Piše: Rubina Čengić
Dok aktivisti iz Kaknja upozoravaju da jamska voda iz Rudnika završava u vodotoku Bukovice i da Kakanj više nema pitke vode, u Varešu kompanija DPM Metals, i pored presude Ustavnog suda BiH od 24. septembra 2026. godine, svakodnevno rudari srebro, cink, zlato, olovo i bakar. Podsjećanja radi, US BiH je ocijenio da „javna vlast na entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou nije imala nadležnost da donese osporene akte u dijelu koji se odnose na šumu i šumsko zemljište u državnom vlasništvu“ i da su „nenadležni organi javne vlasti raspolagali državnom imovinom suprotno Zakonu o privremenoj zabrani“.
„Prema podacima s berze ta kompanija dnevno iz naše zemlje izvuče 1.540.000 dolara, bez zlata kom je cijena jako skočile. Od presude je prošlo 15 dana i da je svaki dan samo ovaj 1,5 milion dolara – mnogo je. Za to vrijeme Kakanj više nema pitku vodu jer jamska voda iz rudnika odlazi u vodotoke prve klase, a o šteti za živi svijet, rakove, pastrmke, šumu, vodu i ljude neću ni govoriti. Mi smo od najveće investicije došli do najveće pljačke državne imovine“, kaže Hajrija Čobo, aktivistkinja iz Kaknja koja od početka rada vareškog rudnika upozorava na posljedice, što je bilo i povod grupi od 27 parlamentaraca iz FBiH da podnesu apelaciju Ustavnom sudu BiH. Čobo inače djeluje kroz Women Human Rights Defender (WHRD) i Grassroots Group (NGG) Nature Park Trstionica and Boriva.
Podsjećanja radi – kanadska kompanija Dundee Precious Metals (DPM) zvanično je preuzela britansku kompaniju Adriatic Metals i njen rudnik plemenitih i obojenih metala u Varešu u septembru 2025. godine za 1,25 milijardi dolara.
US BiH je prozvanim akterima dao rok od šest mjeseci da izvijeste šta su uradili po obavezama iz presude.
DPM Metals je 8. oktobra objavio kvartalni izvještaj.
„Proces povećanja obima proizvodnje na lokaciji Vareš odvija se brže od očekivanog, te se sada očekuje da će rudnik premašiti prognoze proizvodnje za 2026. godinu što je uspjeh koji potvrđuje naše snažne operativne kapacitete… U trećem kvartalu Vareš je proizveo približno 45.000 GEO što je u skladu s planiranim povećanjem obima proizvodnje rudnika do punog kapaciteta i odražava sadržaj metala u rudi koji je bio iznad očekivanja… Sveukupno, proces povećanja proizvodnje u Varešu odvija se prema planu, a DPM očekuje postizanje punog godišnjeg kapaciteta proizvodnje od 850.000 tona do kraja 2026. godine. Očekuje se da će Vareš premašiti gornju granicu svog raspona proizvodnje ekvivalenta zlata predviđenog za 2026. godinu“, stoji u izvještaju ove kompanije.
U međuvremenu je Agencija za državnu službu u Federaciji BiH za 20. oktobar zakazala „stručnu raspravu (mentorstvom) za zaposlenike Zeničko-dobojskog kantona“ na temu „Zabrana raspolaganja državnom imovinom – pravni okvir, postupanje organa i praktični aspekti s posebnim osvrtom na Odluku Ustavnog suda BiH broj U-2/26“. Dnevni red stručne rasprave je: pravni okvir zabrane raspolaganja državnom imovinom; pojam i obuhvat državne imovine u smislu Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine; nadležnosti organa Federacije BiH, kantona i jedinica lokalne samouprave u postupanju sa državnom imovinom; koncesije, službenosti, promjene namjene i druge oblike raspolaganja, odnosno pravnog postupanja u vezi sa državnim zemljištem; obavezno uključivanje Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine; posljedice postupanja suprotno Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom; praktičnu primjenu stavova Ustavnog suda Bosne i Hercegovine s posebnim osvrtom na Odluku broj U-2/26; način preispitivanja ranije donesenih akata i utvrđivanje njihove usklađenosti sa Zakonom; postupanje organa u slučaju utvrđene neusaglašenosti akta i preporuke za uspostavljanje interne procedure postupanja u predmetima koji se odnose na državnu imovinu.
Čobo je pismom upozorila Agenciju da „bilo kakva edukacija ili usmjeravanje državnih službenika Zeničko-dobojskog kantona mimo obaveze obaveznog uključivanja Pravobranilaštva BiH ili instruisanje da se navedeni akti i ugovori mogu subjektivno ‘preispitivati’ s ciljem da se zadrže na snazi suprotno nalogu Suda da se isti moraju staviti van snage, predstavlja poticanje na neizvršenje odluke Ustavnog suda BiH i saizvršilaštvo u nezakonitom raspolaganju državnom imovinom“.
