Kako je za naš portal rekao Besim Gurda, projekt menadžer Udruženja građana „Fojničani Maglaj“ šišmiši su slavenskim kluturama važili za blagoslovena bića, mit iz tog perioda kaže da su momci osvajali djevojke gledajući kroz krilo šišmiša, u smislu da će onu koju pogledaju kroz krilo šišmiša sigurno odmah osvojiti.
Besime, za početak razgovora recite nam trebamo li se bojati šišmiša?
Apsolutno ne. Šišmiši su često nepravedno stigmatizirani i predstavljeni kao opasne životinje, ali u stvarnosti su potpuno bezopasni za ljude. Čak štaviše, za ljude i prirodu su veoma korisni i predstavljaju jednu od najvažnijih životinja za uspostavljanje ravnoteže u prirodi i održavanje ekosistema stabilnim. U pravilu su to mirne životinje koje se ni ne zanimaju za ljude niti predstavljaju prijetnju za njih, stoga ako ih ostavite na miru, šišmiši će sigurno učiniti isto.
Koji su to najčešći mitovi o šišmišima?
Njihov tajnovit i specifičan način života uvijek je bio interesantan ljudima pa su se vremenom razvili i mnogi mitovi o šišmišima. Neka „globalna“ mitologija o šišmišima vezana je za vampire, grofa Drakulu i sl., zbog čega i jeste stvorena pogrešna slika o šišmišima kao strašnim stvorenjima. Nasuprot tome, u našim slavenskim kulturama su u prošlosti šišmiši važili za blagoslovena bića, pa je u starim zapisima navedeno da su kuće u koje bi se naseljavali šišmiši slovile za blagoslovene kuće. Jedan interesantan mit iz tog perioda kaže da su momci osvajali djevojke gledajući kroz krilo šišmiša, u smislu da će onu koju pogledaju kroz krilo šišmiša sigurno odmah osvojiti. U svakom slučaju, u našim kulturama šišmiši nisu bili ozloglašeni kao sada, pod uticajem zapadnjačkih mitova i holivudskih filmova.
Otkud potiče vaše interesovanje za zaštitu šišmiša?
Kroz dugogodišnje bavljenje speleologijom, često sam se susretao sa šišmišima u pećinama i jamama. Prikupljajući podatke, radeći i razgovarajući sa ljudima koji se od ranije bave šišmišima, i sam sam se više zainteresovao za njih. Tako su krenula brojna istraživanja i monitorinzi, učenje o njihovoj važnosti i na kraju svjestan potrebe njihove zaštite počeo sam se baviti time.
Šta je to novo što je vaš angažman donio i što će donijeti za lokalnu zajednicu u kojoj djelujete?
Što se tiče lokalne zajednice i našeg angažmana, posebno bih izdvojio edukaciju, odnosno dobru suradnju sa osnovnim i srednjim školama, i aktivnosti podizanja svijesti o značaju šišmiša za prirodu i ljude. To se posebno uspješnim pokazalo tokom ovogodišnje Međunarodne noći šišmiša, nakon koje smo imali zaista brojne pozitivne reakcije. Takođe, bitno je istaknuti da kroz svoj rad nastojimo napraviti veće promjene, ne samo na lokalnom, nego i nacionalnom nivou. U tom smislu smo proveli i provodimo brojna naučna istraživanja, izradit ćemo Nacionalni izvještaj o stanju šišmiša te određene preporuke i smjernice uz koje ćemo aktivno zagovarati adekvatnu provedbu zaštite svih vrsta šišmiša u BiH i njihovih staništa.
Ove godine ste imali nekoliko kampova, te okupili veliki broj učesnika/ca i istraživača/ica?
Kakvi su utisci učesnika/ca?
Naučno-istraživački kampovi su postali naša ustaljena praksa. Uvidjeli smo da ovakav način rada, uz iskusne stručnjake i studente, poluči mnoštvo vrijednih rezultata. U prvom redu je značajno da kroz uključivanje studenata i njihovu edukaciju na terenu gradimo mrežu budućih istraživača, što je u praksi već dalo rezultata. Osim toga, ostvareni naučni rezultati su zaista obimni i ključni su u procesu zaštite, ne samo šišmiša, nego i u uspostavljanju novih zaštićenih područja u BiH. O uspješnosti ovakvih istraživanja najbolje govori brojnost i raznolikost istraživača, regionalna zastupljenost i na kraju krajeva njihovi pozitivni utisci i redovno vraćanje svake godine kako bi dali svoj doprinos istraživanjima i zaštiti prirode.
Koja su najznačnija otkrića do kojih ste došli tokom istraživačkih kampova?
Tokom kampova, ali i brojnih drugih „vikend istraživanja“ otkrili smo i zabilježili mnogo vrijednih otkrića i podataka o šišmišima i njihovoj populaciji u BiH. Osim brojnih novih podataka o šišmišima za Hercegovinu, Krajinu i Istočnu Bosnu, otkrivene porodiljske kolonije ugroženih vrsta šišmiša širom BiH, otkrivene najveće kolonije nekih vrsta na Balkanu itd., u kontekstu novijih otkrića bih izdvojio istraživanja na Ozrenu. Tokom naučno-istraživačkog kampa na Ozrenu otkrili smo da je ova planina najveće domaće stanište jednog od najugroženijih šišmiša, velikog potkovičara (Rhinolophus ferrumequinum). Fascinantno je da nigdje u Bosni i Hercegovini do sada nije zabilježen ovakav obim eholokacijskih signala ove vrste, što jasno pozicionira Ozren u jedno od posljednjih utočišta velikog potkovičara koji je u dijelovima Zapadne Europe već potpuno nestao. Bilo kakvo uništavanje Ozrena ne samo da bi nanijelo neprocjenjivu štetu za očuvanje ovog strogo zaštićenog šišmiša, već bi predstavljalo i ozbiljno kršenje međunarodnih sporazuma i direktiva koje je potpisala i Bosna i Hercegovina, odnosno Bernske i Bonske konvencije, EUROBATS sporazuma te Europske direktiva o staništima. Stoga bi ovo izvanredno otkriće trebalo biti jedan od najznačajnijih argumenta za proglašenje Ozrena u zaštićeno područje prirode.
