Evo nas ponovo s novim odgovorima naše Alme Nuhić-Šišić, dipl. psihologinje i psihoterapeutkinje psihodinamske integrativne psihoterapije u edukaciji, na vaša pitanja.
Kao i do sada, ono što vas zanima i što želite da pitate u vezi sa mentalnim zdravljem šaljite na storyje Objavi.ba i Facebook stranicu Psihoterapija Alma N. Sisic, pri čemu vam redakcija Objavi.ba garantuje anonimnost.
Danas objavljujemo nova dva iz grupe pitanja koja ste poslali, a s narednim pitanjima i odgovorima vidimo se narednog petka, 15. decembra.
Pitanje br. 73
Poštovana, imam dvije ćerke (6 i 12 godina), sa starijom ćerkom imam problem jer neće sama da se kupa, da sebi izvadi jelo, da spremi svoju sobu. Mlađa kćerka hoće, dok starija neće ako ne mora. Inače je nesigurna u sebe, neće sama da se javi na nastavi, iako zna gradivo. Ovakvo njeno ponašanje me frustrira, šta mogu učiniti da se to promijeni?
Odgovor:
Iako djeca rastu u istoj porodici I istim porodičnim okolnostima, možemo vidjeti da su različiti jer mnogi faktori doprinose formiranju karaktera. Od genetske predispozicije, samog procesa sazrijevanja, do učenja koje svako dijete usvaja na svoj način. Ponašanje vaše starije kćerke ukazuje na njenu povećanu potrebu za pažnjom, jer samim svojim ponašanjem, koje zahtijeva uvijek povećani trud oko nje u odnosu na mlađu sestru, dobija više pažnje i važnije mjesto u dinamici porodičnih odnosa. Nekada se djeca boje da će odrastanjem izgubiti dio brige i ljubavi svojih roditelja, nekada zapažaju da se mlađoj braći ili sestrama poklanja više pažnje baš kada su mali i nesamostalni, pa to predstavlja osnov za regresivne oblike ponašanja. Vaša devojčica pokazuje emocionalnu nezrelost, a definitivno ima potencijala da koriguje svoje ponašanje, ali je potrebno potencirati njenu samostalnost i odgovornost, možda kroz povjeravanje nekih dnevnih odgovornosti kako biste joj pokazali da imate povjerenja u nju i kako ćete je isto tako brižno voljeti i kad bude samostalna i odrasla. Sve to treba raditi uz mnogo nježnosti i razumjevanja.
Za sva dodatna pitanja stojim vam na raspolaganju.
Vaša Alma
Pitanje br. 74:
Poštovana, već nekoliko godina pokušavam privesti fakultet kraju, međutim nikako da nađem volju i pravu motivaciju. Kako riješiti zadnjih nekoliko ispita?
Odgovor:
Draga čitateljice, hvala na pitanju.
Motivacija je jedan od najvažnijih temelja bitnih za akademski razvoj studenata jer je motivacija sila koja uzrokuje kretanje u čovjeku. Zajedno s motivacijom, angažman se smatra vrlo važnim za poboljšane ishoda učenja kod studenta. Što je veća motivacija za učenje – to će biti veći studentski angažman, a što je niža motivacija za učenje – angažman studenata je manji.
Koja je vaša potreba da odlažete učenje i polaganje ispita? Iako to što prepoznajete da vam nedostaje motivacije i da odlažete polaganje zadnjih par ispita nije dovoljno za promjenu, jeste važno za razumijevanje i početak promjene. Šta možete uraditi da izađete iz obrasca odlaganja u obrazac „uradi odmah“? Probajte se prisjetiti kad ste posljednji put bili motivisani i uradili nešto bez odlaganja? Kako ste to uradili? Ako uzmemo za primjer odlaganje učenja za ispit kako bi se završio fakultet, posmatrajte svoje mišljenje kako bi izdvojili slike, ideje i emocije koje se javljaju u datom trenutku. Preispitajte i osporite pogrešna uvjerenja koja se svode na ideju da će sutra učenje biti lakše. Potom se odmah izložite učenju za ispit kako bi neutralisali ovu naviku.
Kada se ponašate na način koji remeti ovu naviku, vi preuzimate mjere samoregulacije i samoupravljanja, usljed toga postižete da uradite stvari i završite obaveze blagovremeno. Na taj način aktivno doprinosite ličnom razvoju.
Želim vam uspjeh u savladavnju ove prepreke i uspješno polaganje preostalih ispita.
Vaša Alma
