Vođeni tragom informacija da u zemljama Evropske unije, ali i globalno, vlada nestašica lijekova, ali i da su zabilježena značajna poskupljenja istražili smo kakva je situacija po ovom pitanju u našoj zemlji. Iako postoji globalni problem prilikom nabavke određenih sirovina od kojih se proizvode lijekovi, kao i problem nedostatka antibiotika za pojedine akutne bolesti nastao kao posljedica iscrpljenosti zdravstvenih budžeta troškovima liječenja od pandemije COVID-19, te činjenica da je Evropska unija tokom aprila tekuće godine predložila nacrte zakona koji regulišu farmaceutsku industriju tešku 136 milijardi eura kako bi se oživjele investicije, povećao pristup lijekovima, pojednostavili komplikovani lanci nabavke i povećala spremnost za vanredne situacije u javnom zdravstvu, o nestašici lijekova u BiH zvanične institucije nemaju saznanja i ističu kako razloga za zabrinutost nema.
“Proizvođači sporadično i blagovremeno najavljuju nestašice određenih lijekova u BiH, o čemu Agencija redovno obavještava i širu i stručnu javnost putem svoje zvanične web prezentacije. BiH na svom tržištu ima dosta paralela (isti lijek od više proizvođača) te, za sada, ne postoji rizik od poremećaja u snabdjevenosti lijekovima. BiH nije u situaciji u kojoj se trenutno nalaze države Evropske unije. Razlozi nestašica su različiti, ali se proizvođači najčešće žale na poteškoće u nabavljanju aktivnih supstanci, ambalaže, ostalih repromaterijala potrebnih za proizvodnju lijekova”, istakla je za Objavi.ba doc. dr. Biljana Tubić, mr. ph. spec., pomoćnica direktora za sektor za lijekove Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine.
Iz JU “Apoteke Sarajevo” naglašavaju kako kontinuirano prate sva kretanja i promjene na tržištu lijekova Bosne i Hercegovine, kako bi na vrijeme osigurale dovoljne količine svih lijekova i medicinskih sredstava u slučaju mogućih većih nestašica.
Zenaida Hasić v. d. direktorice Apoteka Sarajevo dodaje i da “Trenutno, osim uobičajnih, kratkotrajnih nestašica, veće nestašice nisu zabilježene ako govorimo o najvećem broju lijekova koje stanovništvo koristi za najčešća hronična oboljenja. Što se tiče poskupljenja lijekova koji se izdaju na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, a kojima se liječi najveći broj naših sugrađana, poskupljenja nije bilo. Evidentna su pojedina poskupljenja iz različitih grupa lijekova koji se izdaju bez recepta (OTC lijekovi), kao i određenih biljnih preparata i ostalih pomoćnih ljekovitih sredstava, srazmjerno globalnom trendu poskupljenja. JU “Apoteke Sarajevo”, kao zadnji činilac u lancu prometa lijekova, faktički nema nikakav uticaj na formiranje cijena kod naših dobavljača. Da bi održali kontinuitet u snabdijevanju naših poslovnih jedinica/apoteka, prilagodili smo se i prihvatili sve aktualne cjenovne promjene”.
Iako cijene lijekova koji se izadaju bez recepta (OTC lijekovi) nisu u nadležnosti Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine jer podzakonski akt kojim se regulišu maksimalne veleprodajne cijene lijekova ne obuhvata režim izdavanja “Lijek se izdaje bez ljekarskog recepta – BRp”, gđu. Tubić smo pitali za mišljenje o razlozima njihovog poskupljenja na globalom nivou, te da li se u širem smislu radi o vještački izazvanim poskupljenjima, gdje se na lageru drže proizvodi čija se cijena onda diže, a roba vraća na tržište, dobili smo odgovor: “Ne bih rekla da se radi o vještačkim poskupljenjima, jer smo svjedoci da su cijene u posljednje dvije godine porasle i da je inflacija prisutna u svim državama i da su njome zahvaćene i osnovne životne namirnice. Navedeno ima uticaja na cijene lijekova, ili ima potencijal da utiče na cijene lijekova”.
I dok dobijamo odgovore kako nema razloga za zabrinutost u pogledu tržišta lijekova u BiH, saznajemo da u našoj zemlji nema dovoljno političke volje da se riješi veoma važno pitanje usvajanja aktuelne liste esencijalnih lijekova. Aida Baručija, zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH ujedno i diplomantica Zdravstvenog fakulteta Univerziteta u Zenici, te magistrantica Medicinskog fakulteta u okviru istog Univerziteta, za Objavi.ba ističe:
“Usvajanje liste esencijalnih lijekova, pored zakonske obaveze, ima i veliku važnost za cjelokupan zdravstveni i socijalni sistem u BiH, a posljedica neusvajanja navedenog akta dovodi do nejednake dostupnosti građanima BiH minimuma lijekova koji se propisuju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja”.
