Piše: Dajana Cvjetković
Ministarstvo rada i socijalne politike u Vladi FBiH je u augustu javni poziv za dodjelu grantova za neprofitne organizacije provelo online, putem nove platforme ePozivi, a tri sedmice kasnije novi javni poziv za istu grupu korisnika i za znatno veći iznos putem pošte, koverti i pisarnice.
Sistem ePoziv, razvijen uz pomoć UNDP-ja, razvijen je, kako su objasnili, kao iskorak ka transparentnijoj dodjeli javnog novca. Iz Ministarstva je objašnjeno da ovaj sistem automatski evidentira vrijeme podnošenja prijave i kreira digitalni trag aktivnosti, a kako su kriteriji za ocjenjivanje unaprijed definirani, podaci i rezultati obrade evidentiraju se unutar sistema, čime se proces ocjene prijava standardizira i smanjuje mogućnost naknadnih intervencija u podatke. No te tragove „vidi“ samo Ministarstvo, oni nisu javno dostupni. Na pitanje portala Objavi.ba da li može podijeliti listu aplikanata ili barem broj i vrstu organizacija koje su aplicirale, iz Ministarstva su samo naveli kategorije koje su imale pravo prijave.
Iz organizacija civilnog društva upozoravaju da primjer ova dva javna poziva pokazuje da Ministarstvo sistem koji predstavlja kao korak ka transparentnosti koristi selektivno, bez jasnog obrazloženja zašto ga nekada koristi, a nekada ne, što otvara sumnju u stvarnu namjeru za transparentnost.
„Uvođenje sistema ePozivi i digitalizacija prijave projekata predstavlja važan korak ka većoj transparentnosti, efikasnosti i odgovornosti u dodjeli javnih sredstava, ali kada se sistem primjenjuje na jedan poziv, a na sljedeći ne, bez javno objašnjenih razloga, organizacije više ne mogu znati koja pravila važe. Ne mogu znati ni zašto je za jednu pomoć dovoljna online prijava, a za veći iznos se traži koverta. Selektivna primjena procedura sama po sebi postaje izvor netransparentnosti“, kaže Aida Daguda, direktorica Centra za promociju civilnog društva.
Naglašava da digitalizacija sama po sebi nije dovoljna, nego je moraju pratiti promjene ponašanja.
„Digitalizaciju treba posmatrati kao alat za unapređenje transparentnosti, dostupnosti i efikasnosti dodjele javnih sredstava, a ne kao cilj sam po sebi. Taj proces moraju pratiti kvalitetno osmišljene procedure, jasni kriteriji, transparentan proces ocjenjivanja i fokus na rezultate koje projekti donose građanima i građankama“, kaže Daguda.
No, krenimo redom
Ministarstvo je 11. augusta 2026. godine raspisalo Javni poziv za dodjelu sredstava s pozicije „Tekući transferi neprofitnim organizacijama – Transfer za sufinansiranje rada, programa i projekata socijalne zaštite“ za dodjelu 700.000 KM u šest programa za neprofitne organizacije, od podrške javnim kuhinjama do naučnoistraživačkog rada. Projektni prijedlozi su prvi put podnošeni isključivo kroz aplikaciju ePozivi, razvijenu i, prema informacijama iz pregleda rezultata digitalizacije u mandatu ministra Adnana Delića, na poziv je pristiglo 82 prijave.
„Ovo je prvi javni poziv proveden na ovaj način i dosadašnja iskustva Ministarstva su pozitivna“, objavili su iz Ministarstva.
Ali početkom septembra je Ministarstvo objavilo novi poziv koji je potpisao ministar Adnan Delić, „Kapitalni transferi neprofitnim organizacijama – Sufinansiranje projekata u oblasti socijalne zaštite“ za koji je predviđeno 1.200.000 KM i u kojem je traženo da prijave budu dostavljene „u zatvorenoj koverti, preporučenom poštom ili lično na pisarnicu Ministarstva“. Rok je 15 dana od posljednje objave obavijesti u dnevnim listovima „Oslobođenje“ i „Večernji list“.
Portal Objavi.ba je od Ministarstva zatražio objašnjenje zašto je u razmaku od 20-ak dana promijenjen način prijave za istu grupu aplikanata (neprofitne organizacije u socijalnoj zaštiti) i zašto su se u javnom pozivu kroz koji se dodjeljuje znatno veći iznos od prethodnog odlučili za koverte, poštu i pisarnicu ako je raniji javni poziv proveden kroz e-sistem, čime je on testiran i pokazao se kao spreman.
„Cilj digitalizacije nije samo zamijeniti papirnu prijavu elektronskom, već ispitati mogućnosti za jednostavnije, ekonomičnije i transparentnije provođenje javnih poziva, uz istovremeno očuvanje potrebnih mehanizama provjere i pravne sigurnosti postupka. Budući da je riječ o prvom ciklusu provedenom na ovaj način, Ministarstvo će nakon njegovog okončanja sagledati iskustva iz primjene sistema i na osnovu njih razmotriti naredne korake i obim njegove daljnje primjene“, kažu iz Ministarstva.
