EMIR DELIĆ je mladi inženjer šumarstva i ekspert za biološku raznolikost koji ne propušta niti jednu priliku za učenje i usavršavanje. Zbog toga je čest učesnik studijskih putovanja i konsultant na međunarodnim projektima zaštite biodiverziteta širom svijeta, te nam ovom prilikom nam donosi priču sa jednog od takvih projekata. Riječ je o zaštiti vijetnamskog poluostrva Son Tra, doma jedne ugrožene vrste primata – crvenoglavih duk langura koji se nazivaju i “kraljevima primata”.
Planina Son Tra, poznata i kao Planina Majmuna, veličanstveno se uzdiže iznad poluostrva Son Tra u blizini vijetnamskog grada Đà Nẵnga. Ovaj bujni i historijski pejzaž, nekada strateška osmatračnica tokom Američko-vijetnamskog rata, sada služi kao ključni habitat za neke od najugroženijih vrsta na svijetu.
Moje nedavno avanturističko-istraživačko putovanje, zajedno s kolegama iz lokalne nevladine organizacije GreenViet (Zeleni Vijetnam), imalo je za cilj istražiti bogatu bioraznolikost ovog područja, s posebnim fokusom na crvenoglavog duk langura (Pygathrix nemaeus L.). Ova vrsta primata, prepoznatljiva po svom upadljivom izgledu i kritično ugroženom statusu, predstavlja simbol napora za očuvanje prirode u ovom regionu.
Tokom našeg putovanja, otkrili smo ne samo ljepotu i ekološki značaj planine Son Tra, već i hitnu potrebu za očuvanjem njenih prašuma. Svakim korakom kroz gustu vegetaciju, postajalo je sve jasnije koliko je ovaj ekosistem delikatan i koliko je važno njegovo očuvanje za buduće generacije i održivi razvoj.
Naša istraživanja su pokazala da Son Tra planina, koja se uzdiže na 693 metra nad morem i prostire na 60 kvadratnih kilometara, nije samo utočište za crvenoglavog duk langura, već i za mnoge druge endemske vrste biljaka i životinja, koje zajedno čine jedinstveni biodiverzitet ovog područja. Sa više od 1000 biljnih i 120 životinjskih vrsta, predstavlja raj za biološku raznolikost.
Ovo putovanje bilo je više od obične ekspedicije; bilo je to putovanje u srce prirode, koje je osvijetlilo neophodnost koordinisanih napora za očuvanje. GreenViet i druge organizacije rade neumorno na podizanju svijesti i zaštiti ovog dragocjenog ekosistema, ali je jasno da je potrebno još mnogo toga uraditi. Planina Son Tra predstavlja prirodni dragulj Vijetnama, čije očuvanje mora biti prioritet kako bi se osigurala budućnost, ne samo za crvenoglavog duk langura, već i za sve vrste koje ovdje nalaze svoj dom.
GreenViet ima 8 godina iskustva u radu u području očuvanja biološke raznolikosti. Tijekom tog vremena, Centar je s jasnim ciljevima i misijama mobilizirao entuzijastično sudjelovanje zajednica, volontera, novinara, znanstvenika i zagovornika vlade, kako bi promovirao javnu zaštitu okoliša. Od 2019. godine, ova organizacija je razvila program “Milion stabala u gradu” i projekt podrške organizacijama civilnog društva u području zaštite okoliša i prirode (F4CSO) u regiji.
Ekološki i historijski značaj planine Son Tra
Tokom Vijetnamskog rata, američki vojnici su ovu oblast nazvali “Planina Majmuna” zbog brojnih majmuna koje su tamo sretali. Danas se Son Tra često naziva “zelenim plućima” Đà Nẵnga, što naglašava njen važan ekološki i ekonomski značaj. Ova planina igra ključnu ulogu u održavanju ekološke ravnoteže i kvaliteta zraka u regiji. Sačuvane prašume Son Tra pružaju vitalno stanište za raznovrsni divlji svijet, čime pružaju kritično utočište u brzo urbaniziranom okruženju Đà Nẵnga. Njena biološka raznolikost obuhvata mnoge endemske vrste biljaka i životinja, što je čini izuzetnim ekosistemom od globalnog značaja.
