EU I EUROSONG: Ko bi bio glavni u EU na osnovu glasova sa Eurovizije?

    Najvažniji europski izbori su neposredno pred nama. Ne, ne radi se o izborima za Europski parlament – oni, prema posljednjem istraživanju Eurobarometra, interesiraju svega oko šezdeset posto građana Unije. Misli se na Euroviziju.

    Naoružani vješto interpretiranim podacima koji su izraženi tabelarno, morali smo se zapitati – šta bi bilo kada bi glasovi sa Eurosonga imali veću političku težinu? Šta bi bilo kad bi umjesto (često brzo prolazne) muzičke slave pobjednici dobili priliku da odlučuju u EU?

    Ukratko: Da li Eurovizija može popraviti demokratiju?

    Stvari najprije treba staviti u kontekst i pogledati ko je sve učestvovao u najviše izdanja izbora za pjesmu Eurovizije.

    Do sad je na Eurosongu pobijedilo čak 27 država, pri čemu su Švedska i Irska rekorderi sa po sedam pobjeda. Uprkos čestim žalopojkama zbog loših nastupa i anti-britanskog naboja, Velika Britanija je zabilježila zapažene uspjehe sa pet pobjedničkih pjesama. Ali, Britanci su glasali za Brexit, tako da se njih neće uzimati u obzir u ovoj računici.

    Kako postoje pobjednici, tako imamo i gubitnike, pa se 18 država do sad znalo vratiti kući bez ijednog osvojenog boda. Među njima se ističu Norveška i Austrija sa po četiri finala bez bodova, te Njemačka sa tri.

    Šta kažu podaci?

    Pa, kako bi to izgledalo kada bi Eurovizija odlučivala ko će upravljati Europskom unijom?

    Pogledali smo broj eurovizijskih poena koje je svaka od 27 članica osvojila u proteklih deset godina, iz čega se može zaključiti kako bi – na opšte iznenađenje – ovogodišnja zemlja domaćin showa, Švedska, trebala biti glavna, uz pomoć prijatelja sa juga: Italije.

    Brojke isto tako pokazuju kako bi Malta i Cipar trebali igrati važniju ulogu, dok bi se Njemačka trebala malo povući iz svjetala reflektora.

    Luksemburg i Slovačka su na dnu tabele jer u posljednjoj deceniji nisu učestvovale u takmičenju. Luksemburg ove godine nastupa pa bi se njegov status mogao poboljšati, dok Slovačka svoje predstavnike ne šalje još od 2012. godine.

    Na tabeli ispod može se vidjeti koje bi to zemlje imale najviše zastupnika u Europskom parlamentu kada bi se mjesta dodjeljivala na osnovu prikupljenih bodova na Euroviziji u zadnjih deset godina – siva boja pokazuje sadašnji broj zastupnika neke države u EP, a ružičasta broj zastupnika koji bi imala na osnovu glasova na Eurosongu.

    Historijska lekcija

    Naravno, postoje mnoge sličnosti između Eurovizije i EU. Obje su eksluzivni klubovi kojima bi se mnogi željeli priključiti kroz nešto što se naziva procesom proširenja.

    Eurovizija je počela 1956. godine uz učešće sedam zemalja: Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga, Nizozemske i Švajcarske. Dakle, riječ je o šest država koje su osnovale Europsku zajednicu za ugalj i čelik, plus država koja nam je dala Toblerone.

    U doba u kojem se tek nazirao značaj buduće unije, Švajcarska je odnijela prvu pobjedu iako rezultati glasanja nisu nikad objavljeni javno (baš kao ni u Europskom vijeću).

    Ali za razliku od EU, pregovori o pristupanju Euroviziji idu jako brzo, pa su tokom godina učešće uzeli pjevači i grupe iz 52 države, od kojih neke čak i nisu sa europskog kontinenta.

    No, dok je Švedska (koja je pristupila EU 1995. godine) uspjela odmaći konkurenciji, to nije prošlo bez kontroverzi. Lani je, naprimjer, publika glasala za Finsku ali je švedska predstavnica Loreen odnijela pobjedu zahvaljujući glasovima žirija.

    Eurovizija 2023: Odnos glasova publike (ružičasto) i glasova žirija (sivo) koje su osvojile pojedine učesnice

     

    Švedska svoj uspjeh tokom ovih godina može zahvaliti činjenici kako je uživala podršku širokog bloka kojeg čine sjevernoeuropski saveznici. Ali ova prijateljstva nisu uvijek sasvim recipročna, budući da Švedska maksimalni broj bodova gotovo uvijek pokloni susjednoj Norveškoj.

    Brojke također pokazuju i jaku podršku Ukrajini, koju na Euroviziji redovno podržavaju prijateljske Litvanija, Poljska i Italija, a tu i je i tradicionalna eurovizijska ljubav između Grčke i Cipra, te Španjolske i Portugala.

    Ko glasa za koga?

    Na slici ispod su „najbolji eurovizijski prijatelji“ svake članice Unije. Ružičaste linije ukazuju da je najbolji prijatelj neke članice također članica EU, narandžaste su veze sa zemljama koje su kandidati za članstvo, dok sive predstavljaju veze u kojima učestvuje država koja je van EU. Širina linija odražava obim glasova koja je neka država dala drugoj.

    Ko pobjeđuje?

    A sad je vrijeme da ozbiljno pokušamo odgovoriti na pitanje koje je svima na umu… Ko će pobijediti na ovogodišnjoj Euroviziji?

    Kladioničari daju sve od sebe i zabavljaju javnost, a njihovi koeficijenti predviđaju mrtvu trku između Švajcarske i Hrvatske. Šanse za pobjedu izražene u postotcima za svaku zemlju su prikazane na mapi ispod.

     

    U svakom slučaju, ono oko čega se svi mogu složiti je da će Eurovizija biti daleko zabavnija za praćenje od europskih izbora koji slijede nedugo poslije nje.

     

    [POLITICO]

     

    Socijalne mreže

    6,325LjubiteljiSviđa mi se
    402SljedbeniciPratite
    294SljedbeniciPratite
    1,690PretplatniciPretplatite se

    Pretplatite se

    Povezani članci

    AEDES ALBOPICTUS: Opasni azijski tigrasti komarac

    Piše: Husein Ohran Jedna od najozbiljnijih posljedica klimatskih promjena jeste...

    NAŠE BLAGO: Bh. autohtone domaće životinje

    Piše: Husein Ohran Bosna i Hercegovina je zemlja koja se...

    “Eco-friendly” goveda

    Piše: Husein Ohran Iako mnogima ovaj podatak nije poznat –...

    Kako naša ishrana utiče na globalno zagrijavanje?

    Piše: Husein Ohran Očekuje se da će do 2050. godine...