedinih političkih lidera da medije treba disciplinirati ili na drugi način kreirati medijsko okruženje“.
„Posebno je problematično to što su zakonodavne i izvršne vlasti individualne prijedloge lidera stranaka pretvarale u zakone koji su drastično i negativno uticali na medijske slobode u BiH. Prvi je više puta pomenut u javnosti i razlog da je BiH nazadovala za 26 mjesta na ljestvici Reportera bez granica u posljednje tri godine – kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj, ali u isto vrijeme i neefikasno procesuiranje napada i prijetnji novinarima“, rekla je Borka Rudić, generalna sekretarka Udruženja.
Naglasila je da sve što se događalo u posljednje tri godine, u periodu od kada je BiH dobila kandidatski status, pokazuje da BiH ima zakonski okvir koji nije u skladu s evropskim standardima i da novinari/ke moraju ozbiljno raditi na kreiranju novih puteva zagovaranja evropske legislative kroz proces integracije u Evropsku uniju.
Zbog aktuelnog stanja BH Novinari pokreću četverogodišnju zagovaračku kampanju jačanja medijskih sloboda i unapređenja krivičnopravne regulative za sigurnost novinara i novinarki u BiH i zagovaraju strateški i na EU standardima utemeljen pristup u kreiranju zakonskog, institucionalnog i društvenog okruženja za zaštitu slobode medija i sigurnosti novinara i novinarki.
„Kroz ovu zagovaračku kampanju želimo otvoriti pitanje odgovornosti političkih stranaka i institucija za unapređenje medijskih sloboda i sigurnosti novinara. U periodu 2026–2030. godine zagovarat ćemo: izmjene krivičnog zakonodavstva, zaštitu novinara od prijetnji i nasilja, usklađivanje zakonodavstva BiH s evropskim standardima o transparentnosti medijskog vlasništva, finansiranju medija javnim novcem, nezavisnosti javnih medijskih servisa i regulatora, te formiranje Fonda za podršku medijima i produkciju pluralnih medijskih sadržaja“, pojasnila je Rudić i naglasila da očekuju i uključivanje građanki i građana kao aktivnih konzumenata medija i nosilaca prava na informisanje i pristup pluralnim medijskim sadržajima kreiranim u interesu građana, a ne radi političkih i drugih centara moći.
