Piše: objavi.ba
Svako drugo biračko mjesto u Bosni i Hercegovini je nedostupno za osobe s invaliditetom, a prema grubim procjenama 10 posto biračkog tijela u BiH su osobe s poteškoćama što je oko 340.000 birača, upozorili su iz Unije organizacija osoba s invaliditetom s okruglog stola koji je održan u Sarajevu povodom početka predizborne kampanje za Opće izbore u BiH koji su zakazani za 4. oktobar.
“U posljednja dva izborna ciklusa smo pratili pristupačnost biračkih mjesta i oko 51 posto njih je nepristupačno – nema dovoljno prostora za kretanje kolica, lupa, audio-uputstava, dostupnih toaleta, telefonskih linija za prijavu prepreka. Na prošlim izborima je taj broj i veći nego na onim četiri godine ranije i Centralna izborna komisija BiH bi morala usvojiti minimalne standarde pristupačnosti za biračka mjesta“, rekao je Željko Volaš iz Udruženja amputiraca u RS.
Cilj ovog okruglog stola koji su, uz moderaciju politologa Adisa Arapovića, organizovali Caritas Bosne i Hercegovine i Unija organizacija osoba s invaliditetom u Bosni i Hercegovini uz podršku Evfropske unije u BiH i OSCE-a, je potaknuti dijalog o izazovima i mogućnostima unapređenja pristupačnosti i inkluzivnosti izbornog procesa u BiH i zajednički definisaati preporuke koje će doprinijeti ravnopravnom ostvarivanju biračkog prava i punom političkom sudjelovanju osoba s invaliditetom.
„BiH nije inkluzivno društvo. Sve ono što osobe bez invaliditeta mogu OSI ne mogu jer se sreću s brojnim preprekama, pa i u izbornom procesu“, rekao je Zlatko Malić iz Caritasa.
Na okruglom stolu su predstavljena tri dokumenta: Prepreke u izbornom procesu i preporuke za Opće izbore 2026. i naredne izborne cikluse, Smjernice političkim strankama za mandatni period 2026/2030. i Smjernice za medije o izvještavanju o pitanjima od važnosti za osobe s invaliditetom tokom političkih kampanja.
„Prioriteti za OSI u BiH su, prema istraživanjima Unije: pristupačnost prostora, usluga, informacija, tehnologija, dobara, vrijednosti, usluga; samostalnost i život bez institucionalizacije; pravo na odgovarajuća savremena pomagala jer to nije uređeno ni na približno jedan način; zaposlenje, reforma socijalne brige, reforma obrazovanja i učešće u javnom i političkom životu i procesu donošenja odluka“, pojasnio je Suvad Zahirović. Naglasio je da su zahtjevi OSI u BiH isti od prvih demokratskih izbora, ali da se proteklih godina nije uradilo mnogo, iako je BiH, potpisujući UN konvenciju, preuzela obavezu da osigura prava.
Volaš je naglasio da će udruženja pratiti kako političke partije reaguju na njihove zahtjeve.
„Mi smo svim političkim partijama poslali upit da li imaju osoba s invaliditetom na kandidatskim listama i da li su nama važne teme uvrstili u svoje političke programe – niko nije odgovorio, niko nije odgovorio čak ni da je primio e-mail“, rekao je Volaš.
Na okruglom stolu je član CIK-a BiH Ahmed Šantić još jednom objasnio proces glasanja uz korištenje novih tehnologija i naglasio da kružić pored imena kandidata mora biti popunjen, da će po zatvaranju biračkih mjesta skenirani listići biti i ručno prebrojani, te da predsjednici i zamjenici predsjednika biračkih odbora više nisu stranački obojene ličnosti, ali i da se na biračkim mjestima nalaze nestranačke osobe od kojih će biti moguće zatražiti pomoć.
Gestovna tumačica Jasminka Proho upozorila je CIK BiH da su edukativni i promotivni spotovi prebrzi, bez titla, i predložila da prije emitovanja budu testirani s osobama s poteškoćama. Dario Jovanović iz Pod Lupom rekao je da nove tehnologije omogućavaju audio-instrukcije za birače i da glasački listići u formatu A4 omogućavaju korištenje Brajevog pisma, te da je pomoć jednog lica nemoguće zloupotrijebiti tako da ista osoba pruža pomoć većem broju birača, a čuo se i zahtjev za pojednostavljenje pojašnjenja glasanja i neplašenje birače konstatacijama da je glasanje s novim tehnologijama komplikovano.
Predstavljajući smjernice za novinare, Sunita Hotić je podsjetila medije i političke kandidate da su OSI u BiH raznolika skupina sa širokom paletom različitih perspektiva, ali i prepreka, među kojima su najizraženije stereotipi i predrasude, barijere, okolinske i komunikacijske, te institucionalne prepreke.
„Detektovali smo sedam oblasti ili pitanja za koja očekujemo da ih novinari postave kandidatima u kampanji: koliko kandidati znaju o položaju OSI u BiH i šta planiraju uraditi da taj položaj poprave; da li će, kao budući izabrani, tražiti u budžetima dugoročna rješenja za rad organizacija OSI i kako će osigurati da taj proces bude transparentan; da li su svjesni nepristupačnosti javnih institucija za OSI – objekata, web-stranica – i da li će uključiti OSI kao konsultante da to stanje poprave; da li su svjesni nepristupačnosti izbornog procesa, posebno tajnosti glasanja i javnih debata za slijepe i gluhe, i šta će uraditi da to poprave; šta su političke partije u svojim programima planirale za OSI, imaju li OSI u stranci i na koji način planiraju da ih uključe u procese odlučivanja, te kako ocjenjuju trenutno stanje kada je u pitanju zapošljavanje OSI i kako misle unaprijediti stanje i potaknuti poslodavce da ih zapošljavaju“, rekla je Hotić i naglasila da osobe s invaliditetom očekuju da se o njima ne govori iz perspektive sažaljenja, nego odgovorno i u skladu s UN-ovom konvencijom o pravima OSI – ne invalidi, invalidne osobe ili osobe s posebnim potrebama, nego osobe s invaliditetom.
