Piše: objavi.ba
Društveno tkivo u Bosni i Hercegovini nije urušeno, a građanski identitet i identifikacija s BiH dovoljno su snažni da posluže kao osnova za izgradnju društvenog povjerenja i saradnje. Odnosno, u BiH postoji funkcionalna koegzistencija u kojoj su svakodnevni odnosi između grupa funkcionalni i stabilni, a osjećaj pripadnosti snažniji nego što se u najvećoj mjeri pretpostavlja što pokazuje da je bh. društvo otpornije nego što se često prikazuje, stoji u Izvještaju o Indeksu socijalne kohezije i pomirenja (SCORE) za 2025. godinu.
S druge strane, masovno je prisutan pesimizam u pogledu pravca kretanja zemlje koji proizlazi iz zabrinutosti zbog političke nestabilnosti, ekonomske neizvjesnosti i regionalnih dinamika.
„Ovakav nesrazmjer nije samo pitanje percepcije, već može oblikovati ponašanje, umanjiti građanski angažman i intenzivirati osjetljivost na podjele i polarizirajuće narative… Brojni ispitanici očekuju političke tenzije i ekonomske poteškoće, a značajan broj smatra da neslaganja među političkim liderima mogu destabilizirati zemlju… Visoka stopa pesimizma i očekivane nestabilnosti mogu narušiti povjerenje, obeshrabriti građansko učešće i otvoriti prostor u kojem dominiraju podjele i polarizirajući narativi“, pišu autori Izvještaja koji je nastao na osnovu istraživanja koje je na oko 3.800 ispitanika iz BiH proveo Centar za održivi mir i demokratski razvoj (SeeD) uz podršku Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH i Kraljevine Danske.
Autori Izivještaja smatraju da ključni izazov za BiH nije pomirenje i zaštitita elemenata koji su već funkcionalni u svakodnevnoj koegzistenciji, već „proširiti strukturirane oblike građanskog učešća i komunicirati pozitivne primjere kako bi se ublažili društveni pesimizam i zabrinutost za budućnost koji s vremenom mogu narušiti društvenu povezanost“.
Prema ovom Izvještaju većina ispitanika izražava spremnost na rad i prijateljstva s pripadnicima drugih grupa, ali su rezervisani prema mješovitim brakovima. Brojni ispitanici prepoznaju postojanje ujedinjujućih faktora i zajedničkog načina života među etničkim grupama. Poistovjećivanje s državom je visoko iako postoje razlike među entitetima i grupama. Mnogi građani izražavaju inkluzivni osjećaj pripadnosti, koji nije narušen uprkos političkim tenzijama i pesimističnim diskursima, ali građanski potencijal nije iskorišten.
„Saradnja u zajednici je relativno visoka, ali spremnost i lokalna solidarnost ne mogu u potpunosti biti iskorišteni za konstruktivni građanski angažman ili smisleno učešće u donošenju odluka ako građani nisu informisani o načinima uključivanja, ne razumiju kako sistem upravljanja funkcioniše ili ako ne postoje strukturisani mehanizmi građanskog učešća“, stoji u izvještaju.
Direktorica Centra za promociju civilnog društva (CPCD) Aida Šljamo Daguda smatra da ključni izazov za BiH nije nedostatak društvene kohezije, već jaz između onoga kako ljudi zaista žive i onoga što misle o sistemu u kojem žive.
„Taj jaz može obeshrabriti građanski angažman i ostaviti prostor manipulacijama i polarizaciji. Nalazi ovog istraživanja jasno pokazuju jednu važnu istinu: građani Bosne i Hercegovine nisu ni naivni ni zavađeni kako se često pokušava predstaviti. Naprotiv, podaci potvrđuju ono što mi u svakodnevnom radu vidimo godinama, a to je da ljudi u ovoj zemlji žive zajedno, sarađuju i međusobno se podržavaju daleko više nego što to dominantni narativi sugeriraju. Postoji funkcionalna koegzistencija, stvarni životni odnosi koji su stabilni i ispunjeni međusobnim poštovanjem“, kaže Šljamo Daguda.
Smatra da duboko ukorijenjen pesimizam kada je riječ o budućnosti zemlje ne proizlazi iz međuljudskih odnosa, već iz političke nestabilnosti, ekonomske neizvjesnosti i kontinuiranog plasiranja narativa podjela.
„Ti narativi, koje često proizvode politički akteri i dodatno pojačavaju različiti vanjski uticaji, ne odražavaju stvarnost društva, ali itekako utiču na percepciju građana i njihovu vjeru da je promjena moguća. Zato je važno jasno reći: građani Bosne i Hercegovine znaju, vide i razumiju. I upravo u toj svijesti leži najveći potencijal promjene. Vrijeme je da se taj potencijal aktivira, da građani preuzmu veću ulogu u donošenju odluka, da insistiraju na odgovornosti i da ne pristaju na nametnute podjele koje ne odražavaju njihovu svakodnevnicu“, zaključuje Šljamo Daguda.
Autori izvještaja smatraju da su bh. društvu, s obzirom na prisutni pesimizam po pitanju šire političke, ekonomske i regionalne situacije, potrebni odgovorna javna komunikacija, mirovno novinarstvo, narativi koji doprinose ponovnom uspostavljanju društvenih veza i predstavljanje pozitivnih primjera iz lokalnih zajednica.
„Cilj ne bi trebao biti prikrivanje stvarnih izazova, već sprečavanje da pesimizam postane dominantan okvir kroz koji građani posmatraju budućnost zemlje. Programiranje bi stoga trebalo kombinirati komunikacijske pristupe koji u prvi plan stavljaju pozitivne vijesti, uspješne priče iz lokalnih zajednica i primjere zajedničkog djelovanja kroz koje je napredak vidljiviji i vjerodostojniji za građane. Također, potrebno je podsticati odgovornu komunikaciju javnih zvaničnika i institucija te suzbijati zapaljivu retoriku i polarizirajući javni diskurs“, zaključuju autori izvještaja SCORE i preporučuju četiri pravca promjena: produbljivanje povjerenja između grupa, jačanje progresivnih građanskih stavova, korištenje neiskorištenih građanskih potencijala i suprotstavljanje narativima pesimizma i podjela i unaprjeđenje povjerenja u institucije.
Indeks socijalne kohezije i pomirenja (SCORE) za Bosnu i Hercegovinu za 2025. godinu pruža procjenu temeljenu na dokazima o načinu na koji građani doživljavaju socijalnu koheziju širom zemlje, kao i procjenu promjena u njenim ključnim dimenzijama u odnosu na 2020. godinu. Analiza obuhvata pet ključnih dimenzija socijalne kohezije: sklad između grupa, inkluzivni osjećaj pripadnosti, konstruktivno građansko djelovanje, osjećaj napretka i podršku institucijama BiH. Navedeni aspekti odabrani su na osnovu literature o socijalnoj koheziji i njihove kontekstualne relevantnosti za Bosnu i Hercegovinu te na temelju informacija prikupljenih kroz participativne konsultacije s relevantnim akterima. Ovo istraživanje postalo je važan alat za razumijevanje promjenjivog društveno-političkog okruženja u Bosni i Hercegovini. Prvi put provedeno je 2014. godine, zatim ponovo 2020. godine, a treći put 2025. godine, pružajući jedinstvenu bazu dokaza o trendovima i mogućim pravcima za jačanje socijalne kohezije u Bosni i Hercegovini.
