Piše: Rubina Čengić
Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju u Federaciji BiH (OIEiEK FBiH) objavio je javni poziv za sufinansiranje izgradnje solarnih elektrana za domaćinstva – 1.200.000 KM za socijalno ugrožena domaćinstva uz sufinansiranje do 100% troškova (predviđena je pomoć za 100 domaćinstava) i 2.800.000 KM za vlasnike ili suvlasnike obiteljskih kuća kojima će biti sufinansirano 50 posto prihvatljivih troškova, maksimalno do 7.000 KM po korisniku.
Iz Operatora za objavi.ba pojašnjavaju da će korisnike iz prve grupe, socijalno ugrožena domaćinstva, nakon njihove prijave birati kantonalna ministarstva za socijalnu brigu, a vlasnici ili suvlasnici obiteljskih kuća sami prikupljaju dokumentaciju i prijavljuju se direktno Operatoru.
„Za odabrana socijalno ugrožena domaćinstva ćemo raditi po principu ‘ključ u ruke’ – mi ćemo odabrati izvođača radova koji će prikupiti potrebnu dokumentaciju, izraditi projekte, instalirati solarne panele i priključiti korisnike na mrežu“, kaže Rifat Zlomužić iz OIEiEK FBiH. Naglašava da prve prijave već pristižu iako je poziv objavljen 1. oktobra.
Aktivista Darjan Bilić iz Zadruge Sinergija Plus, koja u Zoviku pored Sarajeva u saradnji s organizacijama iz Evropske unije radi na osnivanju jedne energetske zadruge, smatra da je poziv populistički potez jer većina ljudi ne zna o čemu se radi.
„Predviđeni iznos je ‘knap’ za mali sistem bez baterije ili s manjom baterijom, ali pod uslovom da Operator napravi tender i dobije popust na količinu. Treba raditi na tome da se domaćinstva organizuju u zajednice jer samo to ima smisla“, kaže Bilić.
Ekonomista Damir Miljević iz regionalne tink-tenk organizacije ReSET smatra da je predviđeni iznos dovoljan za potrebe prosječnog domaćinstva.
„Zavisi koju snagu domaćinstva žele instalirati, ali ponuđeni iznos je sasvim primjeren, pogotovo ovaj dio programa za socijalno ugrožena domaćinstva. Posebno je važno da je to paket-aranžman na način da oni nemaju troškova, samo treba da se prijave“, kaže Miljević, ali ističe zabrinutost zbog informisanja i educiranja korisnika.
„Imamo mnogo ponuđača i to kod neinformisanih građana stvara zabunu jer nema adekvatnog informisanja i obuke o obnovljivim izvorima energije. Operator sistema je provodio određene edukacije prošle godine, ali to nije dovoljno. Morale bi i lokalne zajednice i organi vlasti raditi više na tome, to je njihova zakonska obaveza. Ovako je edukacija pala na organizacije civilnog društva i medije“, kaže Miljević.
Za zainteresovane pojašnjava da bi prvi korak bio utvrditi godišnju potrošnju električne energije domaćinstva, provjeriti da li je krov pogodan, odnosno da nije okrenut na sjever, pažljivo pogledati reklame za solarne panele i zatražiti nekoliko ponuda od prodavača.
„Potrošnju za godinu dana izračunate s računa. Jedan kilovat solara daje 1.200 kilovatsati struje, pa, recimo, ako je potrošnja oko 6.000 kilovatsati, treba vam 5 kilovata solara ako je krov okrenut na jug, a malo više ako je na istok ili zapad. Sjever je najlošija pozicija. Kad tražite ponude, pravite se ludi, kao da ništa o količinama ne znate, a ponuđači provjere kvalitet krova, uzemljenje kuće… Kada na osnovu svih prikupljenih informacija donesete odluku, čekate javni poziv ili kredit. Prvi dokument koji vam treba jeste elektroenergetska saglasnost – obrazac i cijelu proceduru moguće je naći na web-stranici elektroprivrede i onda idete korak po korak“, kaže Miljević.
Svi zakon, podzakonski akti i druge informacije o prosumerima za Federaciju BiH objavljeni su na web-stranici Elektroprivrede BiH i na linku Propisi/akti/politike — ODS EPBiH. Više informacija na ovu temu nalazi se i u Praktičnom vodiču za građansku energiju u BiH.
Iz OIEiEK FBiH pojašnjavaju da za narednu godinu imaju plan aktivnosti za edukaciju i informisanje građana.
„Ovo je prvi javni poziv ove vrste, a biće ih još. S ovim testiramo teren, pa i sami učimo, a ideja je da zainteresujemo građane za ovaj vid pomoći da bismo u narednim javnim pozivima dobili više prijava“, kaže Zlomužić i napominje da OIEiEK FBiH već sada ima poticajna sredstva za energetske zajednice ili zadruge, pa poziva građane da se jave i informišu o tom vidu podrške.
Cilj ove akcije je da građani postanu „prosumeri“, odnosno da sami proizvode električnu energiju za svoje potrebe, a višak predaju u mrežu s namjerom naknadnog korištenja energije u istim količinama kada im je ona potrebna, a sami je ne proizvode. Procjena Operatora je da će ovim i sličnim programima godišnje biti sufinansirano oko 500 prosumerskih postrojenja prosječne instalirane snage 6 kW, što će u konačnici rezultirati porastom proizvodnje električne energije i doprinijeti smanjenju emisije stakleničkih gasova za 3.800 tona godišnje. Uz to ova akcija OIEiEK FBiH bi, između ostalog, trebala popularizirati obnovljive izvore energije, postrojenja za proizvodnju energije u domaćinstvima, podići svijesti o neophodnosti provedbe energetske tranzicije i potrebi upravljanja potrošnjom energije u domaćinstvu, ukazati na mogućnost izbjegavanja energetskog siromaštva kroz socijalni aspekt Programa, te povećanje proizvodnje energije i udjela obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji.
