Uvijek je bila tamo gdje je borba za prava bila najaktuelnija. Borila se za pravo glasa za žene, a svojim bogatstvom je finansirala istraživanja koja su dovela do kontraceptivne pilule. Ona je Katherine McCormick, i ona je heroina ljudskih prava.
Katherine Dexter McCormick rođena je 27. augusta 1875. godine u državi Michigan, Sjedinjene Američke Države, u bogatoj porodici potomaka Samuela Dextera, američkog političara koji je uz mandate u Kongresu služio i u kabinetima dvojice od tri prva predsjednika SAD – jednom kao ministar odbrane a drugi put kao ministar trezora. Doslovno rođena u svili i kadifi, Katherine je imala priliku da studira i diplomira biologiju na i tada prestižnom i progresivnom Massachusetts Institute of Technology (MIT).
Planirala je nastaviti studij medicine, ali se udala za Stanleya Roberta McCormicka, jednako bogatog industrijalca i nasljednika imperije proizvođača poljoprivrednih strojeva International Harvester Company. Stanley je bio sjajan student sa Princetona i talentiran sportista ali je, nažalost, pogođen ranom demencijom, kako se tada nazivala bolest koju danas nazivamo shizofrenijom. Zbog toga je nakon samo nekoliko godina braka smješten u sanatorijum i proglašen poslovno nesposobnim a skrb o njemu i njegovoj imovini je podijeljena između Katherine i njegove porodice, čime je zacrtan put njene filantropije.
Katherine McCormick je jako rano uzela učešća u borbi za prava žena, već kao studentica na MIT kada je ušla u otvoreni sukob sa upravom univerziteta. U to vrijeme je MIT zahtijevao od studentica da nose ženske šešire sa ptičjim perjem ali ona je to odbijala. Doskočila je administraciji sa tvrdnjom kako ptičje perje predstavlja rizik od požara u univerzitetskim laboratorijama i pravilo je bilo ukinuto iz sigurnosnih razloga a Katherine je već tad izvojevala malu ali ilustrativnu pobjedu u borbi za prava žena.
Godine 1909., tridesetčetvorogodišnja Katherine je istupila javno kao govornica na prvom otvorenom mitingu sufražetkinja u Massachusettsu, a postala je potpredsjednica i blagajnica poznate National Amercian Woman Suffrage Association, državne asocijacije američkih sufražetkinja te je izdavala novine „Ženski žurnal“ (Woman’s Journal). Ostalo je zapamćeno kako su njeni napori bili možda i ključni u borbi koja je dovela do usvajanja 19. amandmana na Ustav SAD kojim su američke žene stekle pravo glasa na izborima 1920. godine.
Prije toga su žene imale pravo glasa u nekim kolonijama koje će se kasnije udružiti i formirati SAD, ali do 1807. godine sve savezne države su ženama ograničile pravo glasa. Cijelo 19. stoljeće je trajala borba za ostvarenje prava na glas na izborima za žene i jednakost spolova, ali su ovi napori odbacivani kao neustavni sve do konačnog usvajanja 19. amandmana na Ustav 1919. godine i njegove ratifikacije godinu poslije. Zahvaljujući ženama poput Katherine McCormick, 26 miliona žena u SAD su stekle pravo glasa na predsjedničkim izborima 1920. a nakon toga je uspostavljena i „Liga glasačica“ (League of Women ) kao moćan blok čije glasove kandidati nisu mogli ignorirati. Potpredsjednica Lige bila je Katherine McCormick a rad je nastavila i u smjeru osiguranja prava glasa i za obojene stanovnike SAD koji nisu bili obuhvaćeni 19. amandmanom.
Sve ovo vrijeme je bila posvećena i svom mužu, tražeći lijek koji bi mu mogao pomoći. U to vrijeme endokrinologija nije bila naročito razvijena, te se smatralo kako shizofreniju uzrokuje poremećaj nadbubrežne žlijezde, zbog čega je Katherine sponzorirala brojna endokrinološka istraživanja. Uspostavila je Fondaciju za neuroendokrinološka istraživanja pri Univerzitetu Harvard i subvencionirala izdavanje naučnog časopisa Endokrinologija. Ova fondacija je prva na svijetu istraživala veze između hormona i mentalnih oboljenja a to ne bi bilo moguće bez obilnih donacija sredstava koje je Katherine McCormick naslijedila od svoje majke i supruga i njene posvećenosti.
Uz to je bila žestoka zagovornica ženskog prava na planiranje porodice i finansirala je vlastitim sredstvima ilegalni uvoz sredstava za kontracepciju iz Europe. Sarađujući sa endokrinolozima pedesetih godina prošlog stoljeća došla je u kontakt sa biologom i istraživačem koji se zvao Gregory Goodwin Pincus, a godinama je radio na razvoju hormonalne kontraceptivne pilule. Farmaceutske kompanije nisu željele ulagati u njegovu ideju jer nisu vidjele brzu zaradu u tome ali je ona oduševila Katherine McCormick koja je iz godine u godinu financirala Pincusov rad, ulažući sumu koja bi odgovarala preko 20 miliona današnjih dolara sve dok oralna kontraceptivna pilula nije odobrena kao lijek za menstrualne tegobe 1957. godine i dok tri godine kasnije kontraceptivna svojstva nisu zvanično prihvaćena kao njeni efekti.
Nakon ovog uspjeha, Katherine se okrenula poboljšanju uvjeta studiranja za žene na univerzitetu na kojem je svojevremeno diplomirala – MIT je imao premalo mjesta za smještaj studentica, svega pedesetak. Da bi osigurala sigurnost studija za studentice i povećala njihov broj, Katherine McCormick je platila izgradnju paviljona nazvanog po njenom suprugu koji je pružio prostor za upis još 200 studentica, povećavajući njihovo učešće sa tri na četrdeset posto!
O ovome je predsjednik organizacije alumnista i alumnistkinja MIT-a William Hecht rekao: „Vidno prisustvo žena na MIT pomoglo je ogromnom otvaranju nauke i inžinjerskih profesija velikom dijelu populacije koja je ranije bila isključena. To je bez sjene sumnje pokazalo kako su na MIT žene i muškarci ravnopravni.“
Katherine McCormick je umrla 28. decembra 1967. godine u Bostonu, u devedeset trećoj godini života. U testamentu je ostavila pet miliona dolara (prilagođeno inflaciji, evkvivalentno današnjih 45 miliona USD!) američkoj federaciji za planiranje porodice, jednako toliko za podršku mladim doktoricama na medicinskom fakultetu univerziteta Stanford, i milion dolara (današnjih devet miliona) Pincusovoj Worcester Fondaciji za eksperimentalnu biologiju.
Ali više od novca znači to što je Katherine McCormick cijeli svoj život posvetila borbi za prava tamo gdje je to bilo najpotrebnije – od borbe za pravo glasa za žene, preko poboljšanja prava manjina, do prava žena da rade, usavršavaju se i planiraju porodicu. Od prava glasa do pilule za kontracepciju – sve su to zasluge Katherine McCormick, heroine ljudskih prava.
