Često se može čuti kako se govori o bumerima, milenijalcima, generacijama X, Y ili Z, ali malo kome je jasno na koje dijelove populacije se odnose ovi nazivi i na čemu se podjela na pojedine generacije zasniva.
Svako vrijeme nosi svoje okolnosti koje poput nevidljive ruke oblikuju naraštaj koji u njemu stasava. Vrijeme u kojem mi živimo donosi drugačije uslove življenja, drugačije izazove i drugačije prioritete u odnosu na one koje su imali naši preci, a i naše navike, naša svijest i naše kvalitete se razlikuju kako od onih koje su karakterizirale generacije prije nas, tako i od onih koje će opisivati generacije koje dolaze.
Naravno da se svaka generalizacija treba uzeti sa dozom rezerve, pa tako i gruba podjela na sedam generacija modernog vremena koja je nastala u Sjedinjenim Američkim Državama i onda se pod utjecajem pop-kulture raširila u svijetu. Ali, na ovu podjelu se često referiše kad se želi ukratko opisati određeni mindset i jednostavno objasniti razlike u razmišljanjima i ponašanju u srazovima generacija, a iako je zasnovana na periodima koji su obilježili SAD, mogu im se naći pandani i u našim historijskim, društvenim i drugim kontekstima.
U globalu, populacija koja trenutno živi na zemlji se dijeli na sedam generacija, odnosno na skupine ljudi rođenih u sedam perioda od po oko petnaestak godina koji dijele slične karakteristike, te političke i kulturne preferencije.
- „Najveća“ generacija (Greatest Generation), rođeni između 1901. i 1924.
U ovu generaciju spadaju ljudi rođeni početkom prošlog stoljeća koji su odrastali u turbulentno vrijeme velike ekonomske krize i Drugog svjetskog rata. Naziv joj je dao američki novinar Tom Brokaw koji ju je opisao kao „najveću generaciju, onu koja se nije borila za slavu i priznanje nego zato što je to bilo ispravno.“
Većina od 16 miliona Amerikanaca koji su se borili u Drugom svjetskom ratu su bili iz ove generacije, koju se obično opisuje kao naraštaj koji je imao osjećaj za zajedništvo i odgovornost, kao i poštovanje prema autoritetima. U vrijeme prije nego što je naše područje zahvatio historijski revizionizam ovu generaciju bismo vjerovatno zvali partizanskom, odnosno onom koja je ginula sa pjesmom umjesto jauka.
- Tiha generacija (Silent Generation), rođeni između 1925. i 1945.
Ovaj se naziv koristio za generaciju koja je uslijedila nakon one najveće i koja je opisana kao tiha u poređenju sa svojim slavnim roditeljima koji su izvojevali pobjedu u Drugom svjetskom ratu, ali i sa svojom bučnom djecom iz bumerske generacije koja će uslijediti. Dakle, ovo je generacija ubijena u pojam sa obje strane hronologije stoljeća, a njene ključne karakteristike su bile želja za stabilnošću i strah za sigurnost u hladnoratovsko vrijeme u kojem su sazrijevali, na šta se nastavlja poštovanje prema autoritetima i lojalnost prema poslodavcu. Kod nas bi se ova generacija mogla nazvati maršalčad po Marshallovom planu ili generacija petoljetki koja je živjela za bratstvo i jedinstvo, te ostvarivanje petogodišnjih planova obnove i razvoja SFRJ nakon Narodnooslobodilačkog rata.
- Bumeri (Baby Boomers), rođeni između 1946. i 1964.
Bejbi-bumeri su klinci rođeni u naglom talasu porasta nataliteta nakon povratka vojnika sa ratišta i njihovog okretanja nekim redovnim mirnodopskim aktivnostima, ako se razumijemo. Ova je generacija dominirala šezdesetih i sedamdesetih, njoj dugujemo eksploziju pop-kulture a glavna su joj obilježja želja za promjenom i napretkom, stavljanje sebe u prvi plan i tehnološka modenizacija.
