U parlamentarnu proceduru je upućen zakon kojeg su pripremila ekološka udruženja, a koji bi građane, aktiviste i novinare u Federaciji BiH trebao zaštiti od tužbi kojim ih se pokušava ušutkati
Danas je tačno u pet do dvanaest ispred sjedišta Parlamenta Federacije BiH u organizaciji Centra za promociju civilnog društva i resursnog Aarhus Centra Sarajevo održana konferencija za medije povodom inicijative za donošenje Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana/ki i aktivista/ica FBiH. Ovu inicijativu su 15. decembra 2023. podnijele ekološke organizacije okupljene u šest EkoHUB-ova u okviru projekta „Misli o prirodi!” kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.
Pripremio ju je pravni tim Aarhus centra u cilju zaštite građana-aktivista, a dva mjeseca nakon podnošenja inicijativa je dobila zvaničnu podršku predsjedavajuće predsjedništva Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Mirjane Marinković Lepić, a onda i od delegatkinje u Domu naroda dr Sanele Klarić, te od zastupnika u Zastupničkom domu Damira Nikšića.
„Oni su faktički preuzeli tekst kojeg smo mi predložili, nomotehnički ga uredili sa svojim pravnim timom i zatim su ga uputili u dalju parlamentarnu proceduru. To je prvi zakon kojeg je u potpunosti kreirao ekološki nevladin sektor, predlažući izmjene koje će bolje zaštititi sve građane, novinare i aktiviste. Ako se usvoji, to će biti prvi zakon u Europi koji će nuditi anti-SLAPP odredbe, odnosno odredbe protiv strateških tužbi protiv učešća javnosti”, kazala je Emina Veljović, direktorica Aarhus Centra Sarajevo.
Prema njenim riječima, u Republici Srpskoj postoji zakon o referendumu i građanskoj inicijativi kakav u Federaciji BiH ne postoji, dok u RS ne postoji zakon poput ovog kakav je predložen u FBiH i koji sadrži anti-SLAPP odredbe. Osim toga, naglasila je kako predloženi zakon sadrži i brojne inovativne odredbe kojima bi se uredio postupak pokretanja i podnošenja građanskih inicijativa, a koji je u FBiH dosta nepogodan za aktiviste.
„Svaka općina i kanton su donijeli svoje propise kako provoditi građansku inicijativu. Jedan od njih je da uz potpise morate skupljati jedinstvene matične brojeve građana, tako da za najmanju inicijativu morate skupiti 10,000 potpisa sa validnim matičnim brojevima. U RS da uputite građansku inicijativu na republičkom nivou treba 3,000 potpisa. Dakle ovdje imamo diskriminaciju i kršenje Zakona o zaštiti ličnih podataka. Ovim zakonom mi mijenjamo tu odredbu, kreiramo jedinstven prag od 2,000 potpisa za federalni nivo i srazmjerno tome pragove na kantonalnom i općinskim nivoima, te izostavljamo obavezu prikupljanja matičnih brojeva. Bilo bi dovoljno unijeti broj nekog identifikacionog dokumenta građanina koji je manje senzitivan od jedinstvenog matičnog broja”, pojašnjava prednosti predloženog zakona direktorica Aarhus Centra.
Većina građana misli kako se SLAPP tužbe odnose samo na klevetu, međutim one mogu biti u bilo kojoj formi pritiska na aktiviste. Naprimjer, prije par godina aktivisti koji su štitili rijeku Doljanku izišli su pred mašine koje su gradile malu hidroelektranu i protestvovali petnaestak minuta. Investitor ih je zbog toga tužio za naknadu materijalne štete od 10,000 KM, što je za studente ili penzionere veliki novac, ali za investitora i nije bitan novac nego je htio poslati poruku da ih utiša.
Veljović kaže kako su SLAPP tužbe primjer kako se pravni sistem koristi kao oružje protiv demokratskog učešća, te kako je riječ o sve češćoj pojavi koja se mora spriječiti: „Kad su SLAPP tužbe u pitanju, u devedeset posto slučajeva radi se s jedne strane o tužiocu koji je imućan i ima dobre konekcije u vlasti, a s druge strane imate novinara ili građanina koji nastoje utvrditi istinu ili zaštititi neko pravo.” Ona ističe kako bez građanskih inicijativa nema građanskog društva niti progresa, te poziva delegate i zastupnike da u vrijeme kada se Bosna i Hercegovina bori za početak pregovora sa EU usvoje jedan već spreman zakon koji zadovoljava tri uvjeta koja Unija stavlja pred našu državu.
Dugogodišnji ekološki aktivista Samir Lemeš kaže kako je svih godina do sad bio izložen jednoj tužbi za klevetu i kako je odbrana od nje trajala tri godine. Takođe, bio je izložen i dvjema krivičnim prijavama, koje su – po njegovim riječima – bile usmjerene na to da ga odvuku od ekološkog aktivizma i da okupiraju njegove resurse i njegovo vrijeme kako ne bi bio u mogućnosti da se bavi ozbiljnijim stvarima.
„Zahvaljujući upornosti i podršci drugih organizacija izborio sam se s tim. Mislim da je ovakav zakon neophodan kako bi se spriječili takvi pritisci na aktiviste i na građane koji se bore za opće društveno dobro i za zaštitu prirodi”, rekao je Lemeš o prijedlogu zakona koji će se uskoro naći pred zastupnicima i delegatima Parlamenta Federacije BiH.
