Piše: Rubina Čengić
U Bosni i Hercegovini 8. jula počinje primjena Pravilnika o povratu PDV-a za prvu kupljenu nekretninu! Ovo pravo priznaje se samo kod kupovine novogradnje na čiju se prodaju obračunava PDV – novoizgrađenog stana, kuće ili dijela stambenog objekta na teritoriji BiH, a ostvaruje na zahtjev kod Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) i strogo je vezano za ispunjavanje propisanih uslova i za kupca i za prodavca.
Pravo na povrat PDV-a imaju punoljetne osobe koje su državljani BiH sa stalnim mjestom prebivališta u BiH, koje prvi put stiču nekretninu ili sedam godina unazad od dana podnošenja zahtjeva nisu imale nekretninu u svom vlasništvu ili suvlasništvu. Povrat se odobrava za kupovinu stana do 40 kvadratnih metara površine, a ako je stan veći od 40 kvadrata – vraćeni iznos će odgovarati iznosu za kupovinu stana od 40 kvadrata. Ukoliko je nekretnina kupljena za članove porodičnog domaćinstva, moguće je površinu od 40 kvadrata uvećati za 15 m² po članu.
“Porodičnim domaćinstvom kupca smatra se zajednica življenja, privređivanja i trošenja prihoda kupca prvog stana, njegovog supružnika, djece, usvojenika, roditelja, brata i/ili sestre, djece njegovog supružnika, usvojenika njegovog supružnika, sa istim mjestom prebivališta kao kupac”, stoji u Pravilniku.
S aspekta potrošača, kupovina stanova često može biti jako izazovna. Jedna Sarajka je prije nekoliko godina uselila u stan koji je platila dok je bio u izgradnji i utvrdila da se prozori otvaraju prema van, da plinska instalacija nije dobro riješena, da je pod kos i niz drugih nedostataka, no do prodavca više nije mogla doći.
U Udruženju potrošača “Klub potrošača” TK Tuzla predsjednica Gordana Bulić cijeni da smo “prilično needukovani za kupovinu stanova, ali da se oni ipak dobro prodaju”.
“Činjenica je da se stanovi u BiH prodaju, često na neviđeno, u izgradnji, da smo neoprezni i da očito imamo para. Stanovi su roba kao i sve drugo, samo što ih ne možemo tako lako vratiti ili reklamirati. Svaka zgrada bi morala da ima nadzor tokom gradnje i da dobije upotrebnu dozvolu, ali je problem što su ljudi koji vrše nadzor često u sukobu interesa jer su vezani s izvođačem radova ili se vlasnicima ponekad žuri pa usele vlasnike prije nego dobiju upotrebnu dozvolu, a država tu ne poduzima mnogo kada je u pitanju kontrola jer postoji ugovor između prodavca i kupca, odnosno potrošača, i uvijek deblji kraj izvuče potrošač”, kaže Bulić.
Smatra da su cijene stanova često previsoke, ali da su rezultat ponude i potražnje.
“Niko neće postaviti visoku cijenu ako ne može prodati, ali prodavci prvo probaju s visokom cijenom, pa ulove nekoliko kupaca, a onda, kada prodaja stane, spuštaju cijene ili organizuju pogodnosti, akcije, sniženja… Prodavcima se isplati da prodaju dva-tri stana po jako visokoj cijeni prije nego moraju krenuti s akcijama”, kaže Bulić.
Od početka godine u BiH je, prema podacima Agencije za statistiku, izdato 2.345 odobrenja za građenje koja se odnose, između ostalog, na 5.175 stanova. Samo u maju 2026. godine u Bosni i Hercegovini je izdato 478 odobrenja za građenje od čega oko 64 posto za visokogradnju koja, između ostalog, predviđa gradnju 938 stanova, objavila je Agencija za statistiku BiH. Prema njihovim podacima, predviđena je gradnja 359 dvosobnih stanova, 258 trosobnih, 133 jednosobna, 124 četverosobna i 64 petosobna stana.
Prema web-stranici nadjistan.ba u prvom kvartalu 2026. prosječna cijena novog stana u Sarajevu iznosila je 4.226 KM/m² i to je za oko 700 KM više nego u isto vrijeme prošle godine, a pominju se i stanovi čija je cijena 10.000 KM po metru kvadratnom. No, to ima svoju cijenu – prema istom portalu prodaja novih stanova usporila je u odnosu na prethodni kvartal: u prva tri mjeseca 2026. prodan je 91 novi stan ukupne površine 5.987 m².