Za zajednicu i turiste, Son Tra nudi ne samo spektakularne prirodne pejzaže, već i mogućnosti za ekoturizam i obrazovne aktivnosti o očuvanju prirode. Inicijative lokalnih nevladinih organizacija, poput GreenViet, aktivno se bave zaštitom ovog dragocjenog prirodnog resursa, ističući važnost očuvanja i dugoročne održivosti ovog ekosistema. Planina Son Tra ostaje simbol istrajnosti i saradnje u zaštiti prirode, demonstrirajući kako lokalna zajednica može igrati ključnu ulogu u očuvanju prirodnih bogatstava i stvaranju ravnoteže između urbanog razvoja i zaštite ekosistema.
Crvenoglavi duk langur: Kralj primata
Fokus naše misije bio je crvenoglavi duk langur (Pygathrix nemaeus L.), izvanredan primat poznat i kao “kralj primata” zbog svog upečatljivog izgleda i kraljevskog držanja. Ova vrsta, koja se nalazi na popisu ugroženih vrsta vijetnamske crvene knjige, spada među najrjeđe primate na Zemlji, fascinirajući znanstvenike i ljubitelje prirode širom svijeta.
Endemska za Indokinu, uključujući Vijetnam, Laos i potencijalno Kambodžu, crvenoglavi duk langur je poznat po svojoj živopisnoj boji. Ovi “kostimirani majmuni” imaju izuzetno šarenu paletu crvenih, plavih, bijelih i crnih boja, što ih čini jednim od najvizualno prepoznatljivijih primata. Unatoč njihovoj ljepoti, ovi languri se suočavaju s ozbiljnim prijetnjama od ilegalnog lova, krčenja prašuma i fragmentacije staništa. Prema nedavnom istraživanju međunarodne organizacije za očuvanje duk langura, oko 530 crvenoglavih duk langura nastanjuje poluostrvo Son Tra, što čini 83% svjetske populacije ove vrste. Ova visoka koncentracija naglašava važnost poluostrva kao ključnog utočišta za opstanak crvenoglavog duk langura.
Crvenoglavi duk languri su srednje veličine, sa odraslim mužjacima koji mogu dostići dužinu od oko 55-60 cm i težinu od 7-9 kg, dok ženke obično budu manje. Karakteristična im je dugačka dlaka, često jarko crvene, plave, bijele i crne boje, što ih čini jednim od najljepših i najupečatljivijih primata. Glavna komponenta njihove ishrane su lišće, pupoljci, cvjetovi, plodovi i biljni sokovi. Prehranu dopunjuju drugim biljnim materijalom kao što su kora stabala, mahovina i gljive. Njihova ishrana obično varira s godišnjim dobima i dostupnošću hrane. Crvenoglavi duk languri su socijalni primati koji formiraju stabilne grupe s hijerarhijskom strukturom. Životni ciklus uključuje sezonski reproduktivni period, a ženke obično rađaju jedno mladunče nakon perioda gestacije koji traje oko 6 mjeseci.
Ovi primati preferiraju šumska staništa, uključujući tropske i suptropske šume, često u brdskim područjima s bogatim vegetacijskim pokrovom. Njihova raspodjela obuhvata centralni/južni Vijetnam, Laos i potencijalno Kambodžu, što ih čini endemskim za Indokinu. Crvenoglavi duk languri igraju ključnu ulogu u ekosistemu kao polinatori i distributeri sjemena. Njihovo prehrambeno ponašanje i kretanje unutar šuma pomažu u održavanju ravnoteže i zdravlja šumskog ekosistema.
Organizacije poput GreenViet i drugih lokalnih i međunarodnih grupa aktivno se bave zaštitom crvenoglavih duk langura kroz monitoring, obrazovanje javnosti i promociju očuvanja njihovog staništa. Projekti uključuju uspostavljanje zaštićenih područja, reintrodukciju u prirodu i izgradnju kapaciteta lokalnih zajednica za održivo upravljanje prirodnim resursima.
