RODNO-RADNA RAVNOPRAVNOST: Nije svaki dan Osmi mart

    PIŠE: Tamara Miščević

     

    Ne treba samo da u mjesecu martu skrećemo pažnju i upozoravamo na težak socio-ekonomski položaj žena u BiH.

    Tokom čitave godine treba da se ukazuje da su žene u nepovoljnijem i nepravnijem položaju, koliko god da je zastupljena „pozitivna retorika“ u javnosti da su žene ipak ostvarile „mogućnost dobijanja jednakih šansi“.

    No međutim realni, svakodnevni život i najaktuelnija statistika je odraz izuzetno lošeg socio-ekonomskog položaja građanki BiH.

    Jednakost šansi ipak nije aktuelizovana stoga se susrećemo sa radnom praksom da su žene u prosjeku manje plaćene od svojih kolega za 17,6%.

    Žene su i dalje izložene diskriminaciji prilikom zapošljavanja, stručnog usavršavanja i formalnog obrazovanja iako bi trebao da ih štiti Zakon o ravnopravnosti polova i zabrane diskriminacije.

    Međutim mnogo je drugačiji i teži stvarni, ogoljeni život žena Bosne i Hercegovine. Nemaju jednaka radna prava niti uslove za rad, dovoljno je samo da se pomene podatak Agencije za statistiku BiH na osnovu kojeg je u decembru  2023. ukupno bilo nezaposleno 200.672 žena!

    Ova brojka je ogromna i alarmirajuća i govori o rodno-radnoj diskriminaciji i samoj percepciji žena kao „nedovoljno stručnih i kvalifikovanih radnica“ i nejednako su zastupljene na pozicijama moći i odlučivanja u državi.

    Žene su manje plaćene za 17.6% u odnosu na muške kolege (Photo: Freepik)

    Potrebno je da se napomene da je svega 11 žena u BiH na odlučujućim političkim funkcijama.

    Očigledno da je i sistem kvota nedovoljan koji se primjenjuje u Izbornom zakonu BiH član 4.19 stav 4 koji čak ima i predviđene sankcije za neispunjavanje redoslijeda kandidata manje zastupljenog pola dok se ne ostvari puna kvota zastupljenosti od 33%.

    Referirajući se na podatke koje je objavila Agencija statistiku BiH u novembru 2023. u Vladi FBiH su svega 4 žene na vodećim političkim funkcijama, dok je u Vladi RS zastupljeno 5 žena.

    Nisu samo žene nezastupljene na visokim političkim funkcijama, najmanji broj izabranih poslanica je u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i Narodnoj skupštini RS.

    Publikacija „Žene i muškarci u BiH“ koju je objavila Agencija za statistiku BiH navode podatak da nisu  žene samo nezastupljene na poslaničkim funkcijama, svega je zastupljena ¼ generalnih konzulica u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

    Neprekidno se zaboravlja da žene dnevno provedu od 5-6 sati dnevno vodeći brigu o domaćinstvu, djeci i starijim članovima porodice.

    Sve ovo spada u domen ženskog, kućnog neplaćenog rada koji nije evidentiran nigdje, a žene su te koje vode brigu o domaćinstvu pored formalnog zaposlenja.

    Prema podacima iz izvještaja iz 2023. koji je objavila  Evropska komisija za BiH gdje se upoređivala stopa zaposlenosti žena i muškaraca, zaposlenih žena  je bilo svega 40% u starosnoj skupini od 20-64 godine dok je zaposlenih muškaraca bilo 67,7%.

    Evidentna je rodna neravnopravnost prilikom zapošljavanja i u svim radno-pravnim odnosima. Žene su zapostavljene, necijenjene i diskreditovane u ekonomsko-radnom svijetu bh društva.

    U Bosni i Hercegovini na fakultetima diplomira daleko više žena nego muškaraca (Photo: Freepik)

    Treba da se naglasi da su ipak žene visokoobrazovanije od muškaraca i zbog čega im je teže da pronađu zaposlenje nakon završenih studija nego muškarcima? Prema podacima Agencije za statistiku BiH iz 2022. godine visoko obrazovanje je završilo 10 066 žena i 6 531 muškaraca!

    Neophodno je naglasiti da žene nisu završile studije „tipično ženskih zanimanja“ kako znaju u najnegativnijem kontekstu da budu okarakterisana, dovoljno je napomenuti da ih u zdravstvu ima oko 77,6 % i da su žene te koje obezbjeđuju funkcionisanje zdravstvenog sistema u BiH.

    Tokom čitave godine treba da upozoravamo na žensku nezastupljenost u radnoj sferi, na generalnu manju zaposlenost, na procenat malog  broja žena na visokom političkim položajima i teškim uslovima rada naročito onih niskokvalifikovanih radnica.

    Osnaživanje žena u ekonomskom smislu mora da bude jedan od osnovnih ciljeva. Njihova ekonomska nezavisnost može im obezbijediti bezbjedniji i samostalniji život, lakše će se odlučiti da  napuste toksične i nasilne partnerske odnose jer imaju svoju finansijsku samostalnost koja je ključna za svakodnevni život.

     

    Socijalne mreže

    6,325LjubiteljiSviđa mi se
    402SljedbeniciPratite
    294SljedbeniciPratite
    1,690PretplatniciPretplatite se

    Pretplatite se

    Povezani članci

    AEDES ALBOPICTUS: Opasni azijski tigrasti komarac

    Piše: Husein Ohran Jedna od najozbiljnijih posljedica klimatskih promjena jeste...

    NAŠE BLAGO: Bh. autohtone domaće životinje

    Piše: Husein Ohran Bosna i Hercegovina je zemlja koja se...

    “Eco-friendly” goveda

    Piše: Husein Ohran Iako mnogima ovaj podatak nije poznat –...

    Kako naša ishrana utiče na globalno zagrijavanje?

    Piše: Husein Ohran Očekuje se da će do 2050. godine...