Piše: Rubina Čengić
Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine moralo bi podnijeti krivičnu prijavu protiv predstavnika vlasti koji su potpisali sve ugovore koji se odnose na rudarenje u Varešu i tražiti privremenu mjeru obustave svih radova dok sudovi ne donesu pravosnažne presude, kaže bivši pravobranilac BiH Mlađen Mandić.
„Gledam sve što se događa i jako sam ljut, iako to nema nikakve političko-pravne posljedice. Glavna zadaća Pravobranilaštva BiH je da štiti ekonomsko-pravne interese Bosne i Hercegovine i oni moraju ocijeniti da li je sve bilo zakonito ili nije, a oni kao da spavaju, ne vidimo da išta rade. Postoji rizik da, ako dođe do raskida ugovora, korisnik koncesije ide na arbitražu i da izgubimo taj spor. Moguće je da je onaj ko je sklapao ugovore izostavio član koji štiti BiH. Bezbroj puta sam se susreo s tim za 11 godina u Pravobranilaštvu BiH, ali ja bih to zaustavio“, kaže Mandić.
Podsjećanja radi, Ustavni sud BiH je 24. septembra 2026. godine donio presudu kojom je ocijenio da akti, odluke i rješenja Službe prostornog uređenja Općine Vareš, Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona i Vlade Zeničko-dobojskog kantona u slučaju rudnika u Varešu, kojima raspolaže DPM Metals, „nisu u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine“.
Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Službi prostornog uređenja Općine Vareš, Vladi Zeničko-dobojskog kantona, Ministarstvu za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona i Ministarstvu za privredu Zeničko-dobojskog kantona naloženo je da „preispitaju usklađenost osporenih akata iz svoje nadležnosti sa Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine uz obavezno uključivanje Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine“, te da „preduzmu aktivnosti kako bi se akti za koje utvrde da nisu usklađeni sa Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine stavili van snage“ i da u roku od šest mjeseci od dana dostavljanja odluke obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
U međuvremenu se na gotovo istoj lokaciji priprema otvaranje novih bušotina za rudnik hroma na području mjesnih zajednica Duboštica i Tribija.
„To jeste stopostotno državno zemljište, ali oni misle da se na njih ne odnosi presuda Ustavnog suda“, kaže Miroslav Pejčinović iz udruženja Opstanak. Priča da stalno obilazi teren i da se investitori ponašaju kao da presuda Ustavnog suda ne postoji i kao da se ništa ne dešava.
Aktivistkinja Hajrija Čobo, koja je inicirala obraćanje Ustavnom sudu BiH, kaže da se presuda iz septembra odnosi na sve koncesije date za državnu imovinu.
„Presuda se odnosi i na Ozren i na Jezero i na Mrkonjić Grad i na sva druga mjesta gdje su date dozvole za rudarenje na državnoj zemlji i ja mislim da je sada izuzetno jak pritisak i na Pravobranilaštvo BiH i na OHR“, kaže Čobo.
I Mandić smatra da u procesu preispitivanja dokumenata koji se odnose na ove slučajeve postoje dvije struje.
„Jedni sigurno žele da izbace Pravobranilaštvo BiH iz ovog procesa“, kaže Mandić.
Za to vrijeme institucije vlasti koje je Ustavni sud BiH prozvao održavaju sastanke.
U Sarajevu je 4. novembra, povodom Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i s ciljem koordinacije aktivnosti nadležnih organa i sveobuhvatne analize postupaka donošenja, kao i usklađenosti osporenih akata sa Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine, održan sastanak predstavnika Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Ministarstva energije, rudarstva i industrije u Vladi FBiH, Pravobranilaštva BiH, Ureda visokog predstavnika (OHR), Vlade Zeničko-dobojskog kantona i nadležnih kantonalnih ministarstava, te Općine Vareš.
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ističe važnost institucionalnog i odgovornog pristupa ovom pitanju te će, u okviru svojih nadležnosti, nastaviti aktivnosti na preispitivanju predmetnih akata i poduzimanju odgovarajućih mjera u skladu s Odlukom Ustavnog suda BiH i važećim propisima – navode iz ovog ministarstva, piše u saopćenju.
Vlada Zeničko-dobojskog kantona je 23. oktobra održala sjednicu s istom temom. Iz Press službe su na zahtjev portala Objavi.ba za intervju s premijerom odgovorili da on „trenutno nije u mogućnosti da udovolji pozivu“ jer su „tek u početnoj fazi izvršenja odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, broj: U-2/26“.
Kažu da preispitivanje znači „preispitivanje koncesije, služnosti, prenamjene zemljišta, odobrenja, saglasnosti i druge akte kojima se raspolaže imovinom ili se na drugi način zadire u prava koja se odnose na državnu imovinu“ i da je Vlada Zeničko-dobojskog kantona usvojenim zaključkom obavezala Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstvo za privredu/gospodarstvo Zeničko-dobojskog kantona da prilikom poduzimanja svih aktivnosti obavezno konsultuju i u postupak uključe Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine.
„Vlada Zeničko-dobojskog kantona je usvojila zaključak kojim je zadužila Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstvo za privredu/gospodarstvo Zeničko-dobojskog kantona da, radi izvršenja odluke Ustavnog suda BiH broj U-2/26, izvrše pojedinačno pravno preispitivanje svih osporenih akata iz svoje nadležnosti, što obuhvata: utvrđivanje pravnog statusa nekretnine na koju se presuda odnosi, utvrđivanje da li predmetna nekretnina predstavlja državnu imovinu u smislu Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, utvrđivanje pravne prirode i pravnih posljedica konkretnog akta, uključujući koncesije, služnosti, prenamjene, odobrenja, saglasnosti i druge akte kojima se raspolaže ili na drugi način zadire u prava koja se odnose na državnu imovinu, utvrđivanje nadležnosti organa koji je donio odnosno zaključio konkretni akt, provjeru da li je u postupku donošenja konkretnog akta bilo uključeno Pravobranilaštvo BiH u skladu sa Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, ocjenu usklađenosti konkretnog akta sa navedenim Zakonom i praksom Ustavnog suda BiH i utvrđivanje pravnih i faktičkih posljedica konkretnog akta, uključujući eventualne povezane ugovore, anekse, odluke, upise i druge naknadno preduzete radnje“, pišu iz Press službe, uz napomenu da je utvrđena i obaveza redovnog mjesečnog izvještavanja Vlade Zeničko-dobojskog kantona s prijedlogom daljih mjera.