Presudna važnost očuvanja prašuma
Prašume su guste, tropske šume karakteristične po velikom bogatstvu biljnih i životinjskih vrsta, bujnoj vegetaciji i stalno vlažnoj klimi (slika 11). Tropske prašume, poput onih koje pokrivaju planinu Son Tra, igraju ključnu ulogu u očuvanju globalnog ekološkog zdravlja. Iako zauzimaju samo 7% Zemljine površine, prašume su dom više od polovine svjetskih biljnih i životinjskih vrsta. Ova bioraznolikost nije samo prirodno čudo već i vitalna komponenta globalne ekološke stabilnosti.
Osim što su od suštinske važnosti za skladištenje ugljika, apsorbirajući velike količine ugljičnog dioksida i pomažući u ublažavanju klimatskih promjena, prašume djeluju kao pluća planete. Igraju ključnu ulogu u regulaciji klime i proizvodnji značajnog dijela svjetskog kisika, što je vitalno za sve aerobne oblike života. Gusta krošnja i bogata podvegetacija hvataju i skladište ugljik, ublažavajući efekte stakleničkih plinova.
Uz to, ove šume su rezervoari ljekovitih biljaka, doprinoseći približno 25% modernih farmaceutskih proizvoda. Raznovrsna flora pruža sirovine za mnoge lijekove, a stalna istraživanja i dalje otkrivaju potencijalne nove lijekove. Na primjer, mnogi tretmani raka, antibiotici i drugi kritični lijekovi potiču iz biljaka iz prašuma. Očuvanje ovih ekosistema je neophodno ne samo za održavanje bioraznolikosti već i za napredak medicinske nauke. Prašume također podržavaju lokalne ekonomije i kulture. Autohtone zajednice i lokalno stanovništvo oslanjaju se na resurse prašuma za svoje životne potrebe, uključujući hranu, lijekove i materijale za sklonište.
Izazovi očuvanja i napori za zaštitu crvenoglavih duk langura
Unatoč relativnoj sigurnosti crvenoglavih duk langura na poluostrvu Son Tra, njihova populacija opada alarmantnom brzinom širom areala zbog ilegalnog lova i uništavanja staništa. Napori očuvanja u Vijetnamu su podržani strogim vladinim propisima. Uredba 32/2006/ND-CP klasificira crvenoglave duk langure u Grupu IB, zabranjujući njihovu preradu i trgovinu, dok Uredba 160/2014 naglašava visoki prioritet očuvanja ove vrste.
Lokalne nevladine organizacije, poput GreenViet, rade neumorno na zaštiti ovih primata kroz istraživanje, zagovaranje i angažman zajednice. Njihove inicijative uključuju obnovu staništa, patrole protiv krivolova i programe ekološkog obrazovanja usmjerene na podizanje svijesti o važnosti očuvanja bioraznolikosti. Međunarodna partnerstva također igraju ključnu ulogu, pružajući financijska sredstva, stručnost i globalnu vidljivost ovim naporima.
Učestvovanje u misiji istraživanja i dokumentovanja bioraznolikosti planine Son Tra predstavljalo je izuzetno obogaćujuće iskustvo (slika 14, 15). Rad s posvećenim konzervatorima iz GreenVieta duboko me nadahnuo i otvorio mi oči za kritičan značaj očuvanja tropskih prašuma i njihovih biljnih i životinjskih stanovnika. Očuvanje ovih staništa nije samo ključno za preživljavanje izuzetnih vrsta kao što su crvenoglavi duk languri, već i za očuvanje ekoloških usluga koje su neophodne za opstanak ljudi i Planeta!
Razmišljajući o ovom putovanju, osjećam ogromnu odgovornost i privilegiju. Ljepota i bogatstvo bioraznolikosti planine Son Tra podsjećaju nas na hitnost potrebe za zaštitom našeg prirodnog svijeta. Naši napori u očuvanju su od ključne važnosti za očuvanje ekološke ravnoteže, koja je temelj života na Zemlji. Ovo iskustvo dodatno me osnažilo da se još predanije angažujem u globalnoj zaštiti prirode, te da intenziviram svoje napore u podizanju svijesti o ključnosti očuvanja biološke raznolikosti. Također sam stekao dublje razumijevanje o potrebama za održivim pristupima u upravljanju prirodnim resursima. Shvaćam da je naša uloga u zaštiti prirode važna kako bismo osigurali da buduće generacije mogu uživati u čarima prirode, kao što to mi činimo danas.
