Piše: Adla Kahrić
Prema Programu za okoliš Ujedinjenih nacija okolišni kriminal obuhvata sve ilegalne aktivnosti koje negativno utiču na okoliš, a čiji je cilj ostvarivanje koristi pojedinca, grupe ili kompanija, od iskorištavanja, štete, trgovine ili krađe prirodnih resursa, uključujući, ali ne ograničavajući se na teška kaznena dijela i transnacionalni organizovani kriminal.
Generalna skupština Ujedinjenih naroda (UNEA) je 2014. godine prepoznala okolišni kriminal kao dio transnacionalno organizovanog kriminala. Usvajanje navedene rezolucije je predstavljao veliki korak za Program okoliša Ujedinjenih Nacija (UNEP) koji sprovodi aktivnosti u oblasti zaštite okoliša, a samim tim je ova problematika podržala cilj kojem UNEP teži – zaštita biološke raznolikosti i održiviji način života.
Postoje različiti tipovi okolišnog kriminala, a među najzastupljenijim su kriminal divljim vrstama, zagađenje, ilegalno ribarstvo, ilegalna sjeća drveća te ilegalno rudarenje. Ekološki kriminal ima negativni uticaj na prirodu, te kao takav uzrokuje povećanje nivoa zagađenja, degradaciju staništa, smanjenje biološke raznolikosti te narušava ekološku ravnotežu. Šteta uzrokovana u ekosistemima uzrokuje povećani rizik od bolesti, povećani uticaj klimatskih promjena, ekološke katastrofe, smanjen životni vijek te mnoge druge štete koji utiču na zdravlje svih živih organizama.
Nezakonito iskorištavanje i trgovina divljim vrstama
Kriminal divljim vrstama je veliki ekološki zločin i obuhvata kršenje nacionalnog, regionalnog ili međunarodnog zakonodavstva koji štiti divlje vrste. Dakle, uključuje nezakonitu trgovinu divljim vrstama ali i nezakonito ubijanje, trovanje ili krivolov divljači.
Prema Agenciji za okolišno istraživanje (Environmental investigaizion agency) jedna od osnovnih izazova u kriminalu divljim vrstama je nedostatak snažnog odgovora pravosudnog kriminala, što je pogoršano korupcijom i nedostatkom resursa u borbi protiv takvog kriminala. Zbog navedenog, vlade posjeduju nacionalne legislative kako bi regulisali isto, ali i kako bi države zabranile posjedovanje, ubijanje, prodaju i prijevoz divljih vrsta. Štaviše, utvrđeno je da ilegalna trgovina divljim vrstama predstavlja jedan od vrlo profitabilnih biznisa i unosan posao sa procijenjenom vrijednošću od oko 40 milijardi KM, najčešće isplaniranih i koordiniranih od strane visoko organizovanih transnacionalnih kriminalnih mreža. Štaviše, organizovani okolišni kriminal predstavlja jedan od brzo rastućih tipova organizovanog kriminala u svijetu.
Potražnja za proizvodima poput slonove kosti, tigrove kože, roga nosoroga, stvara snažan finansijski poticaj za krivolov i krijumčarenje te utiče na dosadašnje poduzete incijative, aktivnosti i mjere u zaštiti i očuvanju ovih vrsta. Zbog potražnje za navedenim dragocjenim proizvodima, koji u velikoj mjeri utiču na već ugrožene vrste, zastupljena je trgovina divljim vrstama. Trgovina divljim vrstama se sastoji od prodaje i/ili razmjene divljih vrsta, bilo živih ili neživih primjeraka, dijelova ili derivata te se dešava na svim razinama od lokalne do globalne. Shvatajući važnost problematike trgovine divljim vrstama, bila je neophodna međunarodna saradnja koja je važna za prekomjerno iskorištavanje vrsta putem međunarodne trgovine, a koji bi spriječili ilegalni prijenos i iskorištavanja ovih vrsta. Navedena suradnja je inicirala uspostavljanje Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i flore, poznatija kao CITES Konvencija (Convention on International Trade in Endangered Species of Wild Fauna and Flora). Bosna i Hercegovina je prepoznala važnost navedenog, te je ujedno i ratificirala CITES Konvenciju.
Kao i sve članice CITES Konvencije, i naša država je dužna da poštuje pravila Konvencije koja su vezana za trgovinu za više od 36 000 zaštićenih vrsta. Ipak, postoji veliki broj vrsta koje se ne nalaze na CITES listi a kojima se podjednako trguje u svijetu. Također CITES je limitiran na međunarodnu trgovinu, te time ilegalno iskorištavanje, ili krivolov zaštićenih vrsta ne spada u isto.
Iako su poduzete različite mjere u smanjenju nezakonitu trgovinu divljim vrstama ali i nezakonito ubijanje, trovanje ili krivolov divljači, ipak regulative nisu podjednako razvijene na globalnom nivou što dovodi do velike zastupljenosti ekološkog kriminala.
Značaj biološke raznolikosti i poduzimanja mjera u cilju njene zaštite
Jasno je da navedene aktivnosti utiču negativno na okoliš, na floru i faunu, ali isto tako mogu negativno uticati i na ljudsko zdravlje. Biološka raznolikost je neophodna za sve procese kao i sav život na Zemlji, uključujući i ljude. Bez velike raznolikosti životinja, biljaka i mikroorganizama ne možemo imati zdrave ekosisteme na koje se mi oslanjamo. Zdravi ekosistemi su osnova zdravog života na planeti Zemlji te čovjek ovisi o njima jer nam priroda pruža sve osnovne koristi koje su neophodne za egzistenciju, poput zraka kojeg udišemo, čiste pitke vode, hrane, lijekova i mnogih drugih koristi koje čovjek nepromišljeno uzima i iskorištava.
Shvatajući važnosti biološke raznolikosti, jasno je da sama tematika ekološka kriminala ima važnu ulogu u očuvanju i zaštiti prirode, odnosno pružanju zdravije sredine za sviju nas. Konvencija o biološkoj raznolikost Ujedinjenih Nacija UNCBD ističe važnost održivog korištenja resursa i održivog upravljanja prirodnim resursima kako bi se adekvatno zaštitila biološka raznolikost uz angažman i djelovanje različitih interesnih strana.
Novi Kunming-Montreal Okvir za Biodiverzitet koji je usvojen u Montrealu u decembru 2022. godine, na 15. Konferenciji stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti Ujedinjenih naroda je rezultirao uspostavljanje ambicioznih ciljeva koje države članice trebaju da ispoštuju. U okviru istog su usvojena 23 cilja do 2030. godine i 4 cilja do 2050 godine, sa ciljem postizanja 2050. vizije tj. života u harmoniji sa prirodom. Isti ciljevi upućuju i da iskorištavanje i trgovina divljim vrstama bude održiva, sigurna i legalna.
Bosna i Hercegovina je ratificirala navedenu Konvenciju, te kao članica iste dužna je da radi na ispunjavanju ciljeva navedenog usvojenog ambiciozni okvira za biodiverzitet koji predstavlja put ka održivijem i zdravijem životu za sviju nas.
Obzirom da čovjek ovisi o prirodi i prirodnim resursima i dobrobitima koje dobiva iz nje, neophodno je poduzeti značajne mjere u cilju smanjenja ekološkog kriminala, koji će zauzvrat smanjiti njegov uticaj te time zaštiti biološku raznolikost, a naročito kada su u pitanju rijetke i ugrožene vrste.
Ovaj tekst je izrađen uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska. Sadržaj ovog materijala je isključiva odgovornost Global Analitike i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.