Koliko ima zaštićenih vrsta šišmiša u BiH i koje su to?
Smjernice Međunarodnog sporazuma o zaštiti šišmiša, za čiju provedbu se BiH obavezala, nalažu zaštitu svih vrsta šišmiša, što kod nas nije slučaj. Kako je u BiH zaštita okoliša ustavna nadležnost entiteta tako imamo Crvene liste divljih vrsta i podvrsta biljaka, životinja i gljiva Federacije BiH objavljene u Službenim novinama Federacije BiH br.7/14 te Crvenu listu zaštićenih vrsta flore i faune Republike Srpske objavljene u Službenom glasniku RS br.124/12, a na ovim listama se nalazi 18 (FBiH), odnosno 26 (RS) vrsta šišmiša, od ukupno 32 vrste koje naseljavaju Bosnu i Hercegovinu.
Posebnu pažnju ste posvetili djeci. Na koji način su djeca uključena u aktivnosti zaštite šišmiša?
Puno pažnje posvećujemo edukaciji djece jer želimo prije svega promijeniti pogrešnu sliku o šišmišima i ukazati na njihov značaj. Osim predavanja koja smo održavali, djecu smo uključili u aktivnosti izrade i postavljanja kućica za šišmiše. Kućice od drveta smo i postavili u dvorišta škola, a djecu smo „zadužili“ da redovno prate da li se neki šišmiš uselio u kućicu i da nam jave. Na ovaj način ih nastojimo zainteresovati i učiniti im šišmiše i njihovo istraživanje zanimljivim.
Kako je strategija za zaštitu šišmiša povezana sa putem BiH ka EU?
Pristupanje EU zahtijeva usklađivanje domaćeg zakonodavstva s evropskim normama i direktivama. Bosna i Hercegovina je usvojila Direktivu o staništima EU i potpisala Međunarodni sporazum o zaštiti šišmiša EUROBATS i na taj način se obavezala zaštititi sve vrste šišmiša i njihova specifična staništa. Obzirom da je BiH pristupila ovom sporazumu, postoji hitna potreba i obaveza da se stanje u našoj zemlji upotpuni tačnim podacima o stanju šišmiša, posebno vrsta sa Aneksa II Evropske Direktive o staništima. Zbog toga radimo na procesu zaštite šišmiša i izradi prijedloga Natura 2000 područja značajnih za šišmiše, čime bi naša država pokazala svoju spremnost i predanost poštovanju međunarodnih sporazuma, što je važan korak prema integraciji u EU.
Budući da su šišmiši jedina vrsta sisara koja zbog svoje ugroženosti uživa zaštitu kroz Evropski sporazum o zaštiti šišmiša, brigom o njima i povećanjem svijesti građana o potrebi njihove zaštite doprinijet ćemo ne samo zaštiti šišmiša i prirode u cijelosti nego i ukupnom ugledu Bosne i Hercegovine u stručnim i naučnim krugovima.
Riječ više o potpisanom memorandumu sa gradom Zavidovići, a zahvaljujući kojem su vaše aktivnosti prvorangirane u Evropi?
Potpisivanjem ovog Memoranduma, Grad Zavidovići se ističe kao prvi evropski “Grad prijatelj šišmiša”. Ovaj naslov ukazuje na predanost grada zaštiti i očuvanju šišmiša i njihovih staništa, što je prepoznatljiv korak prema promicanju važnosti zaštite šišmiša i prirode uopšte. Naša vizija je da će ovaj Memorandum imati značajne implikacije na promociju i zaštitu šišmiša, ne samo u Zavidovićima nego u cijeloj BiH, jer promicanjem značaja šišmiša na ovaj način stvaramo pozitivan primjer koji se može slijediti i u drugim gradovima, pa čak i regiji i Evropi. U prilog tome govore i reakcije predstavnika EUROBATS-a, koji su oduševljeni idejom i realizacijom. Osim što ovim Memorandumom Grad Zavidovići daje punu podršku provođenju naših aktivnosti vezanih za istraživanje, monitoring i zaštitu šišmiša, on takođe postaje i svojevrsni „grad lider“ na polju zaštite šišmiša, a ovakav inovativan pristup sigurno može privući brojne projekte koji će u konačnici doprinijeti i razvoju lokalne zajednice.
Anegdota, zanimljivost koju biste izdvojili, a sa kojom ste se susreli u radu?
Zanimljivo je to kakvi čudaci ispadamo u očima drugih ljudi kada kažemo da istražujemo šišmiše. Znao sam se zadesiti u nekim planinskim selima, gdje ljudi naravno jedva čekaju da vide nekoga, da progovore. Kada upitaju šta radite ovdje, a ja odgovorim istražujemo šišmiše, ili prasnu u smijeh ili im se stvori ogroman upitnik nad glavom. Često nakon tog smijeha dođe i pitanje „A šta stvarno radite?“. Nakon dodatnih objašnjenja, ta slika se promijeni, pa sve to na kraju ispadne i simpatično, a ti ljudi redovno postaju naši vodiči do lokalnih pećina i dobri domaćini pri svakom sljedećem susretu.
