PIŠE: Husein Ohran
Dok su u Bosni i Hercegovini svakodnevno u fokusu medijske pažnje prije svega politička previranja, u pozadini se odvija jedan od najvećih izazova u historiji čovječanstva. Naša planeta se suočava sa urušavanjem cijelih ekosistema, masovnim izumiranjem biljnih i životinjskih vrsta. Prije više od 11.000 godina, naša civilizacija je nastala u geološkoj epohi poznatoj kao holocen. Čuveni britanski biolog, Sir David Attenborough, holocen naziva našim rajskim vrtom. On se prije svega karakteriše klimatskom stabilnošću. Neodgovornim i nesavjesnim djelovanjem, nezasitošću i pohlepom čovjeka, planeta je izašla iz ove stabilnosti i ulazi u novu geološku eru, simbolično nazvanom antropocen – era ljudi. Iako posljedice klimatskih promjena na svakodnevni život čovjeka svakim danom postaju sve više manifestne, predviđanja svih vodećih svjetskih organizacija koje se bave ovom temom su više nego zastrašujuća.
Krenimo redom. Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) navodi da će temperatura na globalnom nivou do 2040. godine porasti za 1,5˚C, a do kraja ovog stoljeća za velikih 5˚C. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) navodi da je period 2011-2020 bilo najtoplije desetljeće ikad zabilježeno u historiji čovječanstva. Ukoliko ovo nije dovoljno, pretvorimo temu u brojke, jer smo skloni argumentovanju da je proces promjene životnog stila u cilju očuvanja prirode preskup. Prema Europskoj agenciji za okoliš (EEA), ukupni ekonomski gubici nastali usljed vremenskih i klimatskih događaja u zadnjih 40 godina su iznosili vrtoglavih 520 milijardi EUR. Isti izvor navodi da je u posljednjih 30 godina, od ukupnog broja smrtnih slučajeva kod ljudi uzrokovanih prirodnim katastrofama, udio visoke temperature iznosio čak 68%.
Prognoze za Bosnu i Hercegovinu
Prema Indeksu globalne prilagodbe (GAIN Index), Bosna i Hercegovina se nalazi na vrlo visokom 34. mjestu po ranjivosti na posljedice globalnog zagrijavanja. Sa druge strane, na ljestvici spremnosti na posljedice klimatskih promjena, nalazimo se na poražavajućem 113. mjestu, te smo time ubjedljivo najlošije rangirana europska zemlja. Međutim, veoma je važno istaći da naši eksperti redovno ukazuju na ovu problematiku i kontinuirano podnose najnovije izvještaje o emisiji stakleničkih plinova u BIH i rade na strategijama za ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Tako je BiH jedna od 47 svjetskih zemalja, te druga na Zapadnom Balkanu, koja je dostavila Plan prilagođavanja na klimatske promjene (NAP) Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC). Analiza klimatskih elemenata za period 1961-2018 ukazuje da su godišnje temperature u porastu u cijeloj zemlji. Klimatske promjene na području Bosne i Hercegovine uzrokovane su uglavnom akumulacijom stakleničkih plinova, većinom ugljendioksida u nižim slojevima atmosfere. Najznačajniji izvor ugljendioksida je energetski sektor koji pridonosi oko 53% cjelokupnim emisijama, slijedi poljoprivreda (14%), industrijski procesi (6%) i otpad (5%), kako se navodi u Trećem nacionalnom izvještaju o emisiji stakleničkih plinova Bosne i Hercegovine. Prema najekstremnijem klimatološkom scenariju (RCP8.5), do 2035. godine prosječna temperatura u Bosni i Hercegovini će se povećati za 1,5°C. Za razdoblje 2036 – 2065. porast je u rasponu od 1,5°C do 3°C, a za razdoblje 2081 – 2100. u rasponu od 2,5°C do 5°C. Posebno se ističe porast maksimalnih dnevnih temperatura za mjesece juni – juli – august, kada je porast temperature u većem dijelu zemlje veći od 5°C. Klimatske promjene će imati negativne efekte na sve sektore u BiH, posebno izražene na poljoprivredu, vodne resurse, šumarstvo, turizam, ljudsko zdravlje, ali prije svega na biodiverzitet.
Na kraju, uzimajući u obzir da je cilj BiH da bude članica Europske Unije, neminovno je da ćemo se morati prilagoditi njihovim regulativama i odredbama. Europski zakon o klimi predstavlja okvir za postizanje klimatske neutralnosti u Europskoj uniji do 2050., odnosno postizanje neto nulte emisije stakleničkih plinova za zemlje EU – smanjenjem emisija, ulaganjem u zelene tehnologije i zaštitom prirodnog okoliša. Prema ovom dokumentu, obvezujući cilj svake članice EU jeste smanjenje emisije stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030 godine. Stoga, krajnje je vrijeme za konkretna djela, jer barem po pitanju planete i našeg opstanka na istoj, alternativa ne postoji!
