Piše: Objavi.ba
Sigurnosna revizija (Safety Audit) kroz dnevne i noćne sigurnosne šetnje (Safety Walk) ulicama Mostara i Gacka trebale bi doprinijeti da iz javnog prostora bude uklonjeno sve što ugrožava slobodu kretanja žena, djevojaka i djevojčica.
„Djevojke i djevojčice su često prve na meti vandalizma, osjećaju se nesigurno u mračnim dijelovima grada ili nepreglednim i zaraslim prolazima između zgrada, zbog rupa na trotoarima, ruševina i kada prolaze tim lokalitetima osjećaju se nesigurno i uplašeno i mijenjaju svoje rute, idu dužim putem, telefoniraju s nekim da bi se osjećale sigurnije ili uopšte ne izlaze noću. A kada mlade osobe, posebno djevojčice, naučimo ovoj metodologiji – dajemo im u ruke alat pomoću kojeg mogu da traže promjenu, pretvaraju se u aktivne kreatorke sigurnijih i boljih lokalnih zajednica“, pojašnjava Alma Pelo Zagorčić iz Inicijative građana/ki Mostara. Naglašava da revizije pokazuje da “sigurnost ne zavisi samo od postojanja kriminaliteta, nego i od kvaliteta planiranja javnih prostora”.
Uz objašnjenje da Safety Walk „nije samo obilazak prostora, nego način da se iskustvo žena pretvori u konkretne podatke i preporuke za sigurnije i pristupačnije gradove“, cilj je sagledati javni prostor iz perspektive žena i djevojčica: stanje javne rasvjete i preglednost prostora, a potom identificirati mjesta i karakteristike prostora koje utiču na osjećaj sigurnosti, kao i pojave koje otežavaju sigurno, slobodno i ravnopravno korištenje javnog prostora, mjesta pogodna za skrivanje, prirodni nadzor, stanje infrastrukture, prohodnost i pristupačnost, održavanje prostora i dostupnost pomoći, kažu u Mostaru.
Aktivistkinje iz Mostara i Gacka su prvo prikupile informacija o mjestima na kojima se događa najviše neželjenih situacija, potom otišle u dnevnu i noćnu sigurnosnu šetnju jer su na taj način dobile različite uvide u prepreke, bilježile probleme i od vlasti će tražiti rješenja. U Mostaru su provele reviziju ulica Alekse Šantića i kneza Mihajla Viševića Humskog, odnosno Liske ulice, a u Gacku Parka u naselju Slavljan i Ulice Nikole Tesle. Pokazalo se da je i u Gacku i u Mostaru najveći problem javna rasvjeta i zapuštenost parkova kao prostora za odmor.
„Uočili smo da prostor oko kazneno-popravnog zavoda poluotvorenog tipa nije osvijetljen, da ima drveća čije korijenje viri iz asfalta, prolazi između zgrada nisu pregledni, mnogo je zelenila koje nije pod kontrolom pa je razgranato na način da je pogodno za skrivanje, ruševine ostale iz rata nisu opasne u smislu da će se srušiti, ali su zgodne za skrivanje. Ima i dosta rizičnih lokacija koje nemaju takozvani prirodni nadzor, odnosno daleko su zgrade iz kojih bi neko mogao priskočiti u pomoć… Sve to ugrožava slobodu kretanja, posebno mladih žena i djevojčica“, priča Ifeta Ćesir Škoro iz Inicijative i najavljuje da će jedan od prvih zahtjeva ići u smjeru osvjetljavanja prostora oko KPZ-a.
„Mislimo da taj problem mogu riješiti dva reflektora. Za drveće ne tražimo da bude posječeno jer bi to ugrozilo prirodnu ravnotežu na tim lokalitetima, ali bi trebalo obilježiti ta mjesta da se spriječi saplitanje i slično“, objašnjava Ćesir Škoro i napominje da će sva zapažanja biti pretvorena u inicijative upućene mostarskim vlastima.
„Problem za Mostar je što Grad nema Statut i što sistem mjesnih zajednica nije zaživio, ali mi ćemo tražiti rješenje i insistirati na njima“, kaže Ćesir Škoro.
U Gacku će prvenstveno tražiti javnu rasvjetu na oba lokaliteta i uređenje parka.
„Javna rasvjeta je uočena kao najveći problem jer je na oba lokaliteta nema. U parku postroji, ali je daleko od mjesta kojim se ljudi kreću i tražićemo da se uredi park na način da ga mogu koristiti i žene, da se poprave klupe i uredi prilaz za kolica, ali i da izvor pitke vode koji tamo postoji bude osposobljen za korištenje“, kaže Anđelka Bojanović iz Udruženja žena Riječ u Gacku.
Metodologija Sigurnosna revizija prostora nastala je u Kanadi prije 50-ak godina i sada se uspješno koristi u cijelom svijetu kako bi ljudi koji svakodnevno koriste određeni prostor uticali na njegovo uređenje u skladu sa svojim potrebama. Šetnjama prethodi edukacija zainteresovanih učesnika/ca.
Sigurnosna revizija je u Mostaru i Gacku fokusirana na položaj djevojaka i djevojčica koje se kreću ulicama, parkovima, autobuskim stajalištima, oko škola i fakulteta, a Palo Zagorčić naglašava da “svaka promjena počinje od jedne osobe koja odluči da se aktivno pozabavi određenim problemom i da društvene mreže mogu poslužiti da se skrene pažnja na probleme u zajednici i zagovara rješenje”. Učesnice u ovim aktivnostima kažu da su izuzetno sretne zbog upoznavanja ove metodologije i da će je koristiti i ubuduće na drugim lokalitetima u gradi.
Ove aktivnosti provedene su kroz projekat „Vidljive, bezbjedne i sigurne“, koji je dio inicijative „Izgradnja mira počinje lokalno – Glasovi žena su važni“ koju provodi Fondacija „Lara“ u okviru šireg programa usmjerenog na ulogu žena u izgradnji mira i sigurnosti u BiH koji se odvija uz podršku Fonda za izgradnju mira Ujedinjenih nacija, te u partnerstvu s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH i ključnim UN-ovim agencijama poput UN Women, IOM-a i UNFPA-e.
