PSIHOLOG ODGOVARA PETKOM: Anoreksija nervosa ili pokušaj vraćanja samokontrole

    Psihodinamsko tumačenje nastanka anoreksije nam govori o sukobu između zavisnosti od majke i djetetove želje za nezavisnošću koji rezultira anoreksijom kao načinom izražavanja samokontrole, majka se često doživljava kao ličnost koja vrši pretjeranu kontrolu, te mlada osoba osjeća kao da gubi identitet i po svaku cijenu ne želi da izraste u odraslu osobu, što je roditelj prema kome je neprijateljski raspoložena

    I ovoga petka naša Alma Nuhić-Šišić, dipl. psihologinja i psihoterapeutkinje psihodinamske integrativne psihoterapije u edukaciji, odgovara tematski i sveobuhvatno na jedno vaše pitanje, ono koje ste vi nametnuli kao najurgentniju i najvažniju temu toga trenutka.

    Ovoga petka to je anoreksija nervosa.

    I dalje sve što vas zanima i što želite da pitate u vezi sa mentalnim zdravljem možete nastaviti da šaljete na Instagram profil Objavi.ba i Facebook stranicu Psihoterapija Alma N. Sisic.

    S vama smo ponovo u naredni petak, 24. maja.

    Foto: Alma Nuhić-Šišić, dipl. psihologinja i psihoterapeutkinja psihodinamske integrativne psihoterapije u edukaciji

    Poštovana, imam kćer od 14 godina. Jako je mršava, što zbog takve građe, ali i zbog slabijeg apetita. Želi da se bavi manekenstvom, čemu se ja ne protivim, ali bih voljela da više jede. Plašim se anoreksije pa vas molim mi napišete koji su simptomi anoreksije? Hvala.

    Odgovor:

    Draga čitateljice, hvala vam na pitanju.

    Razumijem vašu brigu i predlažem da razgovarate s vašom kćerkom o njenim emocijama i doživljaju sebe. Važno je ispitati postoji li strah od debljanja, i da pokušate uočiti da li dolazi do gubitak težine. Razgovor s vašim liječnikom i zajednički odlazak na razgovor kod psihologa bi vam mogao dati precizne odgovore o zdravstvenom stanju vaše kćerke. Pravovremenim otkrivanjem smetnji iz kruga ovog poremećaja se može omogućiti i pravovremeno uključivanje u psihoterapijsko liječenje, čime se sprečava razvoj bolesti. Anoreksija nervosa je poremećaj u kojem je hrana strogo ograničena i ponašanje značajno izmijenjeno zbog krajnjeg straha od hrane, debljanja i poremećaja u tjelesnoj slici.

    Poremećaj se obično pojavljuje u adolescenciji, najčešće između 12. i 17. godine, a može i ranije. Započinje tako što mlada osoba počinje da drži dijetu jer se smatra punijom u odnosu na to kako bi trebala da izgleda. Glavni psihološki problemi su strah od debljine i neprekidna potreba za održavanjem niske tjelesne težine, jer vjeruje da je debela bez obzira što je okolina i ogledalo uveravaju u suprotno. Glavna obilježja anoreksije nervose su: težina manja od standardne za 15%, amenoreja (izostanak menstruacije) i strah od debljanja. Za dijagnozu je ključno otkrivanje “straha od debljine”, kojeg gubitak težine ne umanjuje.

    Šta je uzrok njenog nastanka i zašto se kod nekih osoba razvije anoreksija nervosa a kod nekih ne?

    Psihodinamsko tumačenje nastanka anoreksije nam govori o sukobu između zavisnosti od majke i djetetove želje za nezavisnošću, što rezultira anoreksijom kao načinom izražavanja samokontrole. Majka se često doživljava kao ličnost koja vrši pretjeranu kontrolu, te mlada osoba osjeća kao da gubi identitet i po svaku cijenu ne želi da izraste u odraslu osobu, što je roditelj prema kome je neprijateljski raspoložena.

    Samokontrola koju mlada djevojka iskazuje je znak unutrašnje snage i moći, ali način na koji je prikazana kroz izgladnjivanje u krajnjoj mjeri dovodi do krhkosti, a slabost izražava dječju nesposobnost da preuzme odgovornosti odraslog života. Dolazi do egzistencijalne krize u pogledu autonomije i nezavisnosti mlade osobe. Prisutan je i strah od seksualnosti te se gladovanjem izbjegava razvoj odraslog tijela. Ograničen unos hrane dovodi do izostanka menstruacije i razvoja polnih karakteristika, poput grudi i proširenih bokova.

    Sprečavanjem razvoja u odraslu osobu, izbjegava se anksioznost povezana s odrastanjem i seksualnošću. Ove osobe pate od osjećaja neadekvatnosti i jake potrebe da nadziru okolinu, a nedostaje im spontanost, inicijativa i teško izražavaju osjećanja. Dosadašnja istraživanja sugerišu da određene psihološke karakteristike, kao što su izrazita usmjerenost na školski uspjeh i sportske aktivnosti, perfekcionizam, mogu biti faktori koji mogu doprinijeti razvoju anoreksije nervose. Osobe sa anoreksijom nervosom su često bojažljive, pesimistične, povučene, ambiciozne, uporne, emocionalno distancirane i imaju nisko samopoštovanje.

    Značajnu ulogu za razvoj ovog poremećaja ima neadekvatna porodična atmosfera gdje postoji pretjerano uplitanje u dječiji život, zatim prezaštićavanje i odsutnost rješavanja problema. Sadržaji na društvenim mrežama i mediji teže da naglase mršavost i često je poistovećuju sa ljepotom i uspjehom, što može direktno utjecati na pojam težine i nedostatak samopoštovanja kod mladih djevojaka, a uz to previsoki roditeljski i lični zahtjevi mogu biti okidači za početak anoreksije.

    Tretman liječenja anoreksije nervose je kompleksan i zahtjevan, te iziskuje pristup kojim je obuhvaćen somatski i psihoterapijski tretman (individualna psihoterapija, porodična terapija i medikamenti). Primjena porodične psihoterapije kod mladih osoba sa anoreksijom nervosom ima za cilj mijenjanje porodične povezanosti kako bi se prekinuo model uplitanja i rigidnosti, te se podstakla autonomija i spontanost. Uključenost svih članova porodice u tretman je od velike važnosti. Kod individualne psihoterapije fokus je na podsticanju osamostaljivanja mlade osobe i učvršćivanje ličnog integriteta i samopoštovanja.

    Vaša Alma

    Socijalne mreže

    6,325LjubiteljiSviđa mi se
    402SljedbeniciPratite
    294SljedbeniciPratite
    1,690PretplatniciPretplatite se

    Pretplatite se

    Povezani članci

    AEDES ALBOPICTUS: Opasni azijski tigrasti komarac

    Piše: Husein Ohran Jedna od najozbiljnijih posljedica klimatskih promjena jeste...

    NAŠE BLAGO: Bh. autohtone domaće životinje

    Piše: Husein Ohran Bosna i Hercegovina je zemlja koja se...

    “Eco-friendly” goveda

    Piše: Husein Ohran Iako mnogima ovaj podatak nije poznat –...

    Kako naša ishrana utiče na globalno zagrijavanje?

    Piše: Husein Ohran Očekuje se da će do 2050. godine...