Piše: Objavi.ba
Organizacija Slow Food iz Trebinja u saradnji s Turističkom organizacijom Republike Srpske priprema mobilnu aplikaciju koja će predstaviti ljepote i zanimljivosti sela istočne Hercegovine i biti uzorak za slične aktivnosti širom Evrope. Aplikacija se zove Staze istočne Hercegovine ili East Herzegovina Trails i biće dostupna na četiri jezika – BHS, engleskom, italijanskom i češkom. Neki od sadržaja bit će Otkrivanje Istočne Hercegovine, Staza sira i meda, Hercegovina kroz vrijeme, Između ognjišta i jezera – Putovanje kroz prirodu i selo Bratač kao jedno s mape Najljepših sela Bosne i Hercegovine.
Ovaj „proizvod“ nastaje kroz projekat „SMART ERA – Pametna tranzicija ruralnih područja Evrope koju predvode lokalne zajednice“, koji finansira Evropska unija kroz program Horizon Europe, a za izradu mobilne aplikacije odobreno je dva puta po 60.000 eura.
„Istočna Hercegovina je jedno od šest pilot-područja u cijeloj Evropi, a uslov da dobijemo projekat bio je da napravimo nešto važno za lokalnu zajednicu što se može digitalizovati, ali i sasvim novo za cijelu Evropu, neku inovaciju, i mi sada pravimo dvije platforme koje ćemo spojiti u mobilnu aplikaciju. Jedna platforma predstavlja sve ljude koji nešto proizvode, a druga sve iz istočne Hercegovine što je atraktivno s aspekta turizma. To je inovacija na nivou Evrope. Radiće na principu ChatGPT-ja na način da vi upišete pitanje kao recimo šta mogu raditi u tom selu ili na određenom lokalitetu i dobijete odgovor da možete posjetiti neki posebni lokalitet, gdje se nalaze šetačke staze ili gdje možete jesti nešto specifično za to područje“, priča Slavica Samardžić iz Slow Food i napominje da će tu aplikaciju ustupiti Turističkoj organizaciji RS i staviti na raspolaganje malim lokalnim zajednicama.
Kraj radova očekuje se krajem godine.
„Proveli smo javni poziv za izradu sadržaja za aplikaciju i pobijedile su kompanije iz Litvanije i Srbije. Oni sada dolaze kod nas u istočnu Hercegovinu, obilaze sela i kreiraju sadržaj – snimaju ljude, slikaju područje, prave intervjue… Ovo područje je izuzetno zanimljivo i ima šta ponuditi u kontekstu turizma. Na nenormalno malom prostoru imate klime od planinske do mediteranske, imate goli krš i mnogo vode, istorija ovih područja je beskrajno bogata od rimskih ostataka do stećaka. Regija je bogom dana za turizam, ali se iseljava velikom brzinom“, priča Samardžić.
SMART ERA je zamišljena kao podrška razvoju ruralnih područja na način da im pruža pomoć oko izrade pametnih, inovativnih paketa za borbu protiv iseljavanja i rješavanje socio-ekonomskih i ekoloških izazova. U tom procesu objedinjuje tehnologiju, upravljanje, poslovanje, društvo i donošenje politika.
A Slow Food je i ranije promovisao turizam u istočnoj Hercegovini i sadržaje zanimljive za turiste.
„Mi smo se sami organizovali da promovišemo ponudu i unaprijedimo naša sela. Ranije smo kroz saradnju sa USAID-om osmislili program ‘Staze sira i meda’ u koji je bio uključen veći broj gazdinstava i iz tog projekta su ostala dva gazdinstva iz Bileće koja su dobila ugovor s National Geographicom i jednom sedmično, a nekada i češće, imaju grupne posjete. Na jednodnevni izlet dolazi po 15-ak turista koji su odsjeli u Dubrovniku što je veliki uspjeh za ta gazdinstva“, kaže Samardžić.
Kroz saradnju s organizacijom Alterural učestvuju u projektu Najljepša sela BiH, ali i u manifestaciji „Dani sira i krompira“ i sličnim drugim događajima.
Alterural je organizacija koja dugi niz godina promoviše ruralni turizam u BiH i od 2024. godine su dio evropske inicijative, odnosno brenda Najljepša sela svijeta. Inicijativa je 1981. godine pokrenuta u Francuskoj (Najljepša sela Francuske), a glavni cilj je zaštita i unapređenje kulturnog naslijeđa sela, čime se povećava njihova prepoznatljivost i olakšava ekonomski napredak. Inicijativa Najljepših sela obuhvata tri ključna aspekta: kvalitet, poznatost i razvoj, koji su strateški povezani.
„Mi i nemamo uslova za razvoj ruralnog turizma jer nemamo zakon, kod nas isti status imaju ruralno domaćinstvo i ugostiteljski objekat i onda domaćini iz naših sela i ne žele da se promovišu“, kaže Boris Trogrančić iz Udruženja Alterural i naglašava da je poziv za prijavu sela za uvrštavanje na listu Najljepših sela BiH uvijek otvoren.
„Sela mogu profitirati iz sticanja ovog statusa, na ulazu imaju oznaku kao najljepša sela, a mi svake godine organizujemo različite manifestacije u jednom od njih. Ove godine je to na dan ljetnog solsticija bio događaj ‘Romantična noć’ i bio je zaista veliki interes, ali sva sela mogu organizovati neke svoje događaje i tada se prodaju suveniri, promoviše ponuda hrane ili domaćih proizvoda. Problem je što ne rade svi na isti način i nisu svi podjednako aktivni“, pojašnjava Trogrančić.
Proces odabira sela temelji se na sveobuhvatnom procesu pregleda aplikacija, nakon kojeg se selu dodijeli oznaka Najljepša sela i ime države ukoliko ono ispuni sve uslove kvalifikacije. Bosna i Hercegovina je prva zemlja na Balkanu i dvanaesta u svijetu koja je ostvarila članstvo, a na listi najljepših sela u BiH su Bratač, Umoljani, Srebrenik, Ostrožac, Vranci, Lukomir, Pecka, Stupe, Ravno, Prokoško jezero…