Ali ni prvi poziv nije bio potpuno bez papira jer se obrazac prijave potpisuje i ovjerava prije učitavanja, a u drugoj fazi Ministarstvo i traži da aplikanti dostave originale ili ovjerene kopije. Najviše problema, kako navode, bilo je s registracijom u sistem, ali ne navode koliko organizacija nije uspjelo završiti registraciju na vrijeme. Naime, ePozivi je zaseban digitalni sistem koji traži registraciju organizacija koje se prijavljuju, odnosno nije povezan s registrom nevladinih organizacija koji postoji u ministarstvima pravde u Vladi FBiH i Vijeću ministara BiH.
„Potrebno je voditi računa da tehnički zahtjevi sistema ne stvaraju dodatno administrativno opterećenje za aplikante, posebno manje organizacije koje raspolažu ograničenim kapacitetima“, upozorava Daguda i naglašava da organizacije civilnog društva značajan dio vremena troše na ponovno unošenje istih podataka u različite sisteme i baze. Predlaže automatsko preuzimanje podataka iz javnih registara, ponovnu upotrebu dostavljene dokumentacije i nastavak konsultacija s organizacijama.
Digitalna reforma
Ministarstvo nije odgovorilo koliko je prijava stizalo u ranijim ciklusima za koje su prijave stizale putem pošte, niti koliko će se e-prijavama ubrzati postupak odabira korisnika javnog novca. Na pitanje o kvalitetu prijava odgovorili su samo da ga „smatraju očekivanim“, ali nisu jasno potvrdili da će ubuduće ePoziv koristiti za sve svoje pozive.
Na web-strani Ministarstva je početkom oktobra objavljen tekst Digitalna reforma u Delićevom mandatu u kom je opisan i ovaj servis.
“Digitalizacija je uvedena i u dodjelu sredstava putem javnih poziva. Kroz aplikaciju ePozivi u augustu 2026. provedena je prva faza Javnog poziva za sufinansiranje rada, programa i projekata socijalne zaštite. Zaprimljene su 82 prijave u šest programa: javne kuhinje, stručna podrška i savjetovanje, socijalno poduzetništvo i inovacije, postinstitucionalno uključivanje u zajednicu, jačanje stručnih kompetencija zaposlenih i naučnoistraživački rad. Aplikanti u prvoj fazi elektronski dostavljaju projektni prijedlog, dok se propisana dokumentacija traži tek od onih čiji su projekti nakon provjere i bodovanja ocijenjeni prihvatljivim. Time se smanjuju troškovi i administrativno opterećenje učesnika. Sistem bilježi vrijeme prijave i aktivnosti tokom postupka, stvarajući digitalni trag koji omogućava preglednije praćenje obrade i smanjuje prostor za naknadne intervencije u podatke. Kod uredno registrovanih korisnika nisu zabilježene značajne tehničke smetnje pri prijavljivanju projekata. Najviše upita odnosilo se na registraciju i potrebnu dokumentaciju, a podršku pruža nova služba. Provjera originala ili ovjerenih kopija ostaje dio postupka, dok će iskustva prvog ciklusa poslužiti za unapređenje i širenje primjene sistema”, piše na web-strani Ministarstva.
Iz UNDP-ja su objasnili da je „izbor pao na ovo ministarstvo zbog njegove spremnosti na promjene“.
„Rukovodstvo i zaposleni pokazali su predanost i aktivno učestvovali u svakoj fazi – od analize potreba i unapređenja poslovnih procesa, testiranja i uvođenja novih sistema u svakodnevni rad“, navode iz UNDP-a i kažu da postoji mogućnost da još neke institucije uspostave digitalni sistem za prijavu na javne pozive.
„Mogućnosti za širenje postoje, ali realizacija i vremenski okvir u velikoj mjeri zavise od interesa i spremnosti institucija. U BiH dodatni izazov predstavlja nedostatak jedinstvenog pristupa digitalizaciji, često i unutar istog nivoa vlasti“, navode iz UNDP-a.
Regionalna Monitoring matrica o poticajnom okruženju za razvoj civilnog društva postavlja jasne standarde za javno finansiranje organizacija. Instrument je 2013. godine razvila Balkanska mreža za razvoj civilnog društva (BCSDN), a izvještaj za BiH priprema CPCD. Prema tim standardima, javna sredstva trebaju se raspodjeljivati na propisan i transparentan način, po unaprijed poznatim procedurama i kriterijima. Mora postojati i jasan sistem odgovornosti, praćenja i evaluacije dodijeljenog novca. Posljednji regionalni izvještaj, za 2024. godinu, ocjenjuje da je javno finansiranje u regionu oskudno, rascjepkano i podložno političkom uticaju. Iste godine nije zabilježeno poboljšanje pravnog okvira za javno finansiranje organizacija.
Monitoring matrica upozorava da digitalna platforma ne garantuje transparentnost. Kao jedan od najlošijih primjera u regionu u 2024. izdvojeno je Kosovo. Tamo je vladina platforma za praćenje javnog finansiranja nevladinih organizacija zabilježila razliku od gotovo pet miliona eura jer institucije nisu unosile podatke ili su unosile nepotpune i duple zapise.
Na problem upozorava i Evropska komisija. U izvještaju o BiH za 2024. navodi da zemlja treba usvojiti okvir za transparentno finansiranje organizacija civilnog društva.