Oni su prva generacija koja je odrastala uz široku dostupnost elektronskih medija, rock’n roll i seksualne slobode a kod nas bi odgovarala akcijašima – generaciji koja se izgrađivala na omladinskim radnim akcijama, koja je vikala peace i išla na Mljet, generaciji koja je uživala uz Radio Luksemburg spajajući najbolje od socijalizma i kapitalizma i kod koje je danas sa razlogom jugonostalgija najizraženija.
- Generacija X (Generation X), rođeni između 1965. i 1980.
Buntovnička generacija čije ime nam je najpoznatije po odličnom filmu sa Edwardom Nortonom ostala je upamćena po svom stavu, izgledu i mentalitetu koji su odražavali skepsu prema tradicionalnim vrijednostima i institucijama. Njih nazivaju prvom generacijom „sa ključem od kuće oko vrata“ jer su bili djeca zaposlenih roditelja koja su od malih nogu morala biti samostalnija od generacija prije njih.
Ova samostalnost i odrastanje u sigurnosti dali su im priliku da budu više nezavisni i samo-dovoljni, da prkose autoritetima i razmišljaju svojom glavom. Oni su prva generacija koja je u odrastanju imala dodir sa računarima a u našim okvirima joj otprilike odgovara generacija novog vala i new primitivesa koja je odrastala uz Alana Forda, punk i Nadrealiste.
- Milenijalci (Millenials), rođeni između 1981. i 1996.
Kao što im i samo ime kaže, milenijalci su generacija ljudi koji su stasavali na prijelazu između dva milenija. Njih se često percipira kao razmaženu i narcističku generaciju iskvarenu tehnologijom, ali je riječ o dosta sposobnoj generaciji koja se za svoje mjesto pod suncem borila u doba kad se svijet ubrzano mijenjao pod utjecajem brzog razvoja interneta i ekonomske krize, što je zajedno redefiniralo tržište rada.
Milenijalci su poduzetni, obrazovani i fleksibilni, ne priznaju tradicionalno radno vrijeme, ne vežu se za radno mjesto i uvijek traže više. Kod nas je ova generacija bogatija i za neke osnovne vještine preživljavanja stečene u ratu i odgovara im naraštaj kojeg se često kolokvijalno označava kao dejtončad.
- Generacija Z (Generation Z), rođeni između 1997. i 2012.
Na tržište rada i generalno u najvitalniji dio društva trenutno dospijevaju djeca generacije Z, prve generacije koja ne pamti vremena bez interneta, mobilnih telefona, laptopa i tableta. To je u potpunosti generacija digitalnog doba i globalizacije, djeca kojoj je korejska pop-muzika bila jednako dostupna kao i domaća. Rođena u vrijeme treće industrijske revolucije, stapanja nevjerovatnih tehnologija, 3D printera i nanotehnologije, djeca ove generacije se bave progresivnim pitanjima kao što su borba protiv klimatskih promjena, rasne i spolne jednakosti i pravima LGBTIQ osoba.
Ova generacija je prva prava globalna generacija, a mi ih znamo kao ekrančad koja je odrasla gledajući crtane filmove kad je god željela, umjesto da čeka 19:15 h i termin prije Dnevnika 2.
- Generacija Alfa (Generation Alpha), rođeni nakon 2013.
Današnji desetogodišnjaci i mlađi od njih pripadaju generaciji Alfa od koje se očekuje da budu globalni državljani koji ne posmatraju tehnologiju kao alat nego kao integralni dio svojih života. Još uvijek je rano za bilo kakve zaključke o njima ali predviđanja i očekivanja su da će imati digitalnu intuiciju više nego digitalno znanje, da će se uveliko oslanjati na umjetnu inteligenciju kako u poslu tako i u privatnim životima, te da će biti još više naklonjeni individualnosti i diverzitetu.
U svakom slučaju, s obzirom na način i brzinu kojom se društvo mijenja u funkciji vremena, neophodno je da prepoznamo i cijenimo raznolikost perspektiva i iskustava koje predstavljaju različite generacije. To ujedno daje uvid u način na koji se čovječanstvo razvija i pomaže u stvaranju društva koje će biti uključivije, humanije i empatičnije, na dobrobit svih njegovih članova.
