PIŠE: Emir Delić, stručnjak za očuvanje biodiverziteta
Zamislite zemlju u srcu Evrope u kojoj priroda još uvijek slobodno diše. Gdje medvjedi, vukovi i risovi prate svoje prastare staze, gdje drevne šume rastu netaknute stoljećima, a ljudi sanjaju budućnost u kojoj priroda nije ograničenje – već rješenje. Da, govorimo o Bosni i Hercegovini. I da, #RewildingBiH nije samo vizija – to je realna prilika.
Proteklih dana imao sam čast ugostiti Fransa Schepersa, izvršnog direktora organizacije Rewilding Europe, vodeće evropske inicijative za vraćanje divljine na kontinent. Tokom njegove posjete Bosni i Hercegovini, predložio sam da otkrijemo jedno od naših najdragocjenijih prirodnih blaga – Nacionalni park Sutjeska i praštumu Perućicu. Ispostavilo se da je to bio pun pogodak.
Perućica – evropska vremenska kapsula
Perućica nije obična šuma. To je najstarija prašuma u Evropi, za koju se procjenjuje da je stara više od 20.000 godina. Zajedno s UNESCO-om zaštićenim bukovim šumama Karpata i drugih dijelova Evrope, Perućica je živi svjedok nekadašnjeg kontinenta prekrivenog gustim šumama. Na površini od oko 1.434 hektara, nalazi se nevjerovatna bioraznolikost – preko 170 vrsta drveća i grmlja, stotine vrsta gljiva, mahovina i paprati, te preko 1000 vrsta biljaka.
Perućica je jedna od rijetkih prašuma gdje prirodni procesi i dalje oblikuju pejzaž bez ljudske intervencije. Ogromna stabla bukve, jele i smrče visoka i do 60 metara, obaraju se i trule gdje padnu, hraneći novi život. Ovo je jedno od posljednjih mjesta u Evropi gdje priroda izgleda kao hiljadama godina unazad.
Divljina koja još diše
Tokom našeg boravka u Nacionalnom parku Sutjeska, planinarili smo do glacijalnog jezera iznad 1.500 m nadmorske visine, kroz staništa balkanskih divokoza na strmim liticama Zelengore. Imali smo sreću vidjeti krdo od 23 balkanske divokoze, a u tišini šume mogli smo osjetiti prisustvo tetrijeba gluhana, kao i znakove prisustva medvjeda, vukova i risa – tri ključne vrste velikih zvijeri u rewilding strategijama.
Sutjeska je istinski “hotspot” divljine. Ovdje priroda nije ukras, već svakodnevica. I to je rijetkost. Većina Evrope je urbanizovana, fragmentirana i osiromašena kada je riječ o velikim predjelima netaknute prirode. Bosna i Hercegovina je, u tom kontekstu, dragulj neprocjenjive vrijednosti.
Rewilding – priroda kao partner
Rewilding Europe promiče model koji omogućava povratak prirode i divljih vrsta, ali i razvoj lokalnih zajednica. Ekonomija zasnovana na prirodi (nature-based economy) nudi nove prilike za zapošljavanje, održivi turizam, lokalne proizvode i edukaciju. U regijama koje su često marginalizirane, rewilding može donijeti novi smisao i prihod.
Kao stručnjaci koji rade na upravljanju zaštićenim područjima, razmijenili smo vrijedna iskustva – od zaštite divljih vrsta i obnove šuma, do uključivanja lokalnih zajednica, ekoturizma i ekonomije rewildinga. Dijelimo uvjerenje da očuvanje prirode mora donositi koristi i za prirodu i za ljude. Govorili smo o mogućnosti pokretanja prvog rewilding pejzaža u BiH, sa Nacionalnim parkom Sutjeska u njegovom središtu.
Zašto baš Bosna i Hercegovina?
• Ima jedne od najvećih nefragmentiranih šumskih masa u Evropi.
• Staništa velikih zvijeri i biljojeda su očuvana i funkcionalna.
• Ima višedecenijsku tradiciju zaštite prirode (npr. Sutjeska je najstariji nacionalni park u BiH, osnovan 1962. godine).
• Posjeduje ogroman potencijal za održivi ekoturizam, koji još uvijek nije iskorišten.
• Ljudi još uvijek žive u harmoniji s prirodom, što je sve rjeđe u današnjoj Evropi.
Šta slijedi?
#RewildingBiH nije samo ideja, već konkretan pravac djelovanja. Uz podršku međunarodnih partnera i stručnjaka, te institucija kao što je JP Nacionalni park Sutjeska, BiH može napraviti korak naprijed ka viziji u kojoj se prirodi daje više prostora – za regeneraciju, za ljepotu, za život.
Na kraju, neizmjerna hvala direktoru NP Sutjeska – Zoranu Čančaru na toplom dočeku i izvanrednoj organizaciji i našem vodiču i prijatelju Milošu Živanoviću, čiji entuzijazam i poznavanje prirode Sutjeske nikoga ne ostavlja ravnodušnim.
Rewilding nije povratak u prošlost – to je korak u bolju budućnost. A Bosna i Hercegovina tu budućnost može predvoditi.
