CIVICUS Monitor je dodao Bosnu i Hercegovinu na svoju listu zemalja u kojima je zabilježen brz pad građanskih sloboda, usljed donošenja zakona koji utiče na pravosuđe, kao i napada na aktiviste i civilno društvo. Ova istraživačka platforma pruža ocjene građanskog prostora u 197 zemalja i teritorija, zasnivajući svoje nalaze na najnovijim informacijama o stanju sloboda udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja. Pored Bosne i Hercegovine, najnovija lista za praćenje uključuje i Bangladeš, Ekvador, Senegal i Ujedinjene Arapske Emirate.
Kao prijetnja miru izdvojen je autoritarni liderentiteta Republike Srpske (RS) Milorad Dodik koji nastavlja da podriva Dejtonski sporazum iz 1995. kojim je okončan rat u državi. Narodna skupština RS je nedavno usvojila zakone kojima se odbacuju nadležnosti Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika, a Dodik je ove poteze proglasio “čišćenjem Bosne i Hercegovine od stranog uticaja”. Pored ovih, proteklih mjeseci predloženo je ili usvojeno nekoliko zakona kojima se ograničavaju aktivnosti civilnog društva i medija, uključujući i zakon o „stranim agentima“ nalik ruskom, koji će biti razmatran na sjednici NS RS 26. septembra.
“Zakonodavni napori u Republici Srpskoj kojima se podriva građanski prostor duboko su zabrinjavajući i pokazuju da vlasti prave korak unazad na putu ka EU,” rekla je Dajana Cvjetković, programska menadžerica Centra za promociju civilnog društva. Prema njenom mišljenju, zakon o ‘stranim agentima’ ne ugrožava samo rad civilnog društva, nego predstavlja napad na osnovne slobode svih građana, zajamčene međunarodnim pravom i Ustavom BiH. „To je u suštini pravni alat za uništavanje svake kritike vlasti“, zaključuje Cvjetković.
Vlasti u Republici Srpskoj se od marta zalažu za donošenje više represivnih zakona uprkos oštrim protestima međunarodne zajednice. U julu su u NS RS usvojeni amandmani kojima se ponovo kriminalizuje kleveta nakon 20 godina, što je pogoršalo ionako opasno okruženje za medije u zemlji. Nasilje i prijetnje novinarima uobičajene su u cijeloj Bosni i Hercegovini i bilježe značajan porast od 2022. godine.
“S obzirom na ovakvo targetiranje medija i civilnog društva, Bosna i Hercegovina rizikuje da postane jedna od restriktivnjih zemalja na Zapadnom Balkanu”, rekla je Tara Petrović, istraživačica CIVICUS-a za Evropu i Centralnu Aziju. “Međutim, još uvijek ima prostora da se preokrene negativni trend i utre put ka povoljnom okruženju za slobodu govora i udruživanja u zemlji.”
Još jedan zabrinjavajući razvoj je Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, koji bi krajem septembra trebalo da bude predmet rasprave u NS RS. Uvođenjem stroge zabrane „političkih aktivnosti“, njime bi civilnom društvu i neprofitnim medijima koji se finansiraju iz inostranstva bilo zabranjeno da diskutuju o pitanjima od javnog interesa pod prijetnjom gašenja ili krivičnog gonjenja. Pored ovih, uskoro bi moglo uslijediti još zakona usmjerenih protiv aktivista, budući da je predsjednik Dodik najavio da su na dnevnom redu zakoni koji zabranjuju LGBTQI+ aktivistima pristup školama, kao i “zakon o neprijateljima Republike Srpske”.
“Pozivamo vlasti Republike Srpske da odustanu od predloženih zakona koji ograničavaju osnovne građanske slobode.” rekla je Petrović. „Poštovanje svačijih ljudskih prava i podsticanje otvorene debate posebno su ključni u kontekstu krhke demokratije kao što je Bosna i Hercegovina“.