„DPM Metals iz rudnika Vareš nezakonito izvlači državnu imovinu u vrijednosti od preko 2,08 miliona USD dnevno. Samo od trenutka donošenja Odluke Ustavnog suda BiH U-2/26 do danas, na osnovu apsolutno ništavnih akata, nelegalno je otuđeno više od 31 milion dolara državne imovine! Istovremeno se na berzi hvali nastavkom radova naglašavajući da napredak prevazilazi očekivanja i najavljujući puštanje u rad novih postrojenja tokom novembra i decembra ove godine. Ovakvo poslovanje i ignorisanje Suda omogućeno je isključivo teškim propustima i nepostupanjem potpuno nenadležnih kantonalnih i federalnih organa koji su im to u startu omogućili, a koji do danas nisu obustavili ovu višemilionsku pljačku“, napisala je Čobo i napomenula da je „zbirna vrijednost samo navedenih pet metala iskopanih u jednom kvartalu ove godine 174,14 miliona USD“, a da „prema zvaničnom kompanijskom obračunu u GEO ili ‘zlatnom ekvivalentu’ – ukupna izvučena vrijednost dostiže 192,15 miliona USD“.
Zastupnik u Parlamentu FBiH koji je bio jedan od 27 potpisnika inicijative, Dennis Gratz kaže da u narednom periodu nastavlja da radi na ovom predmetu jer tek sada počinje provođenje Odluke Ustavnog suda BiH U-2/26.
„U novom mandatu tražit ću od Vlade Federacije i nadležnog federalnog ministarstva da Parlamentu dostave kompletan plan provođenja odluke Ustavnog suda: koji se akti preispituju, šta je već poduzeto, u kojim rokovima i na koji način je uključeno Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine. Rok od šest mjeseci ne smije postati šest mjeseci administrativnog odugovlačenja. Posebno ću insistirati da se ‘preispitivanje’ ne pretvori u pokušaj pronalaženja načina da se sačuvaju pravni aranžmani za koje je Ustavni sud već utvrdio da su nastali raspolaganjem državnom imovinom od strane nenadležnih organa. I konačno, tražit ću jasan odgovor nadležnih institucija na vrlo jednostavno pitanje: na kojem se pravnom osnovu, nakon ovakve odluke Ustavnog suda, nastavljaju eksploatacija, povećavanje proizvodnje i raspolaganje prirodnim resursima u Varešu“, kaže Gratz i naglašava da je odluka US BiH „rezultat zajedničkog djelovanja zastupnika iz različitih političkih opcija i vrijedi ga upravo tako i tretirati“, a da odluke Ustavnog suda BiH nisu preporuke, pa će u narednom mandatu kontrolisati njihovo provođenje i insistirati na odgovornosti svakoga ko ih pokušava zaobići.
Parlamentarac Damir Nikšić, koji je pokrenuo zajedničko potpisivanje u Parlamentu FBiH, kaže da je u Varešu potrebna hitna akcija.
“Potrebno je hitno djelovanje jer dnevno ta kompanija, kako čujem, izvlači iz naše zemlje rude u vrijednosti od milion i po dolara. Mislim da javnost ne treba čekati na formiranje još jedne federalne ili kantonalne ili općinske komisije koja će na tome raditi jer poznata je ona da ‘ako hoćeš da ne uradiš ništa – imenuj komisiju’. Znam da može zvučati kao ‘šuplja’, ali bez obzira na to koliko izlizano zvučalo, mislim da se svi moramo pokrenuti jer su i pravda i presuda i ustav i zakon na našoj strani. Mislim da svi moramo raditi na tome, krenuti u širu akciju i napraviti pritisak javnosti na Pravobranilaštvo BiH da hitno reaguje jer ovo je i naša zemlja, zar ne“, kaže Nikšić i naglašava da je “prema presudi Pravobranilaštvo BiH dužno pokrenuti istragu”.
“Možemo ih samo javno pozvati da poslušaju Ustavni sud što činim evo i ovom prilikom. Jedini koji u liberalnoj demokratiji mogu vršiti pritisak na pravosuđe, odnosno na Pravobranilaštvo BiH, jesu nezavisni mediji i javnost, dakle sami građani. Zato je dobro i važno što ste uključeni u ovo. Aktivisti, a ni mi zastupnici sami sa svojim korisničkim računima na društvenim mrežama, to ne možemo sami pokrenuti bez pomoći medija i javnosti. Naročito sada kada je u toku smjena mandata“, pojašnjava Nikšić. Kaže daje svih 27 parlamentaraca potpisinika obavijestio o presudi i samo do Gratza dobio obećanje da će nastaviti raditi na ovom.
Ustavni sud BiH je krajem septembra 2026. godine, u sastavu: Mirsad Ćeman (predsjednik), Valerija Galić (potpredsjednica), Angelika Nußberger (potpredsjednica) te sudije i sutkinje Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić ocijenio da akti, odluke i rješenja Službe prostornog uređenja Općine Vareš, Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona i Vlade Zeničko-dobojskog kantona u slučaju rudnika u Varešu kojima raspolaže DPM Metals “nisu u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine”. Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Službi prostornog uređenja Općine Vareš, Vladi Zeničko-dobojskog kantona, Ministarstvu za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona i Ministarstvu za privredu Zeničko-dobojskog kantona je naloženo da „preispitaju usklađenost osporenih akata iz svoje nadležnosti sa Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine uz obavezno uključivanje Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine”, te da “preduzmu aktivnosti kako bi se akti za koje utvrde da nisu usklađeni sa Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine stavili van snage” i da u roku od šest mjeseci od dana dostavljanja odluke obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
