Stopa epizodnog opijanja među adolescentima – onima u dobi od 15-16 godina – u većini europskih država je značajno viša nego među odraslim osobama. Kako je rano opijanje povezano sa alkoholizmom kasnije u životu, ovo predstavlja ozbiljan zdravstveni problem na kontinentu.
U istraživanju 2019. godine, u prosjeku se više od jedne trećine (37.4%) adolescenata izjasnilo kako su u proteklih 30 dana imali epizodu teškog pijanstva, dok je to isto rekla jedna od pet ispitanih odraslih osoba (18.7%). Prema ovome ispada kako je problem sa alkoholizmom dvaput veći kod adolescenata nego među odraslima.
Inače, epizodna opijanja se definišu kao ispijanje pet ili više alkoholnih pića u jednom navratu, a po tome u Europi prednjače adolescenti u Danskoj (59%), dok je ova pojava najmanje izražena među mladim Islanđanima (8%)
Najniže stope u nordijskim zemljama, ali je Danska na samom vrhu
Četiri nordijske zemlje – Island, Norveška, Švedska i Finska – zabilježile su najniže stope opijanja među mladima, ali peta nordijska država, Danska, ima najvišu stopu od svih u kojima se istraživanje vršilo. To bi moglo imati veze sa propisima, budući da je mladim Dancima alkohol dostupniji nego njihovim vršnjacima u ostalim nordijskim državama, a i kontrola alkohola je manje stroga.
Donja starosna granica za kupovinu piva i vina u Danskoj je 16 godina, dvije godine niža nego u drugim nordijskim zemljama, mada je planu ograničavanje prodaje pića koja sadrže više od šest procenata alkohola maloljetnicima.
Osim u navedene četiri nordijske zemlje, stopa opijanja među mladima bila je ispod 25% još samo u Portugalu. Uz Dansku, ova stopa je išla preko 45% u još četiri zemlje u koje spadaju Njemačka, Austrija, Slovačka i Hrvatska. Adolescenti u Francuskoj i Španiji (po 34%) i Italiji (35%) imali su nižu stopu prekomjernog opijanja od prosjeka EU.
Adolescenti skloniji opijanju nego odrasli
Stope epizodnog opijanja bile su veće među adolescentima nego među odraslima u skoro svim zemljama širom Evrope.
Samo Island i Norveška su imali negativne stope, odnosno u tim zemljama je opijanje bilo češće među odraslima. Slovačka je bila na vrhu, a nju prate Austrija, Italija i Bugarska.
Uz to, omjer između odraslih i adolescenata izrazito varira od zemlje do zemlje, pa je tako u Italiji 1:8,8, Španiji 1:5,7, dok je u Francuskoj on 1:1,6, što dosta govori o umijeću i kulturi uživanja alkohola u pojedinim zemljama.
U svim zemljama su opijanje češće prijavljivali muškarci nego žene. U 2019. godini, u EU je 26.6% muškaraca prijavilo epizodno opijanje najmanje jednom mjesečno, u poređenju sa 11.4% žena.
Pol čini razliku kod odraslih, ali ne kod adolescenata
Ali, takav slučaj nije kod adolescenata. Europski prosjek epizodnih pijanstava među mladima je 38.1 kod mladića i 36.8 kod djevojaka, dakle gotovo isti, a u 13 zemalja je ova stopa viša među djevojkama.
Studije ukazuju kako rodne razlike među odraslima mogu imati veze sa drugačijim kulturološkim očekivanjima i odražavati tradicionalne rodne uloge. Takođe, mogle bi biti povezane i sa razlikama u zaposlenosti i visini prihoda među polovima.
Čini se kako ove varijable ne utiču na adolescente. Objašnjenje možda leži u promjenama u rodnom identitetu, budući da se muškost sve manje povezuje sa alkoholizmom nego što je to bio slučaj ranije.
Ponovljeni slučajevi pijanstva se smanjuju, ali je ono i dalje visoko u nekim zemljama
Pijanstvo je još jedan pokazatelj koliko adolescenti piju alkohol. U 2018, stopa ponovljenih pijanstva među petnaestogodišnjacima kretao se od 7% u Irskoj do 42% u Danskoj. U EU je u prosjeku iznosio 22%.
Više od četvrtine (27%) petnaestogodišnjaka u Engleskoj doživjelo je ponovljeno pijanstvo, što je najmanje dva puta u životu, a postotak takvih petnaestogodišnjaka je u većini zemalja EU u posljednje dvije decenije u padu.
Taj pad u periodu između 1998. i 2018. je u prosjeku sa 41% na 24% među mladićima, a sa 29% na 20% među djevojkama.
Mogući razlozi za opadanje stopa opijanja kod mladih
Postoji nekoliko potencijalnih razloga koji objašnjavaju smanjenje stope opijanja kod mladih. Tehnologija, društvene norme, porodični odnosi i rodni identitet, kao i trendovi u zdravlju, fitnesu, i načinu života mogli bi objasniti ovaj pad a neki najvažniji faktori bi mogli biti sljedeći:
– Mladi danas uglavnom komuniciraju virtuelno (npr. putem telefona i društvenih mreža), što stvara manje prilika za odlazak na piće.
– Mladi ljudi možda žele da kontrolišu koliko piju kako bi izbegli javno širenje sramotnih slika ekstremnog opijanja putem društvenih mreža.
– Manji je pritisak vršnjaka na konzumiranje alkohola.
Štete i rizici
Izvještaj OECD-a ukazuje na to da je adolescentsko teško epizodno opijanje povezano sa nizom akutnih štetnih posljedica. One uključuju nesvjestice i povrede, saobraćajne nesreće ili povećan rizik od polno prenosivih bolesti.
Upotreba alkohola u adolescenciji je takođe povezana sa lošim rezultatima u obrazovanju, maltretiranjem u školi i izopćavanjem iz društva.
